REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

Zlatar, Trg slobode 14A

Poslovni broj: K-186/2023-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, po sutkinji Snježani Fotivec, uz sudjelovanje Gordane Stanković, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika HNL, koga zastupa branitelj Marijan Fosin odvjetnik u [adresa], zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine"broj:125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,126/19,84/21,114/22, 114/23,36/24. - dalje u tekstu: KZ/11) u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-156/2023 od 30. lipnja 2023. izmijenjene 9. travnja 2024., nakon dana 9. siječnja 2025. održane i zaključene javne rasprave u prisutnosti predstavnika tužitelja, optuženika, branitelja optuženika, te nakon dana 10. siječnja 2025. objavljene i izrečene presude,

p r e s u d i o  j e

I Na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine"broj:152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka i Rješenje US RH 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17,126/19,130/22,80/22 ,36/24. - dalje u tekstu: ZKP-a)

optuženik ĆNL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin H i NNL, rođen **.**.1953. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, pismen, sa završenom srednjom trgovačkom školom, umirovljenik sa mirovinom od 525 eura, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, suvlasnik kuće, osobnog automobila marke "Škoda" godina proizvodnje 2006., vojsku služio u JNA 1971. u Svilancu, Valjevu i Bogovađa, bez čina i odlikovanja, ne vodi se drugi kazneni postupak, neosuđivan, nalazi se na slobodi,

oslobađa se optužbe

da bi:

- tijekom mjeseca studenoga 2021. u mjestu Vrbovo, u šumi pučkog naziva Brijeg, a koja se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u nakani stjecanja tuđih stvari, znajući da se radi o šumi u suvlasništvu HN, zajedno i po prethodnom dogovoru sa ĆN posjekao najmanje 36 stabala, a koje su zadržali za sebe, točno neutvrđene vrijednosti, ali svakako veće od 10.000,00 kuna,

d a k l e, tuđe pokretne stvari oduzeo drugome s ciljem da ih protupravno prisvoji, pa da je time, počinio kazneno djelo protiv imovine – krađom – opisano i kažnjivo po čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 ,126/19 i 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11).

II Na temelju čl. 158. st. 3. ZKP/08 oštećenica HN upućuje se sa ostvarivanjem imovinsko pravnog zahtjeva u parnicu.

III Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP-a troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP-a, te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom optužnicom optuženiku se stavlja na teret počinjenje kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11. Optužnica je u činjeničnom opisu izmijenjena od strane ODO Zlatar na raspravi 9. travnja 2024.

2. Optuženik negira krivnju.

3. U dokaznom postupku pročitani su dokazi iz optužnice, iskazi svjedoka NN, IN, EN, GN, oštećene HN, SN, INL, saslušani su i svjedoci RN, VN, ENL i TN, izvršen je uvid u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

4. Svjedokinja/žrtva HN je u svom iskazu navela da u mjestu [adresa] posjeduje šumu zvanu "Brijeg" koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a čija površina iznosi 1820 m2. U navedenoj šumi ona ima polovicu dok drugu polovicu ima BN, sin njezinog šogora LN, no nisu definirali koja polovica šume kome pripada. Krajem mjeseca ožujka 2022. saznala je kako je ĆN bez njezinog znanja posjekao stabla agacije, hrasta i bukve sveukupno oko 50 komada, promjera 30-50 cm, a sve mu je to naredio njezin šogor ĆNL. Njezin šogor ĆNL navedena stabla prodao je ĆN za oko 4.000,00 kuna, a što je saznala od ĆN. Ona se informirala vezano za stabla koja su posječena u njezinoj šumi i smatra da joj je počinjena šteta od najmanje 50.000,00 kuna.

4.1. Na raspravi oštećenica iskazuje da šuma nije podijeljena i da ne zna koji je dio šume njezin, ne zna da li su stabla posječena u njezinom suvlasničkom dijelu. Optuženik i njegova supruga su tražili da daju jedan dio novaca za nadgrobni spomenik, no to nije njihov spomenik i sa tim grobom nemaju ništa. Ne zna koje godine je bila u šumi prije ovog događaja misli da je bila 2000.godine jer nije niti znala gdje se šuma nalazi. Susjed joj je pokazao među između njene šume i njegove šume. Od jedne gospođe koja živi u [adresa] čuli su da se ruše drva ,a ona je to rekla UN. Išli su osobno kod g. ĆN i od njega je RN tražio 25.000,00 kuna za porušena drva, no rekao je da on nema taj novac. Ona nije brojila panjeve, policija je rekla koliko panjeva ima.

