REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Požegi

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: K-134/2020-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi po sutkinji Meliti Adamek Mlinac, kao sucu pojedincu uz sudjelovanje zapisničara Marijane Glück, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika BA zbog kaznenog djela iz članka 256. stavak 1. i članka 279. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu broj KO-DO-614/2020-1 od 27. siječnja 2020., koju je preuzelo ODO u Požegi pod brojem KO-DO-44/2023, nakon održane javne rasprave dana 9. siječnja 2025. u nazočnosti više državnoodvjetničke savjetnice pri Općinskom državnom odvjetništvu u Požegi EA, okrivljenog BA uz branitelja Tomislava Filakovića, odvjetnika iz Osijeka, te zamjenice punomoćnika oštećenika JA, odvjetničke vježbenice iz Odvjetničkog ureda Mije Kladarića, odvjetnika iz Slavonskog Broda, 10. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenik BA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin B i E rođene J, rođen **.**.1971. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, automehaničar sa završenom SSS, oženjen, otac četvero punoljetne djece, nezaposlen, bez primanja, bez obveze uzdržavanja, srednjeg imovnog stanja, vlasnik kuće u [adresa], druge imovine nema, bio član HVO Hrvatske zajednice Herceg Bosne u trajanju od 4 godine, bez čina, bez odlikovanja, neosuđivan, drugi postupak se ne vodi

k r i v  j e

što je:

kao vlasnik obrta " [obrt]", sa sjedištem u [adresa], vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. protivno odredbi članka 57. stavka 1. i 2. u svezi odredbe članka 58. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine br. 73/13, 99/13, 148/13 i 153/13 – dalje u tekstu ZOPDV), članka 56. stavka 1., 2. i 3. i članka 63. stavka 2. Općeg poreznog zakona (Narodne novine br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15 i 44/16), u nakani da neosnovano plati manju obvezu poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i prireza na dohodak, nakon što je od nepoznate osobe pribavio ukupno 37 računa slijedećih oznaka: 87903-S026-1, 90415-S026-1, 94102-S026-1, 96377-S026-1, 104715-S026-1, 38102-S004-1, 38402-S004-1, 38855-S004-1, 39228-S004-1, 39455-S004-1, 36138-S031-1, 38334-S031-1, 25388-S032-1, 26348-S032-1, 23772-S032-1, 24510-S032-1, 26512-S032-1, 1522021-S026-1, 148155-S026-1, 160902- S026-1, 147202-S026-1, 154822-S026-1, 163224-S026-1, 168412-S026-1, 183002-S002-1, 186001-S002-1, 188478-S002-1, 51558-S031-1, 82711-S109- 1, 83882-S109-1, 53115-S031-1, 57026-S031-1, 62319-S031-1, 62477-S031- 1, 61027-S031-1, 61305-S035-1, 61695-S031-1, u kojima se navodi da ih je [obrt] [obrt], u ukupnom iznosu od 14.310,94 eura izdala INA industrija nafte d.d. Zagreb, znajući da navedeni računi ne predstavljaju vjerodostojan osnov za prijavu poreza jer ne potječu od ovlaštenog izdavatelja, odnosno da se poslovni događaji navedeni u tim ispravama nisu dogodili, navedene račune u poslovnim knjigama knjižio kao vjerodostojne te u skladu s odredbama članka 42. stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14 i 143/14) koje ga obvezuju na podnošenje godišnje prijave poreza na dohodak, 27. veljače 2017. podnio Ispostavi porezne uprave u Slavonskom Brodu prijavu poreza na dohodak za 2016. u kojoj je neosnovano koristeći pravo na odbitak predporeza za navedene račune umanjio poreznu osnovicu za ukupno 14.310,94 eura i prijavio poreznu osnovicu za obračun poreza na dohodak u iznosu od 6.998,81 eura umjesto 21.309,75 eura, a do 20. siječnja 2017., u skladu s odredbama članka 85. stavak 1. 6. i 7. i članka 76. stavak 1. i 2. ZOPDV, koje ga obvezuju na podnošenje prijave i plaćanje poreza na dodanu vrijednost, neosnovano utvrdio i iskazao u prijavi poreza na dodanu vrijednost za 2016. godinu koju je podnio Ispostavi porezne uprave u Slavonskom Brodu i do kraja siječnja 2017. platio manji iznos poreza na dodanu vrijednost za 3.577,74 eura oštetivši na taj način na ime poreza na dodatnu vrijednost Republiku Hrvatsku za iznos od 3.577,74 eura, te na ime poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak Općinu Bukovlje za iznos od 2.607,07 eura,

