Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Delnicama

Tina Ujevića 1

51300 Delnice

Poslovni broj: P-301/2023.-82

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A

NA TEMELJU PRIZNANJA

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Delnicama, po sucu mr.sc. Ani Zaborac, u pravnoj stvari tužiteljice STP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika 1- ST, [adresa], 2- ZT, [adresa], tuženici pod 1. i 2. kao pravni sljednici iza pok. FT iz [adresa] i pok. JT iz [adresa], a koji su pravni sljednici iza pok. BT, [adresa], 3- RT iz [adresa], 4- GT iz [adresa], 3 i 4-tužene sada odsutne i nepoznata boravišta zastupane po posebnom skrbniku UT, odvjetniku iz [adresa], 5- DT, [adresa]., 6- NT, S, [adresa], 5 i 6-tužene sada odsutne i nepoznata boravišta zastupane po posebnom skrbniku ZTP, odvjetnici iz [adresa], 7- TT, [adresa], kao nasljednica iza pok. VT iz [adresa], a koja je nasljednica iza pok. IT, [adresa] koji je pravni sljednik iza pok. IT ET, [adresa], 8- ŠT iz [adresa], kao pravna sljednica iza pok. KT, [adresa], 9- PT, [adresa], sada odsutan i nepoznata boravišta zastupan po posebnom skrbniku ZTP, odvjetnici iz [adresa], 10- ČT, [adresa], kao pravni sljednik iza pok. ČT Z, [adresa], 11- ŽT, [adresa], kao pravni slijednik iza pok. OT koja je pravna sljednica iza pok. LT, [adresa], 12- MT, [adresa], kao pravni sljednik iza pok. ĐT iz [adresa], koja je pravna sljednica iza pok. LT, [adresa], te tuženici pod 11. i 12. kao pravni sljednici iza pok. ET, [adresa], a koja je također pravni sljednik iza LT, [adresa], 13- AT iz [adresa], kao pravni sljednik iza pok. HT, [adresa], prije [adresa], 14- ĆT iz [adresa], kao pravni sljednik iza pok. CT iz [adresa], a koji je pravni sljednik SH, [adresa], zastupan po privremenom zastupniku UT, odvjetniku iz [adresa], 15-Republika Hrvatska, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene dana 22. studenog 2024., javno objavivši dana 10. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica] voćnjak površine 375 m² i kč. br. [katastarska čestica] voćnjak površine 107 m² obje upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa su tuženici dužni priznati i dužni trpjeti da se tužiteljica upiše kao vlasnik na tim nekretninama nakon pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama.

Obrazloženje

1.Tužbu je podnio tužitelj ZH koji u tužbi navodi da je stvarni vlasnik i samostalni posjednik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] voćnjak površine 173 hvati upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U zemljišnoj knjizi međutim da su tuženici odnosno njihovi pravni prednici upisani kao suvlasnici. Tužitelju da tuženici ne osporavaju pravo vlasništva. Tužitelj da je, računajući i posjed svojih pravih prednika (oca, djed i bake, pradjeda i prabake) u neprekidnom, samostalnom i poštenom posjedu nekretnine još od devedesetih godina devetnaestog stoljeća, te da je dosjelošću stekao pravo vlasništva iste. Predlaže donošenje presude kojim će se utvrditi njegovo vlasništvo na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1.1.Podneskom od dana 10. veljače 2023. (list 145-146 spisa) tužiteljica precizira tužbeni zahtjev kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu 15-tužena navodi (list 156-157 spisa) da su joj uz tužbu kao prilog dostavljeni samo tužba ZH i podnesak istog kojim se u predmetu Općinskog suda u Delnicama P-575/09 izvješćuje naslovni sud o promjeni pasivne legitimacije u odnosu na dotadašnjeg tuženika Grad Delnice, na način da bi kao novi tuženik trebala biti označena Republika Hrvatska, sve u odnosu na osnovnu česticu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ističe da niti iz historijata tužbe niti iz tuženiku dostavljene dokumentacije nije razvidno da li je i na koji način tužiteljica postala sljednica iza ZH, pa se poziva tužiteljicu ili sud da tuženoj dostavi dokumentaciju iz koje bi bila razvidna navedena poveznica (rješenje o nasljeđivanju, kupoprodajni ugovor i sl.), a sve kako bi se moglo utvrditi da li je u predmetnoj stvari ispunjena procesna pretpostavka iz čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, budući da se tuženoj zahtjevom za mirno rješenje spora na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obratio ZH 2012. godine, ali ne i tužiteljica. Također se ukazuje kako u važećem ZK izvatku i dalje egzistira zabilježba spora tužitelja ZH koji se pred Općinskim sudom u Delnicama vodi pod P-575/09, stoga se predlaže utvrditi da li je i na koji način predmetna parnica okončana. U odnosu na meritum, tužena zasada osporava tužbu i tužbeni zahtjev međutim ne protivi se da se izvedu dokazi predloženi u tužbi. Prvenstveno se ističe da tužiteljica nije priložila nijedan dokaz u prilog tome kada su i temeljem čega njeni prednici stupili u posjed predmetne nekretnine, nije naznačila slijed posjedovanja od svojih prednika do danas, niti je dostavila rješenja o nasljeđivanju i eventualne ostale isprave kojima dokazuje svoje navode. Pritom se ukazuje kako tužiteljica mora dokazati da su ona tj. njeni prednici, stekli pravo vlasništva uz naznaku pravne osnove za isto, obzirom da iz same tužbe isto nije razvidno. Od dokaznih prijedloga, tužena predlaže pribaviti i izvršiti uvid u povijesni vlasnički list i povijest promjena u katastarskom operatu za prijeporne čestice. Slijedom navedenog, prvenstveno se predlaže dostaviti tuženoj svu dokumentaciju priloženu tužbi kako bi se utvrdilo da li postoje procesne pretpostavke za vođenje ove parnice. Podredno ističe da iz tužbi priležeće dokumentacije zasad ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva.