5. Svjedokinja SN je u svom iskazu navela da u mjestu [adresa] njezina majka HN posjeduje šumu zvanu "Brijeg" koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a čija površina iznosi 1820 m2. U navedenoj šumi njezina majka ima polovicu dok drugu polovicu ima BN no njezina majka i BN nisu definirali koja polovica šume kome pripada. Krajem mjeseca ožujka 2022. njezina mama je od šogorice UN saznala kako je ĆN, bez znanja njezine majke posjekao stabla agacije, hrasta i bukve sveukupno oko 50 komada, promjera 30-50 cm, a sve mu je to naredio njezin stric ĆNL. Njezin stric ĆNL navedena stabla prodao je ĆN za oko 4.000,00 kuna, a što je saznala od ĆN. Njezina majka se informirala vezano za stabla koja su joj posječena u šumi i smatra da joj je počinjena šteta od najmanje 50.000,00 kuna.

5.1. Na raspravi svjedok SN iskazuje da je bila na mjestu događaja nakon sječe stabala. Mobitelom je slikala posječena stabla i došla do brojke od 40 stabala. Šuma nije podijeljena, te su oštećeni i drugi suvlasnici. Optuženik ih je nazivao u vezi nadgrobnog spomenika da se napravi, u pitanju je bilo 5.000,00 kuna, majka je odustala od toga dogovora. U šumi je bila 7-8 godina prije sječe. KN joj je rekao da su dva kamiona vozila drva na pilanu u Jertovec i da su tamo viđali optuženika i ĆN.

6. Svjedok INL nema saznanja da bi stabla bila posječena u šumi oštećene. Ne zna kako je šuma koja je u suvlasništvu oštećene podijeljena, on samo zna gdje su međe između te šume i njegove šume. Drvo je voženo u pilanu Jertovec, kamion je vlasništvo EN. Vidio je pok. ĆN da pili stabla, ne zna koliko stabala je posječeno.

7. Svjedok EN iskazuje da ga je 2021. godine zvao ĆN u vezi kupnje bagremovih trupaca, roba je bila loša pa su je prekrajali. Prisutan je bio optuženik koji se predstavio kao vlasnik drveta, optuženik je govorio da mu treba novac za nadgrobni spomenik. Tih stabala je bilo dvadesetak i bila su mahom trula od panja. To je vrijedilo oko 5.000,00 kuna po mišljenju ĆN.

8. Svjedok GN iskazuje da mu je optuženik pričao da je bio u dogovoru sa šogoricom HN u vezi izrade nadgrobnog spomenika njegovim roditeljima. Sa optuženikom i svojim kumom je bio u toj šumi i nabrojali su 23 posječena stabla, stabla je po pričanju optuženika i njegovog kuma NN odvezao EN. 9. Svjedok NN iskazuje da je optuženik na prijedlog šogorice HN izvršio sječu 23 stabla koje je naknadno prodao u svrhu sufinanciranja nadgrobnog spomenika. Šuma oštećene nije podijeljena i na terenu se ne vidi koji je njezin suvlasnički dio. Radilo se o 23 stabla agacije, to je osobno vidio. U šumi je bio mjesec do dva nakon sječe sa GN koji je vršio sječu stabala u svojoj šumi koja se nalazi do sporne šume.

10. Svjedok ŽN iskazuje kako mu je optuženik rekao da bi svi zajedno napravili grob starcima i izvukli iz šume ako se nešto da izvući.

11. Svjedok RN iskazuje da nema saznanja gdje se nalazi šuma od oštećene, dok ga nije nazvao susjed koji živi pored šume i rekao da se tamo sječe. Došao je do šume, ušao 20 tak metara u šumu i vidio par posječenih stabala. Šuma je u suvlasništvu oštećene, te njega i njegove sestre. Međe nisu označene tako da se ne zna što je čije. O izgradnji spomenika nije razgovarao sa optuženikom, već je nazvao svog oca koji mu je potvrdio da je postojao dogovor da se posječe šuma odnosno stabla koliko treba i da se napravi nadgrobni spomenik .Čovjek koji ga je nazvao rekao je da je srušena cijela šuma, a on je vidio par stabala kada je došao do šume.