d a k l e, s ciljem da djelomično izbjegne plaćanje poreza, u slučaju obvezne prijave, dao netočne podatke koji su od utjecaja na utvrđivanje porezne osnovice, pa je zbog toga došlo do neutvrđenja porezne obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna i neistinitu poslovnu ispravu uporabio kao pravu,

čime je počinio kazneno djelo protiv gospodarstva – utajom poreza ili carine - opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. KZ/11 i kazneno djelo krivotvorenja – krivotvorenjem službene ili poslovne isprave – opisano po članku 279. stavku 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 279. stavku 1. KZ/11, sve uz primjenu članka 51. KZ/11, pa se okrivljenom BA

za kazneno djelo iz članka 256. stavak 1. KZ/11

u t v r đ u j e

kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,

za kazneno djelo iz članka 279. stavak 1. KZ/11

u t v r đ u j e

kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, a

na temelju članka 51. KZ/11 okrivljeni BA se

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci a na temelju članka 56. KZ/11 okrivljeniku BA se

i z r i č e

uvjetna osuda

kojom se određuje da se jedinstvena kazna zatvora u trajanju od 10 (deseti) mjeseci neće izvršiti ako okrivljenik BA u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

II Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavak 2. i 3. ZKP/08 okrivljenom BA se nalaže platiti sve troškove kaznenog postupka i to trošak knjigovodstvenog vještačenja u iznosu 480,75 eura (četiri stotine osamdeset eura i sedamdeset pet centi) i trošak punomoćnika oštećenika Općine Bukovlje o čemu će sud donijeti posebno rješenje te paušalni trošak u iznosu od 50,00 eura (pedeset eura) u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Obrazloženje

1.Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu (dalje u tekstu: ODO u Slavonskom Brodu) je pod brojem KO-DO-6142020-1 od 27.siječnja 2020. podiglo optužnicu protiv okrivljenog BA zbog kaznenog djela protiv gospodarstva – utaje poreza ili carine, opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. KZ/11 i kaznenog djela krivotvorenja – krivotvorenjem službene ili poslovne isprave, opisano po članku 279. stavak 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 279. stavak 1. KZ/11. Nadalje je predloženo oduzimanje imovinske koristi od okrivljenika, kao i da se odredi da je novčani iznos od 19.642,96 kn imovina Republike Hrvatske.

1.1. Odlučujući o optužnici ODO u Slavonskom Brodu optužno vijeće Općinskog suda u Slavonskom Brodu rješenjem broj Kov-19/2020-7 od 6.ožujka 2020. potvrdilo je predmetnu optužnicu.

1.2. Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj [registarska oznaka]-280/2020 od 25.rujna 2020. određeno je kako će Općinski sud u Požegi kao stvarno nadležni sud postupati u ovome predmetu. Općinsko državno odvjetništvo u Požegi (dalje u tekstu: ODO u Požegi) preuzelo je postupanje u ovome postupku pod brojem KO-DO- 44/2023.

2. Optuženik je očitujući se o optužnici od 27.siječnja 2020. izjavio kako se ne osjeća krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret.