3. Podneskom od dana 7. listopada 2009. (list 35 spisa) tužena ŠT priznala je tužbeni zahtjev.

4. Na ročištu dana 14. travnja 2023. 1 i 2-tuženici su priznali tužbu i tužbeni zahtjev. (list 158 spisa).

5. Posebni skrbnik 4 i 5-tužene je u odgovoru na tužbu naveo da za sada osporava da bi upis tuženih bio samo formalne prirode.

6. Privremeni zastupnik 14-tuženka je u odgovoru na tužbu naveo (list 201 spisa) da za sada osporava da je upis tuženika samo formalne prirode, te bez provođenja dokaza u pogledu osnovanosti osporava tužbu u cijelosti.

7. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaz uvidom u dokumentaciju u spisu i to Ugovor o darovanju nekretnine od 7. kolovoza 2009., zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], popis katastarskih čestica sa posjednicima u k. o. [katastarska općina], kopiju katastarskog plana, Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 10. lipnja 2010., Ugovor o prodaji i suglasnost, proveden je očevid na licu mjesta i vještačenje po vještaku geodetske struke Nenadu Vidmaru, saslušani su svjedoci FH, JH i BH, te tužiteljica.

8. Uvidom u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da su kao suvlasnici utuženih nekretnina upisani tuženici odnosno njihovi pravni prednici.

9. Uvidom u Ugovor o darovanju nekretnine od 7. kolovoza 2009. (list 5-6 spisa) proizlazi da je isti sklopljen između RH kao darovateljice i ZH kao daroprimatelja. Predmet ugovora je kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

10. Uvidom u popis katastarskih čestica (list 9 spisa) proizlazi da je kao posjednica utužene nekretnine upisana RH.

11. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 10. lipnja 2010. (list 168-169 spisa) proizlazi da je isti sklopljen između ZH kao prodavatelja i FTP kao kupca nekretnine kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

12. Uvidom u Ugovor o prodaji i suglasnost od 18. listopada 2002. (list 163-165 spisa) proizlazi da je isti sklopljen između Županijske uprave za ceste Primorsko- goranske županije kao kupca i RH kao prodavatelja. Iz ugovora proizlazi da se kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jednim dijelom nalazi u zoni zahvata izgradnje ceste ŽC-5031 i ŽC- 5033 dionice Gašparci-Ložac u k. o. [katastarska općina]. Prodavatelj ugovorom kupuje dio nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u površini od 121 m² k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za cijenu od 18,00 kn po m².

13. Svjedok FH je u svom iskazu naveo (list 279 spisa) da on od rođenja živi u [adresa] koji su udaljeni od predmetne nekretnine otprilike 2 km. Sa šest godina krenuo je u osnovu školu koja se nalazila u Turkima dakle u mjestu u kojem se nalazi predmetna nekretnina. Od svog djetinjstva se sjeća da je predmetnu nekretninu koristio RH ZH, a koji je bio djed od ZH koji je nekretninu prodao tužiteljici. GH bila je supruga od ZH, dakle djeda prvog tužitelja. Njih je naslijedila ZH GH i ZH koji su imali sina ZH koji je bio oženjen za RH. ZH umro je prije svoje supruge RH a njih dvoje su također imali sina ZH i to je ZH koji je nekretninu prodao tužiteljici. On ju je dobio od svoje majke RH dakle nekretnina je sve dok ju nije kupila tužiteljica negdje 2010. koliko on zna bila u vlasništvu i posjedu obitelji ZH. Nekretnina je oduvijek ograđena sa svih strana i među susjedima se oduvijek znalo čije je čije a protezala se sve do Kupe. Kasnije je nekretninu presjekla cesta, a još je RH dio nekretnine prodala za izgradnju ceste. Nikada nije čuo i može garantirati da obitelji RH nikada nitko nije osporavao pravo na predmetnu nekretninu. Kućica koja je sagrađena na nekretnini stara je sigurno više od 100 godina, u svakom slučaju od kada on pamti ona je na tom mjestu.