12. Svjedok VN jedino zna da kada je dobila poziv za svjedoka da su joj baka i brat pričali da ih je optužila SN da su u šumi posjekli drva.

13. Svjedok ENL iskazuje da je bio dogovor da se napravi nadgrobni spomenik, a dogovarali su se njezin muž sa HN, TN i LN sinom od pok. GNL. Oni se prvo nisu složili sa rušenjem, da bi poslije oštećena izjavila da se neka poruše stabla u šumi vrijednosti 5.000,00 kuna. Kada su se posjekle 23 agacije dobiven je iznos od 4.600,00 kuna .U tom grobu su ukopani svekar i svekrva oštećene čija je predmetna šuma bila prethodno u njihovom vlasništvu. Nadgrobni spomenik je napravljen prije nego su stabla posječena. Cijena je bila oko 12.000,00 kuna. Korisnik tog grobnog mjesta je njezin muž, jer godinama ranije nitko nije htio plaćati grobnu naknadu, tako da je on istu plaćao.

14. Svjedok TN iskazuje da je više suvlasnika šume ,a ne samo oštećena. Oštećena i UN nisu bile suglasne da daju novac za spomenik, već je oštećena rekla da se mogu posjeći stabla koliko treba za nadgrobni spomenik. Spomenik je koštao 12.000,00 kuna, ona i optuženik su dali svaki pola, dala je 6.000,00 kuna.

15. U svojoj obrani optuženik navodi da to što HN govori nije istina. Ona je njemu dozvolila da posiječe šume gdje je ona suvlasnik sa još dvojicom na toj parceli. Dozvolila mu je da posiječe drva u vrijednosti do 5.000,00 kuna koliko je bilo potrebno da se namiri ono što su ona i njezin brat odnosno njegova djeca trebali platiti za sufinanciranje izgradnje spomenika. On je HN predložio da proda drva u šumi ali ona odmah nije pristana na to, ali je naknadno pristala na to i rekla mu da on to posiječe, jer drugi suvlasnici nisu zainteresirani za te šume. Aničin susjed je "lopov" i rekao je HN da je on posjekao šumu u vrijednosti od 50.000,00 kuna. Kad su bili u šumi onda su ustanovili da nije posječeno 50 stabala već 23 i tu su bila drva agacije, za koje je on dobio 4.600,00 kuna. U šumi je sjekao samo agaciju. Oni niti ne znaju što je agacija, grab ili hrast. Ta drva su bila u šumi, a u šumi je ostalo najmanje 200 m drva i to kvalitetni hrasti, bukva i grab. Tu agaciju je porušio ĆN koji je i prodao ta drva. On je s tim novcima napravio spomenik, a HN je znala za to. Okrivljeni navodi da kada su oštećenoj rekli da posječena drva vrijede 50.000,00 kuna onda se ona polakomila i zato ga je prijavila.

15.1. Na raspravi se optuženik brani istovjetno kao i prilikom iznošenja obrane prvi puta i dodaje da u toj šumi postoje panjevi i da se ne može sakriti što je posječeno, no da je Đurin INL lažno prijavio da se šuma siječe naveliko. Naime, tada u to vrijeme je ĆN i drugima sjekao šume koje se nalaze u pravcu te šume i odvozio ih je uz kuću HN INL. Iznos od 4.600,00 kuna dat je za spomenik, a razliku do 11.000,00-12.000,00 kuna koliko je koštalo dali su on i TN svaki u ½ dijela.

16. Na mjestu događaja je obavljen očevid te izvješća i fotodokumentacije očevida slijedi kako je porušeno ukupno 36 stabala.