3. U dokaznom postupku sud je ispitao optuženog BA (list 173 K spisa) na ročištu kod ovoga suda 9.siječnja 2025. te pregledao i pročitao zapisnik o ispitivanju osumnjičenog BA u Policijskoj upravi brodsko-posavskoj, Službi kriminalističke policije od 11. rujna 2019. (list 152-154 K spisa) s DVD snimkom ispitivanja.

3.1. U dokaznom postupku sud je na temelju članka 419. stavka 5. točke 1. ZKP/08 po prijedlogu ODO Požega a uz suglasnost okrivljenika izvršio uvid u zapisnik Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Slavonija i Baranja, Službe za nadzor o obavljenom nadzoru obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza kod poreznog obveznika BA od 14. prosinca 2018., preslike spornih računa trgovačkog društva INA d.d. Zagreb, potvrda o privremenom oduzimanju predmeta broj 00016065 od 20. veljače 2019., specifikacija predmeta prema potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta, preslika prijave PDV-a na dohodak za 2016., s prilozima. Nadalje sud je izvršio uvid u dopis Porezne uprave , Područni ured Slavonski Brod, Klasa: UP/I-471-02/18-01/188, Ur.broj 513-07-12/23-29 od 19.rujna 2023. i preslike spisa iste ustanove broj UP-/I-471-02/18-01/188.

3.2. Nadalje sud je proveo financijsko vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku Dajani Hart koja je iskazivala na raspravi kod ovoga suda 9.siječnja 2025. (list 255-256 K spisa) i pročitao je njen nalaz i mišljenje od 4. siječnja 2020. (list 189- 203 K spisa).

3.3. Na temelju članka 419. stavka 5. točke 5. ZKP/08 sud je po službenoj dužnosti pregledao izvod iz prekršajne i kaznene evidencije okrivljenika od 8.siječnja 2025. (list 248-251 K spisa).

4. U ovome postupku nije bilo sporno da je okrivljeni BA nakon izvršenog nadzora Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Slavonija i Baranja, Službe za nadzor o obavljenom nadzoru obračunavanja, evidentiranja , prijavljivanja i plaćanja poreza od 14.prosinca 2018. terećen da je svojim ponašanjem oštetio na ime poreza na dodanu vrijednost Republiku Hrvatsku u iznosu od 26.956,45 kuna te na ime dohotka i prireza porezu na dohodak, a koji su prihodi lokalnih proračuna, Općinu Bukovlja za iznos od 19.642,96 kuna. Nesporno je i da je okrivljeni BA podmirio predmetna dugovanja prema obračunu nadležne Porezne uprave i to u punom iznosu s pripadajućim kamatama.

Sporno je međutim da li je okrivljenik upravo ovakvim svojim ponašanjem počinio i kaznena djela koja mu se stavljaju na teret predmetnom optužnicom.

5. U svojoj obrani optuženi BA očitovao se kako se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret predmetnom optužnicom i nadalje je iskazao kod svih dosadašnjih iskaza danih tijekom ovoga postupka, da je od tada prošlo gotovo 8 godina i da je teško obzirom na protek vremena komentirati što se događalo. Okrivljeni BA je iskazivao samo u svojstvu osumnjičenog u Policijskoj upravi brodsko-posavskoj, Službi kriminalističke policije dana 11. rujna 2019. (list 152-154 K spisa) o čemu postoji i DVD snimka ispitivanja gdje se branio šutnjom.

5.1. Tijekom postupka pred ovim sudom okrivljenik je tvrdio kako se optužnica bazira na neprovjerenoj pretpostavci da je porezi obveznik INA – Industrija nafte d.d. u svojim poslovnim knjigama provela sve račune istinito. Naime okrivljenik da je kao porezni obveznik sve račune nakon svake kupnje goriva za koje je dobio račun od INE d.d. uredno proknjižio u svojim knjigama. Ovakvo postupanje bila je njegova dužnost. Okrivljeni dakle sažima kako činjenica da ovi računi nisu eventualno proknjiženi kod izdavatelja računa kao izlazni računi ne znači bezuvjetno da ih izdavatelj nije i sačinio i predao primatelju – kupcu a ovdje poreznom obvezniku i okrivljeniku. Nadalje okrivljenik da je u posjedu svih spornih računa koju imaju zadovoljavajući oblik i formu, pa ih dakle nije bilo ni osnove provjeravati.