14. Svjedok JH je naveo (list 279-280 spisa) da on oduvijek živi na ovoj adresi koja je prva kuća do predmetne nekretnine, dakle graniči sa predmetnom nekretninom. Od kada se sjeća, dakle od najranijeg djetinjstva, predmetna nekretnina bila je u vlasništvu i posjedu obitelji RH. Sjeća se UH i njegove supruge GH koji su imali sina UH a koji je bio oženjen za RH. RH i JH imali su sina UH. Upravo njihov sin UH JH nekretninu je prodao tužiteljici i od tada je tužiteljica u posjedu iste. Nije čuo da bi tužiteljici ili njezinim prednicima ikada itko osporavao pravo na predmetne nekretnine. Međa između njihovih nekretnina nije sporna. Kada se gradila cesta do Čabra koja je prelazila preko Turki dio nekretnine su uzeli za tu cestu tako da je zapravo presječena odnosno cijepana i misli da je upravo RH dobila novac za to. Kamena kuća koja se nalazi na nekretnini sagrađena je još prije njegovog rođenja.

15. Svjedok BH je naveo (list 280 spisa) da on od rođenja živi u kući koja se nalazi preko puta predmetne nekretnine tako da mu je dobro poznato da je nekretnina prije nego što ju je kupila tužiteljica bila u obitelji BH. Sjeća se ZH i njegove supruge GH koji su imali sina ZH koji je bio oženjen za RH. Oni su imali sina ZH koji je predmetnu nekretninu prodao tužiteljici. U kamenoj kući koja je na predmetnoj nekretnini živjeli su ZH i GH sve dok se nije napravila nova kuća koja je na susjednoj čestici. Niti tužiteljici niti njezinim prednicima nikada nitko nije osporavao pravo na predmetnu nekretninu. Misli da je ta kamena kuća kbr. 5. On je bio poštar tako da dobro pamti i kućne brojeve a i tko je živio u kojoj kući.

16. Tužiteljica je u svom iskazu navela (list 329 spisa) da je ona predmetnu nekretninu kupila od prijašnjeg vlasnika Antuna Malnara 2010. godine. On je njoj prilikom prodaje nekretnine rekao da je pokrenuo ovaj postupak koji je ona preuzela. Javna cesta je tada već bila isprojektirana, ona je vidjela i ugovor o naknadi koji joj je on predao a kojeg je sklopila njegova majka sa Županijskom upravom za ceste. Misli da tada nekretnina nije bila cijepana. Nekretnina je dakle cijepana iz razloga prolaska javne ceste. Kada je ona to kupila nekretnina je, a kao i na dan održavanja očevida, bila u cijelosti ograđena i ona ju je nastavila i koristiti u tim gabaritima. Nikada joj nitko nije osporavao pravo korištenja. Njoj je prodavatelj rekao da je nekretninu dobio darovanjem od svoje majke i da je nekretnina već dugi niz godina u njihovoj obitelji, još i njegov pradjed i prabaka su bili u posjedu. Pradjed i prabaka prodavatelja na toj su nekretnini napravili jednu kamenu kuću 1905., a njihova djeca su kasnije sagradila kuću koja se nalazi do predmetne nekretnine i to na drugoj čestici međutim zajedno čine jednu cjelinu. Dok su gradili tu drugu kuću živjeli su u toj kamenoj kući u kojoj su živjeli pradjed i prabaka prodavatelja. Sve to vidljivo je na skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka Nenada Vidmara gdje je vidljiva i ta ucrtana kamena kuća na k. č. br. [katastarska čestica] dok se druga kuća nalazi na k. č. br. [katastarska čestica]. Također je vidljivo da je sve ograđeno žičanom ogradom. Ukazuje da se ovaj postupak vodi dugi niz godina i da za cijelo to vrijeme nitko od tuženika nije stavio niti jedan prigovor niti se usprotivio tužbi.

17. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Nenada Vidmara od 16. kolovoza 2024. (list 286-300 spisa) proizlazi da se predmetne nekretnine pokazane prilikom očevida po tužiteljici nalaze u selu Turke. U naravi kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja dio ograđene okućnice kuće tužiteljice na kojoj se nalazi i stara kamena kuća. Predmetna kč. br. [katastarska čestica] nalazi se sjeveroistočno od kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a od kč. br. [katastarska čestica] dijeli ju županijska cesta (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). U naravi kč. br. [katastarska čestica] predstavlja pašnjak. Na skici lica mjesta vještak je obje nekretnine prikazao i označio slovnim oznakama.

18. Iz zk izvadka (list 173-176 spisa) proizlazi da je prijašnja kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] raspisana na nove kč. br. [katastarska čestica], između ostaloga i temeljem Odluke o razvrstavanju javnih cesta od 23.11.2018.

19. Ocjenom svih provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. . Zakona o parničnom postupku ("Službeni list" SFRJ 4/77., 36/77., 36/80., 36/80.,43/52., 69/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91.; "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 123/08.-Isp., 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 70/19., 80/22., 114/22.; dalje ZPP) ovaj sud smatra zahtjev tužiteljice osnovanim.

20. Odredbom čl. 159. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje ZV) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

St.2. je propisano da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

St.3. je propisano da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. St.4. je propisano da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

21. Prilikom donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka i tužiteljice budući da su isti u skladu s dokumentacijom u spisu, te međusobno suglasni, a iz koji iskaza, kao i iz priložene materijalne dokumentacije proizlazi da je tužiteljica osobno i putem svojih pravnih prednika u poštenom posjedu predmetnih nekretnina više od potrebnih dvadeset odnosno četrdeset godina čime je stekla vlasništvo istih dosjelošću.

22. Naime nekretnine su nekada bile u vlasništvu ZH od koga je tužiteljica iste kupila. U trenutku kupoprodaje (2009.g.) to je bila kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je međutim kasnije cijepana na kč. br. [katastarska čestica] a radi izgradnje ceste koje je „presjekla“ prijašnju kč. br. [katastarska čestica]. Navedeno je jasno vidljivo na kopiji katastarskog plana kao i skici lica mjesta iz nalaza i mišljenja vještaka (list 294 i 296 spisa). ZH (koji je podnio tužbu u ovoj pravnoj stvari, a tužiteljica postupak preuzela nakon što je nekretninu kupila od njega) istu je dobio darovanjem od svoje majke RH. Iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su prije toga nekretnine bile u posjedu djeda prodavatelja koji se također zvao ZH i koji je bio oženjen za GH. Oni su imali sina ZH koji je pak bio oženjen za RH, roditelje prodavatelja ZH. Podatak iz posjedovnog lista prema kojem je kao posjednica nekretnina upisana RH u skladu je s ostalim provedenim dokazima odnosno govori u prilog da je nekretnina u posjednu obitelji RH sve do prodaje iste tužiteljici. Nekretnina kč. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja ograđenu okućnicu kuće tužiteljice i na istoj se nalazi stara kamena kuća za koju tužiteljica navodi da su ju sagradili pradjed i prabaka prodavatelja ZH još 1905.g., dok da su njihova djeca kasnije sagradila kuću na susjednoj čestici međutim sve zajedno čini jednu cjelinu. Svjedok JH koji je rođen 1953. i živi od rođenja u kući koja se nalazi odmah do predmetnih nekretnina je naveo da je kamena kuća sagrađena prije njegovog rođenja, dok je svjedok FH naveo da je kućica koja je sagrađena na nekretnini stara više od 100 godina.

23. Iz rezultata ovako provedenog dokaznog postupka proizlazi dakle da su na strani tužiteljice ispunjene pretpostavke stjecanja prava vlasništva nekretnina dosjelošću budući da je u posjedu istih zakonom propisano vrijeme dok poštenje posjeda nije dovedeno u pitanje. Stoga je sud usvojio tužbeni zahtjev. Što se tiče navoda 15-tužene iz odgovora na tužbu da u zk.izvadku egzistira zabilježba spora ZH koji spor se vodi pred sudom u [adresa] pod posl.br.P-575/09 te prijedloga da se utvrdi na koji način je ta parnica okončana ističe se da je ovaj postupak započet pod posl.br. P-575/09 međutim kako je isti bio u prekidu nakon donošenja rješenja o nastavku postupka spisu je dodijeljen novi poslovni broj. Dakle radi se o zabilježbi ovog postupka.

24. U odnosu na 1, 2 i 8-tuženike koji su tijekom postupka priznali tužbu sud je donio presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev (presudu na temelju priznanja), sukladno odredbi čl. 331. ZPP-a.

Delnice, 10. siječnja 2025.

SUDAC

mr.sc. Ana Zaborac

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste.

Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud. Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2. ZPP-a ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.