17. Predmet ovog kaznenog postupka je sječa stabala u šumi pučkog naziva Brijeg koja se nalazi na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

18. Riječ je o 36 stabala koja su posječena, s time da se u činjeničnom opisu optužnice ne navodi vrsta stabala.

19. U postupku je nesporno da su u šumi koja je u suvlasništvu 11 suvlasnika stabla posječena, međutim sporno je da li je optuženik zajedno sa ĆN posjekao sva ta stabla odnosno da li su zajedno posjekli 36 stabala ili samo 23 stabla agacije.

20. Nadalje nesporno je da je HN suvlasnica predmetne šume i to u jednom manjem suvlasničkom omjeru 156/1680 dijela što proizlazi iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (mada se u z. k. izvatku navodi ime Ć) .U zemljišno knjižnom izvatku navedeno je 11 suvlasnika predmetne šume. Načelo povjerenja u zemljišne knjige je pravni institut na kojem je sazdano zemljišno knjižno pravo, ali isto tako i stvarno pravo ,te zaštita povjerenja u zemljišne knjige ima ishodište u najvišim vrednotama ustavnog poretka RH koje se odnose na nepovredivost vlasništva, te se predmnijeva da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine.

20.1. Iz zemljišno knjižnog izvatka za predmetnu šumu također ne proizlazi da bi kao suvlasnici bili upisani Đurin RN i Đurin VN.

20.2. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zlataru broj: VI-O-60/79 od 22. svibnja 1979. proizlazi da je GNL pripala šuma zvana Brijeg, no nije naveden broj katastarske čestice, a ista mu nije mogla pripasti u vlasništvo, jer i pok. ostavitelj nije bio vlasnik šume u zemljišnim knjigama, veće je naveden kao suvlasnik u rješenju o nasljeđivanju.

21. I sama oštećenica u svom iskazu jasno navodi da šuma nije podijeljena, ne zna koji je njezin dio šume i ne zna da li su uopće drva posječena u njezinoj šumi, a niti se mogla odrediti o visini štete, pa je tako mijenjala imovinsko pravni zahtjev tražeći iznos od 50,000,00 kuna do 17.000,00 eura.

22. Dakle, šuma nije podijeljena, ne zna se tko ima i gdje svoj suvlasnički dio uzimajući u obzir da je riječ o 11 suvlasnika.

23. Nije sporno da je po PP Zlatar Bistrica sačinjena službena zabilješka o pregledu mjesta događaja iz koje proizlazi da su vidljivi panjevi u šumi izmjereni i označeni i fotografirani općenito na prostoru šume za koju je oštećena navela da je njezina.

24. U ovom predmetu nije proveden očevid sa kvalificiranom osobom i to geodetskim vještakom kako bi se identificirala nekretnina koju je oštećena pokazala djelatnicima PP kao svoju u postupku prije podizanja optužnice.

25. ODO Zlatar predložilo je da se provede šumarsko vještačenje kako bi se utvrdila vrijednost stabala, međutim taj je dokazni prijedlog sud odbio obzirom vrijednost stabala ne čini zakonsko obilježje kaznenog djela ,čime se stvaraju nepotrebni troškovi za državni proračun, te obzirom na činjenicu da se isti dokaz predlaže provesti četiri godine nakon što je sječa izvršena, pa sve da se i utvrdi da je posječen određeni broj stabala to ne znači da je iste posjekao optuženik sa ĆN. Pri tome se napominje da se u kaznenom postupku u konkretnom slučaju ne može kao neka vrsta adhezijskog postupka provoditi postupak uređenja međe ili razvrgnuća suvlasničke zajednice radi utvrđenja na čijem suvlasničkom dijelu je počinjena sječa.

26. Obrana je predložila da se provede i očevid na licu mjesta ukoliko se prihvati prijedlog optužbe za provedbom šumarskog vještačenja.

27. Kako je sud odbio prijedlog optužbe za provedbom šumarskog vještačenja, između ostalog i zbog toga jer vrijednost posječenih stabala ne čini niti zakonsko obilježje kaznenog djela, to nije niti odredio provođenje očevida na licu mjesta iz naprijed iznesenih razloga.

28. ĆN koji je isto bio optužen u ovom postupku je umro, tako da njegovu obranu danu kod PP Zlatar Bistrica, sud nije analizirao kao dokaz u postupku.

29. Iz provedenog postupka ne proizlazi da su optuženik i ĆN 36 stabala zadržali za sebe. Nema dokaza da su oni u dogovoru posjekli 36 stabala.