6. Uvidom u Zapisnik Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Slavonija i Baranja, Službe za nadzor o obavljenom nadzoru obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza kod poreznog obveznika BA od 14. prosinca 2018. (dalje u tekstu Zapisnik nadzora) proizlazi kako se predmetni nadzor provodio za razdoblje od 1.siječnja 2016. zaključno s 31.prosinca 2016.godine, a da je izvršen u vremenskom razdoblju od 1.kolovoza 2018. do 14.prosinca 2018.godine s prekidima. Navedenim nadzorom obrađeno je i poslovanje navedenog obrta s dobavljačem Industrijom nafte – INA d.d. Tijekom provedenog nadzora utvrđeno je nakon uvida u sadržaj računa i na temelju obavljenih provjera putem CIS- a (Centralnog informacijskog sustava Porezne uprave) da se računi iz Tablice 4 istoga izvješća (list 14-15 K spisa) označeni rednim brojem 10-47, a koji su knjiženi u poslovnim knjigama poreznog obveznika BA, razlikuju po datumu izdavanja, datumu isporuke, iznosu za plaćanje, načinu plaćanja, te oznakama JIR i ZKI od računa koje je porezni obveznik INA d.d. izdao pod istim brojem putem naplatnog uređaja i proveo postupak fiskalizacije izdavanja računa prema odredbama članka 15., 16. i 17. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom ("Narodne novine" broj 133/12, 115/16). Nadalje prema istome zapisniku proizlazi da navedeni računi ne odražavaju potpuno i istinito nastali poslovni događaj , te se iz istih ne može nedvosmisleno utvrditi mjesto i vrijeme njihova sastavljanja i njihov materijalni sadržaj odnosno narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene. Također provjerom u CIS sustavu računi specificirani u Tablici broj 4. izvješća pod rednim brojevima 10-47 nisu niti fiskalizirani kao takvi, odnosno uopće nisu fiskalizirani. Iz svega dakle prema istome proizlazi kako knjiženi računi nisu vjerodostojni odnosno ne odražavaju da je potpuno i istinito nastao poslovni oporeziv događaj i da je došlo do oporezive isporuke od strane poreznog obveznika INA d.o.o. prema nadziranom poreznom obvezniku BA kako je to propisano člankom 66. Općeg poreznog zakona, člankom 30. stavkom 1. i člankom 60. Zakona o porezu na dodatnu vrijednost. Kako predmetni računi ne odražavaju potpuno i istinito nastali poslovni događaj, isti nisu dokaz da je INA d.d. izdavatelj navedenih računa, niti da je porezni obveznik primio isporuke goriva od dobavljača INA d.d. u količinama i vrijednostima navedenim na računima. predstavljaju Nadalje je utvrđeno kako je okrivljenik BA bio evidentiran kao vlasnik obrta [obrt] sa sjedištem u [adresa]. Nakon detaljno opisane analize poslovanja navedenog obrta, zaključno na stranici 23.zapisnika (list 21 K spisa) navodi se kako je nadzorom računa koji su u Tablici 4 izvješća navedeni pod brojem 10-47 u CIS-u obavljena provjera izdanih i fiskaliziranih računa poreznog obveznika INA d.d. po navedenim poslovnicama Bošnjaci, Čađavica, Čaglin, Kneževi Vinogradi, Mikleuš, Našice, Okučani, Rakovica, Slatina, Suhopolje, Virovitica i Vukovar. Prema broju računa pod kojim su isti izdani utvrđeno je kako se računi dobavljača INA d.d. po kojima je porezni obveznik i okrivljenik BA koristio odbitak pretporeza razlikuju od računa koje je pod istim brojem/poslovnicom izdao i fiskalizirao sam porezni obveznik INA d.d. i to po datumu izdavanja i iznosu plaćanja, te podatku o načinu plaćanja (g-gotovina, k-kartica). Nastavno Porezna uprava nadalje zaključuje da budući da navedeni računi ne odražavaju potpuno i istinito nastali poslovni događaj te se iz istih ne može nedvosmisleno utvrditi mjesto i vrijeme njihova sastavljanja i njihov materijalni sadržaj odnosno narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene isti nisu vjerodosotojni. Zaključno se dakle navodi da budući da navedeni računi ne odražavaju potpuno i istinito nastali poslovni događaj, isti nisu dokaz da je INA d.d. izdavatelj navedenih računa, niti da je porezni obveznik primio isporuke goriva od dobavljača INA d.d. u količinama i vrijednostima navedenima na računima.

