Broj: Pp - 26/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika PL, zbog prekršajnog djela iz članka 54. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/ 10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23, 145/24 ), rješavajući po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog Policijske uprave Istarske, Postaje prometne policije Pula, pod brojem Klasa:211-07/24-2/ 55719 Ur.broj: 511-08-29-24-3 od dana 02. siječnja 2025. godine, nadležan temeljem članka 94. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona ( NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), dana 10. siječnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e

I

Temeljem članka 244. stavka 2. Prekršajnog zakona,

prigovor okrivljenika PL, od oca P i majke J, rođenog dana **.**.1992..,u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina Hrvatske, prekršajno nekažnjavanog,

-o d b i j a s e kao neosnovan i potvrđuje obavezni prekršajni nalog. II Temeljem članka 33. stavka 10., a u svezi sa člankom 34. stavkom 1. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti /uručenja presude.

Ako u roku koji mu je određen za plaćanje kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena ( čl.152. st.3. PZ).

III Temeljem članka 58. stavka 2. Prekršajnog zakona, zaštitna mjera počinje teći od izvršnosti presude.

IV Temeljem članka 139. u svezi članka 138. stavka 2. točke 3.b Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan nadoknaditi i trošak žalbenog postupka u iznosu od 19,91 ( devetnaest/91) eura, u korist žiro računa Državnog proračuna, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti/uručenja presude, jer će se u protivnom ti troškovi naplatiti putem tijela nadležnog za ovrhu ( čl.152. st. 4. PZ).

Obrazloženje

1.Policijska uprava Istarska, Postaja prometne policije Pula-Pola, pod brojem Klasa: 211-07 /24-2/55719 Ur.broj: 511-08-29-24-1 dana 15. prosinca 2024. godine, izdala je obavezni prekršajni nalog okrivljeniku PL, zbog počinjenog prekršaja iz članka 54. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim ga je proglasila krivim i kaznila novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura uz primjenu zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjeseca te ga obvezala na naknadu paušalne svote troškova izdavanja obaveznog prekršajnog naloga u iznosu od 13,27 eura,

2.- što je dana 15. prosinca 2024.godine u 14,53 sati, upravljao osobnim automobilom marke "BMW“, reg. oznake [registarska oznaka], kolnikom D77/1, 27 km, iz smjera Juršića u smjeru Sv. Kirina te se tom prigodom vozilom na cesti izvan naselja kretao brzinom od 108 km/ sat, a koja brzina je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine kretanja ( ograničenje brzine iznosi 50 km/sat ).

3.Okrivljenik je podnio dopušteni i pravodobni prigovor u kojem ne poriče prekršaj već prigovara izrečenoj prekršajno-pravnoj sankciji. Obrazlaže tijek i dinamiku svoje vožnje iznoseći da nije ugrozio sigurnost drugih sudionika u prometu. Napominje da nije nikada bio kažnjavan, da se svakodnevno služi vozilom zbog potrebe posla, i da vodi računa o sigurnosti vožnje te predlaže da novčana kazna umanji i ukine zaštitna mjera.

4.Prigovor nije osnovan.

5.Razmotrivši obavezni prekršajni nalog ovaj sudac utvrdio je, kako izdavatelj naloga nije povrijedio propis iz članka 239. stavka 1. i stavka 4. Prekršajnog zakona, kojim se određuju opći uvjeti za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga, a da je okrivljenik podnio prigovor zbog izrečene prekršajno pravne sankcije. Okrivljenik je obrazložio prigovor i nije podnio dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor ( čl.242. st.3. PZ).

6.Ocjenjujući dokaze koji se podnose u prilogu obaveznog prekršajnog naloga, ovaj sudac našao je da je prekršaj utvrđen obavljenim nadzorom ovlaštene osobe tužitelja ( policije), za vrijeme obavljanja svoje redovite djelatnosti nadzora i kontrole prometa uporabom propisanih tehničkih uređaja ( BINAR 3139), o čemu je izdao Zapisnik o izmjerenoj brzini kretanja vozila, pod ser. brojem [serijski broj] od 15.12.2024. ( stranica br.6. spisa) te sačinio foto-zapis prekršaja, koji u postupku čine nepobitan dokaz o relevantnim činjenicama ( čl.158. st.5. PZ).

7. Članak 283. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao poseban propis ( lex specialis ), normira posebne mjere za sigurnost prometa na cestama, te propisuje da se brzina kretanja vozila utvrđuje pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, tahografskog zapisa ili neposrednim praćenjem s vozilom. Fotografija, videozapis s podacima o utvrđenoj brzini, elektronički zapis, tahografski zapis i zapisnik o očitanju na uređaju koji nema zapis ili brzinomjer služe kao dokaz o utvrđenoj brzini kretanja vozila ( st.2.).

7.1. Članak 54. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje da se na cesti izvan naselja vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše130 km na sat na autocestama,110 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti te 90 km na sat na ostalim cestama. Vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine čini prekršaj kažnjiv stavkom 2. ovoga članka za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 660,00 do 1990,00 eura.