30. Svjedok EN koji je kupio stabla od optuženika koji se predstavio kao vlasnik istih izjavio je da se radilo o dvadesetak stabala. Svjedoci GN i NN govore o 23 posječna stabla i to agacije.

31. Nitko od saslušanih svjedoka ne spominje da bi se radilo o drugoj vrsti stabala, osim agacije, dok oštećena nabraja i druge vrste – hrast i bukvu za što nema dokaza.

32. Sve da su i posječene neke druge vrste stabala, pitanje je kada su ista posječena i tko je ta stabla posjekao. U prilog tome govori i iskaz svjedoka RN koji je vidio par stabala srušenih, a čovjek koji ga je nazvao rekao je da je porušena cijela šuma.

33. U postupku nije dokazano da je optuženik zadržao stabla zajedno sa ĆN za sebe, jer svjedok EN navodi da su ista njemu prodana i to dvadesetak stabala agacije, jako loše kvalitete.

34. Također nije dokazana niti namjera stjecanja tuđih stvari. Naime, obrana tvrdi da je iznos dobiven od prodaje 23 stabla agacije upotrijebljen u svrhu izrade nadgrobnog spomenika, a svi svjedoci obrane to su i potvrdili (osim VN koja o tome nema nikakovih saznanja).

35. Iskazi oštećenice i svjedoka SN nedosljedni su i protivni materijalnoj dokumentaciji u spisu. Oštećena iskazuje da u navedenoj šumi ona ima polovicu dok drugu polovicu ima BN, sin njezinog šogora LN, no nisu definirali koja polovica šume kome pripada. SN navodi da je optuženik bez znanja njezine majke posjekao stabla agacije, hrasta i bukve sveukupno oko 50 komada, promjera 30-50 cm, da bi na raspravi izjavila da se radi o 40 stabala. Međutim njihov iskaz u odnosu na suvlasnički dio oštećenice protivan je sadržaju zemljišno knjižnog izvatka u kojemu je navedeno 11 suvlasnika. Niti količina koju spominje svjedok SN ne odgovara činjeničnom opisu optužnice gdje se spominje 36 stabala.

36. Oštećenica i svjedok SN ne poriču da su optuženik i njegova supruga bili u kontaktu sa oštećenicom radi izgradnje nadgrobnog spomenika, no svjedok SN tvrdi da je njezina majka od dogovora odustala. Stoga nije moguće isključiti postojanje takvog dogovora, jer se navodi da se je oštećena od dogovora odustala, no kada i u kojem vremenskom razdoblju je odustala nije precizno navedeno. Obzirom na navedenu činjenicu iskazi oštećenice i svjedoka SN prilikom prvog saslušanja suprotni su iskazima na raspravi. Tada SN ne spominje nikakav dogovor dok na raspravi spominje dogovor i odustanak od istoga. Na raspravi oštećenica navodi da su optuženik i njegova supruga tražili od nje novce za nadgrobni spomenik, a radi se o grobu u kojemu su pokopani roditelji optuženika i njezinog supruga. HN ne spominje odustanak od dogovora, koji spominje SN.

37. Međutim svjedok ENL iskazuje da se oštećena prvo nije složila sa rušenjem, da bi poslije oštećena izjavila da se neka poruše stabla u šumi vrijednosti 5.000,00 kuna koliko bi iznosio njezin financijski dio za spomenik. Namjera stjecanja tuđih stvari sporna je, obzirom se ne može isključiti postojanje dogovora.

38. Stoga kako nije dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo na način kako ga se tereti u činjeničnom opisu optužnice, istoga je sud oslobodio optužbe.

39. Oštećenica svoj imovinsko pravni zahtjev može ostvarivati u parnici.

40. Troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava, kao je to riješeno u izreci presude, po pravomoćnosti presude.

U Zlataru 10. siječnja 2025.

Sudac:

Snježana Fotivec

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka presude, putem ovog suda u tri primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

Dostaviti:

1.ODO Zlatar na broj: KO-DO-156/2023

2.optuženik ĆNL

3.Branitelj optuženika Marijan Fosin, odvj. u Varaždinu

4.oštećena HN