6.1. Izvršen je uvid u preslike spornih računa trgovačkog društva INA d.d. Zagreb koji su se nalazili u registratorima žute i crvene boje koji su privremeno oduzeti uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta broj 00016065 od 20. veljače 2019.

6.2. Nadalje sud je izvršio uvid u presliku prijave PDV-a na dohodak za 2016. s prilozima prema kojoj je za navedenu 2016.godinu okrivljenik prijavio ukupni dohodak u iznosu od 52.732,57 kuna, a osobni odbitak u iznosu od 72.000,00 kuna. U navedenoj prijavi poreza u prilozima navode se i sporni računi sa pojedinačnim specifikacijama.

6.3. Pregledom spisa Porezne uprave broj UP/I-471/-02/18-01/188 sud je utvrdio kako je nakon izvršenog poreznog nadzora od strane Porezne uprave i pribavljene potrebne dokumentacije izrađeno Porezno rješenje od 28.veljače 2019.godine kojim je poreznom obvezniku BA utvrđena manje obračunata obveza Poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1.siječnja 2016. do 31.prosinca 2016. upravo uslijed korištenja računa koji nisu vjerodostojni a što je utvrđeno poreznim nadzorom poreznog obveznika i okrivljenika BA. Temeljem ovakvog utvrđenja poreznom obvezniku je naloženo da uplati na ime poreza na dodanu vrijednost iznos od 26.956,45 kn, te na ime poreza na dohodak i prirez dohotku na dodanu vrijednost iznos od 19.642,96 kn, sve s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Protiv ovog rješenja okrivljenik i porezni obveznik BA uložio je žalbu 1.travnja 2019. godine, a koja je žalba odbijena rješenjem Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak od 31.prosinca 2020. Nadalje iz navedenog spisa i dopisa Porezne uprave, Područni ured Slavonski Brod od 19.rujna 2023. utvrđeno je kako je okrivljenik BA podmirio predmetna dugovanja i to poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 26.956,45 kn i kamate u ukupnom iznosu od 7.135,96 kn i poreza na dohodak u iznosu od 19.642,96 kn i kamate u ukupnom iznosu od 4.636,94 kn.

7. Sud je također proveo i dokaz financijskim vještačenjem po ovlaštenoj sudskoj vještakinji Dajani Hart koja je za potrebe ovog postupka izradila i pisani nalaz i mišljenje od 4.siječnja 2020.godine (list 189-203 K spisa). U svome nalazu vještakinja zaključuje kako je izračunala obvezu poreza na dodanu vrijednosti, obvezu povrata i prireza na dohodak poreznog obveznika BA, kao vlasnika [obrt], za vremensko razdoblje od 1.siječnja 2016. do 31.prosinca 2016.godine, te je specificirala razliku u obvezama u odnosu na prijavljene obveze poreza na dodanu vrijednost te prijavu poreza i prireza na dohodak, a koje su podnesene od strane navedenog poreznog obveznika. Kako se porez na dodanu vrijednost uplaćuje u korist Državnog proračuna, proizlazi da je ovakvim postupanjem BA oštetio isti uza najmanje 26.956,45 kn. Porez na dohodak i prirez porezu na dohodak su prihodi lokalnih proračuna i stoga proizlazi da je lokalni proračun prema sjedištu poreznog obveznika, koje je u [adresa], oštećen za iznos od najmanje 19.642,96 kn. Nadalje vještakinja je istaknula kako je u potpunosti suglasna sa zaključcima do kojih su došli službenici Ministarstva financija , Porezne uprave tijekom obavljanja poreznog nadzora kod okrivljenika BA, a ujedno i poreznog obveznika, te tijekom pregleda nije našla niti jedan dokument koji bi osporio zaključke navedenog tijela.

8. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio činjenično stanje kako je opisano u izreci presude.

8.1. Sud je radi utvrđenja činjenica koje su sporne u ovome postupku proveo dokazni postupak koji se prvenstveno temeljio na zaključcima Porezne uprave o provedenom poreznom nadzoru kod okrivljenika kao poreznog obveznika i nadalje i na financijskom vještačenju u konkretnom spisu. Naime upravo iz navedenih dokaza nepobitno proizlazi kako je okrivljenik za potrebe smanjenja iznosa poreza i pretporeza koje je bio dužan podmiriti kao porezni obveznik i vlasnik obrta, iskoristio za knjiženja u svojim poslovnim knjigama račune dobavljača INA d.d. koji nesporno nisu valjani, odnosno račune za koje je porezni nadzor Porezne uprave nesporno utvrdio temeljem uvida u svoj CIS sustav da nisu valjani i za koje nema dokaza da se temelje na nastalom poslovnom odnosu, dakle nisu vjerodostojni. Naime predmetni računi, iako na prvi pogled imaju zadovoljavajući sadržaj i potrebnu formu, nisu valjani jer pregledom podataka u CIS sustavu za izdavatelja INA d.d. proizlazi da isti ne odgovaraju podacima o računima koji su kod njega uvedeni sustav. Dakle ne odgovaraju prema vremenu i mjestu izdavanja, niti po načinu plaćanja, dapače prema nalazu Porezne uprave navedeni računi nisu niti fiskalizirani. Dakle nesporno nisu vjerodostojni i nisu valjani za knjiženje. Nadalje također iz daljnjeg utvrđenja nadzora Porezne uprave a što potvrđuje u svome nalazu i financijska vještakinja Dajana Hart proizlazi da je na ovaj način, dakle knjiženjem nevjerodostojnih računa, okrivljenik kao porezni obveznik oštetio je Državni proračun Republike Hrvatske i proračun lokalne jedinice samouprave – Općinu Bukovlje, na način da je temeljem navedenih računa tražio odbitak pretporeza i na taj ih način direktno oštetio. Okrivljenik je naime temeljem ovako knjiženih računa u svome poslovanju tražio je oslobođenje plaćanja dijela poreza i prireza i to upravo temeljem računa koji nisu vjerodostojni jer iza njih ne postoji poslovni odnos i koji nisu fiskalizirani. Na ovaj način okrivljenik je na temelju računa za koje je znao da nisu valjani niti vjerodostojni tražio odbitak pretporeza, svjesno oštetivši proračun Republike Hrvatske i Općine Bukovlje.

8.2. Iz svega dakle proizlazi kako je okrivljenik je svjesno u svojim knjigama knjižio račune za koji je znao da nisu računi koji su valjani, odnosni koji su izdani sukladno svim zakonskim propisima i koji nisu prošli svu proceduru obračunavanja državnih davanja, dapače riječ je o računima za koje realno ne postoji podloga u pravnom odnosu odnosno ne postoji dokaz da su izdani za doista izvršene kupoprodajne radnje nego da su isti po svojoj prirodi fiktivni. Posebno je važno naglasiti da je riječ o računima koje je okrivljenik BA osobno predavao na knjiženje u ovlašteni knjigovodstveni servis kao valjane s namjerom da isti budu knjiženi. Zatim je okrivljeni BA znajući za neistinit sadržaj u navedenim računima ipak iste knjižio u svojim poslovnim knjigama s namjerom umanjena poreznih davanja u korist Državnog proračuna RH i Općine Bukovlje. Visina izbjegnutih davanja u ovome postupku utvrđena je kako provedenim postupcima nadležne Porezne uprave tako provedenim financijskim vještačenjem po Dajani Hart koja u istome u cijelosti suglasna nalazima i izračunima koje je u ovome predmetu sastavila Porezna uprava.