7.2. Članak 54. stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u kaznenim odredbama propisuje da vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje tri mjeseca, ako je prekršaj počinjen drugi put, odnosno najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.

7.3. Članak 25. stavak 1. Prekršajnog zakona, propisuje da je kriv za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv i koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

7.4. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.

7.5. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je Sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

7.6. Članak 89. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je Sud dužan postupak provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava što pripadaju strankama i sudionicima u postupku.

8.Na temelju izvedenih dokaza, logički ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, utvrđujući s jednakom pažnjom činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist, sudac smatra kako su potpuno i točno utvrđene sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke, i da je tužitelj dokazao djelo, a da je počinitelj počinio prekršaj s elementom opće opasnosti za koji je zakonom predviđena nehajna odgovornost.

9.Ispitujući odluku o kazni sudac polazi od činjenica da ostvareni prekršaj predstavlja jedan od najtežih oblika neprava u prometu i da ukazuje na veću nedisciplinu vozača , dok iz prekršaja mogu proizaći izrazito teške posljedice, kao i to da je okrivljenik konkretne prigode upravljao brzinom od 108 km/sat na mjestu gdje je prometnim znakom ograničena na 50 km/sat, pa je za njega ta brzina bila objektivno opasna i znatno umanjila mogućnost njegovog reagiranja, zbog čega ne postoji ni jedan opravdani, racionalni i prihvatljiv razlog koji bi opravdao ostvareno nepravo ( festina lente-žuri polako), slijedom čega opisano ponašanje je društveno neprihvatljivo i zaslužuje društvenu osudu u cjelini, pa je na temelju raspoloživih dokaza iz spisa ocijenio da je tužitelj ispravno primijenio novčanu kaznu za prekršaj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja.

9.1. S obzirom da ostvareni prekršaj predstavlja teški oblik prekršajnog ponašanja i iznimnu opasnost za sigurnost prometa, zaslužuje društvenu osudu i potrebu razmjernosti prekršajne sankcije / izdavatelj obaveznog prekršajnog naloga odredio je kaznu u granici propisanog posebnog minimuma/.

10.U pogledu izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od mjesec dana, po uvjerenju suca postoji potreba da se u općoj svrsi prekršajno- pravnih sankcija ta mjera primijeni, jer ostvareno djelo predstavlja tešku povredu propisa iz sigurnosti prometa, a u konkretnom slučaju očitovala se i okrivljenikova nepromišljenost ponašanja u prometu, budući da je upravljao vozilom izrazito velikom brzinom koju okrivljenik u svom prigovoru nastoji opravdati uvjetima na cesti i vremenskim prilikama slijedom čega proizlazi da je kod njega izostalo kritičko promišljanje o ostvarenom nepravu, što njegovoj radnji daje naročito težinu, iako je u postojećim okolnostima morao biti svjestan visokog rizika svoje vožnje, te je bez obzira na to pristao na takvu vožnju, zbog čega sudac zaključuje da je tužitelj u konkretnom predmetu uvjerljivo argumentirao da sama novčana kazna nije dovoljna da se postigne željeni učinak odvraćanja i da se spriječe buduća kršenja propisa, pa postoji izražena potreba državne prinude za ograničavanjem njegovih prava kojima bi se kroz to razdoblje zajamčila prijeko potrebna zaštita javnih interesa i kako bi se otklonili uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.

10.1. Činjenica koju iznosi u prigovoru, a koja bi trebala predstavljati razlog zbog kojeg se za njega ne bi trebala primijeniti zaštitna mjera / vozilo mu je potrebno zbog posla/ sudac nije prihvatio kao okolnost koja bi bila od značaja za odluku o primijeni zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, budući da je svrha zaštitne mjere usmjerena na otklanjanje uvjeta koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja, pa kako je okrivljenik i prije započetog upravljanja znao za okolnosti koje obrazlaže u prigovoru i zbog kojih mu je vozačka dozvola nužno potrebna, proizlazi očitim da je u kritično vrijeme bio svjestan kako iz prekršaja za njega može proizaći štetna posljedica, ali je olako držao da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti.

10.2. Zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije počinje teći od izvršnosti presude, kao što to propisuje čl.58. st.2. Prekršajnog zakona.

11.Troškovi postupka primijenjeni su sukladno članku 239. stavku 4. i članku 138. stavku 2. točki 3.b Prekršajnog zakona, a čini ih paušalna svota troškova za izdavanje prekršajnog naloga do 26,54 eura i paušalni iznos troškova suda kada odlučuje po prigovoru okrivljenika.

12.Temeljem članka 244. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci.

Presuda se dostavlja izdavatelju obaveznog prekršajnog naloga, okrivljeniku i za spis.

U Puli, 10. siječnja  2025.godine

Zapisničar

Sudac

Marijana Borić

Ljiljana Božina

Protiv presude nije dopuštena žalba ( čl.244. st. 3. PZ).