8.3. Sud nije poklonio vjeru obrani okrivljenika BA kada tvrdi da je riječ o valjanim računima, a osobito dijelu obrane kada se poziva da nitko nije provjerio da li su ti računi pravilno knjiženi kod izdavatelja i da potencijalno izdavatelj izdaje takve račune u svrhu izbjegavanja plaćanja trošarina. Ovo iz razloga što iz Zapisnika o provedenom nadzoru Porezne uprave proizlazi kako su tijekom nadzora upravo u sustavu CIS (Centralizirani informacijski sustav Porezne uprave) u koji se evidentiraju svi izdani računi izvršili provjeru izdanih računa po izdavatelju istih INA d.d. , a radi provjere problematičnih računa okrivljenika BA pri čemu su utvrdili te je utvrđeno da isti ne odgovaraju računima koje je izdavatelj uveo u sustav. Dakle ne odgovaraju prema vremenu i mjestu izdavanja, niti po načinu plaćanja, dapače prema nalazu Porezne uprave navedeni računi nisu niti fiskalizirani. Dakle nesporno nisu vjerodostojni i nisu valjani za knjiženje. Iz toga dakle proizlazi da ovaj vid obrane nema svoju osnovu niti opravdanost u tvrdnji jer je izdavatelj računa nepobitno izdao račune tijekom svoga poslovanja i iste fiskalizirao sukladno pozitivnim propisima, a ti se računi razlikuju od predmetnih računa u ovome postupku prema vremenu, mjestu izdavanja, načinu plaćanja i količini, iz čega proizlazi kako nije izbjegavao svoje obveze.

8.4. Uvažavajući rezultate ovako provedenog dokaznog postupka ovaj je sud našao nesumnjivo dokazanim da je optuženik postupao na način kako ga tereti optužnica i da su opisanim ponašanjem okrivljenika BA ispunjena sva obilježja kaznenog djela iz članka 256. stavak 1. KZ/11 protiv gospodarstva – utaje poreza ili carine i iz članka 279. stavak 1. KZ/11 protiv krivotvorenja – krivotvorenje službene ili poslovne isprave.

9. Člankom 256. stavak 1. KZ/11 propisano je da tko s ciljem da on ili druga osoba potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem u slučaju obvezne prijave ne prijavi prihod, predmet ili druge činjenice koje su od utjecaja na utvrđivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi 2654,46 eura, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Nadalje odredbom članka 279. stavak 1. KZ/11. propisano je kako službena ili odgovorna osoba koja u službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke, ili ne unese kakav važan podatak, ili svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri takvu ispravu, knjigu ili spis s neistinitim sadržajem ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući izradbu isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

9.1.Odredbom članka 51. KZ/11 propisano je da ako počinitelj jednom ili više radnji počini više kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud će mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim će ga, na temelju ocjene počiniteljeve ličnosti i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu.

10. Odredbom članka 47. KZ/11 koja propisuje kako će sud polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijeniti sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela, odnos prema žrtvi i trud da naknadi štetu. Pri tome visina kazne ne smije prekoračiti stupanj krivnje. Nadalje odredbom članka 23. KZ/11 propisano je kako na temelju članka 23. KZ/11 kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

10.1. Poduzimajući gore opisane radnje koje ispunjavaju obilježja kaznenog djela okrivljenik BA je bio svjestan svojih radnji i želio ih je počiniti upravo na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu kaznenog djela, postupajući pri tome s namjerom. Pri tome okrivljenik je bio ubrojiv budući da tijekom postupka nisu isticane niti bi bile utvrđene okolnosti koje bi ukazivale da bi ubrojivost optuženika bila isključena ili umanjena, a optuženik je bio svjestan zabranjenosti takvog postupanja. Zbog svega navedenog razvidno je kako je okrivljenik BA u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio ubrojiv, postupao je s izravnom namjerom i bio je svjestan protupravnosti svog postupanja, slijedom čega su ispunjeni svi elementi za kaznenopravnu odgovornost optuženika te je proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela iz članka 259. stavak 1. i članka 279. stavak 1. KZ/11.

10.2. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, pa je tako kao olakotnu okolnost sud okrivljeniku BA cijenio činjenicu da je riječ o ranije neosuđivanoj osobi pa ovakvo kažnjivo postupanje očito predstavlja iznimku u ponašanju optuženika koje je inače bilo usklađeno sa zakonskim propisima. Također sud je cijenio kao olakotnu činjenicu da je okrivljenik prije okončanja ovog postupka podmirio nastala dugovanja uplatama u korist Državnog proračuna RH i Općine Bukovlje i to s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama u cijelosti. U tijeku postupka sud nije našao posebne otegotne okolnosti koje bi išle na teret optuženika pa ih nije niti mogao ocijeniti. Nadalje sud je cijenio i činjenicu da je u konkretnom slučaju došlo do povrede zaštićenog dobra gospodarstva Republike Hrvatske 10.3. S obzirom na navedeno sud je okrivljeniku BA u odnosu na kazneno djelo protiv gospodarstva – utaje poreza ili carine, opisano i kažnjivo po članku 256. stavak 1. KZ/11, za koju zakon propisuje kaznu zatvora od 6 mjeseci do 5 godina, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci. U odnosu na kazneno djelo krivotvorenja – krivotvorenjem službene ili poslovne isprave, opisano po članku 279. stavak 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 279. stavak 1. KZ/11 za koje zakon također propisuje kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina, utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci.

10.4. Nadalje, obzirom se iz ponašanja i držanja okrivljenika BA nakon počinjenja kaznenog djela i pred ovim sudom može zaključiti da okrivljenik neće ubuduće činiti kaznena djela, sud joj je temeljem odredbe članka 56. stavak 1. KZ/11 izrekao uvjetnu osudu uz vrijeme provjeravanja od 2 godine. Također BA je u međuvremenu zatvorio svoj autoprijevoznički obrt [obrt], te je podmirio nastala dugovanja pa je očekivati da u budućnosti neće ponoviti kazneno djelo.

10.5. Imajući u vidu konkretne okolnosti i način počinjenja djela, odnosno stupanj povrede zaštićenog dobra, sud smatra kako će se upravo ovako odmjerenom kaznom, koja je primjerena počinjenom djelu i osobi počinitelja, izraziti jasna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini kaznena djela, ali utjecati i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kao i utjecati na svijest građana o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

11. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavak 2. i 3. ZKP/08 okrivljenom BA se nalaže platiti sve troškove kaznenog postupka i to trošak knjigovodstvenog vještačenja u iznosu 480,75 eura i trošak punomoćnika oštećenika Općine Bukovlje o čemu će sud donijeti posebno rješenje te paušalni trošak u iznosu od 50,00 eura u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

12. Slijedom navedenoga presuđeno je kao u izreci.

U Požegi 10.siječnja 2025.

Sutkinja

Melita Adamek Mlinac

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, a koja se podnosi putem ovoga suda u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, a u 4 istovjetna primjerka.

Dna:

1. ODO u Požegi, na broj KO-DO-44/2023

2. BA, okrivljenik

3. Tomislav Filaković, branitelj okrivljenika

4. Općina Bukovlje, oštećenik

5. ŽA, punomoćnik oštećenika