Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj P-2582/2019-52

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Krešimiru Koketiju, u pravnoj stvari tužitelja GŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Ljiljana Maravić-Pirš, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Krišto, odvjetnica u OD Leko i partneri d.o.o., sa sjedištem u [adresa], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 22. studenoga 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja GŠO, odvjetničke vježbenice i punomoćnika tuženika Tihane Svetec, odvjetnice u Zagrebu, 10. siječnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I Utvrđuju se ništetnima odredbe o jednostranoj promjeni kamatne stope sadržane u čl. 4., 5. i 6. te odredbe kojima se glavnica kredita veže za promjenu ugovorene valute švicarskog franka sadržane u čl. 1. i 7. Ugovora o kreditu broj: 9010785104, sklopljen dana 19. listopada 2005. u Ivanić Gradu, solemniziran po javnom bilježniku Marijanu Mišković iz Ivanić Grada, Moslavačka 12, posl.br. OU- 330/05, dana 21. listopada 2005., a koji je sklopljen između tuženika Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB: 02535697732, kao davatelja kredita i tužitelja GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao korisnika kredita, dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija.

    II Nalaže se tuženiku Privredna banka Zagreb d.d., da tužitelju UŠ na ime promjenjive kamatne stope isplati iznos od 1.216,70 EUR (slovima: tisućudvjestošesnaest eura i sedamdeset eurocenti), sa zakonskim zateznim kamatama:

    - na iznos od 8,58 EUR/64,62 kn od 21.08.2007.g. do isplate;

    - na iznos od 8,58 EUR/64,62 kn od 21.09.2007.g. do isplate;

    - na iznos od 8,58 EUR/64,62 kn od 21.10.2007.g. do isplate;

    - na iznos od 8,58 EUR/64,62 kn od 21.11.2007.g.do isplate;

    - na iznos od 8,58 EUR/64,62 kn od 21.12.2007.g. do isplate;

    - na iznos od 9,02 EUR/67,96 kn d 21.01.2008.g. do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.02.2008.g. do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.03.2008.g.do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.04.2008.g. do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.05.2008.g. do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.06.2008.g. do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.07.2008.g. do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.08.2008.g. do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.09.2008.g. do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.10.2008.g do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.11.2008.g. do isplate;

    - na iznos od 15,61 EUR/117,59 kn od 21.12.2008.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.01.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.02.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.03.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.04.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.05.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.06.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.07.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.08.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.09.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.10.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.11.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.12.2009.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.01.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.02.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.03.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.04.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.05.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.06.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.07.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.08.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.09.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.10.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 16,01 EUR/120,59 kn od 21.11.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 13,96 EUR/105,17 kn od 21.12.2010.g. do isplate;

    - na iznos od 13,96 EUR/105,17 kn od 21.01.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 13,96 EUR/105,17 kn od 21.02.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 13,96 EUR/105,17 kn od 21.03.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 13,96 EUR/105,17 kn od 21.04.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 13,96 EUR/105,17 kn od 21.05.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 12,64 EUR/95,22 kn od 21.06.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 12,64 EUR/95,22 kn od 21.07.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 12,64 EUR/95,22 kn od 21.08.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,39 EUR/85,80 kn od 21.09.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 11,39 EUR/85,80 kn od 21.10.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 11,39 EUR/85,80 kn od 21.11.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 11,39 EUR/85,80 kn od 21.12.2011.g. do isplate;

    - na iznos od 11,39 EUR/85,80 kn od 21.01.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.02.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.03.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.04.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.05.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.06.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.07.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.08.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.09.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.10.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.11.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.12.2012.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.01.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.02.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.03.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.04.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.05.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.06.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.07.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.08.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.09.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.10.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.11.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.12.2013.g. do isplate;

    - na iznos od 11,61 EUR/87,51 kn od 21.01.2014.g. do isplate;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.02.2014.g. do isplate ;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.03.2014.g. do isplate;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.04.2014.g. do isplate;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.05.2014.g. do isplate;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.06.2014.g. do isplate ;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.07.2014.g. do isplate;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.08.2014.g. do isplate;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.09.2014.g. do isplate;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.10.2014.g. do isplate;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.11.2014.g. do isplate;

    - na iznos od 7,20 EUR/54,25 kn od 21.12.2014.g. do isplate;

    - na iznos od 88,45 EUR/666,43 kn od 16.01.2015.g. do isplate;

    te na ime valutne klauzule iznos od 4.661,79 EUR (slovima: četiritisućešestošezdesetjedan euro i sedamdesedevet eurocenti), sa zakonskim zateznim kamatama:

    -na iznos od 0,05 EUR/0,39 kn od 21.12.2005.g. do isplate;

    -na iznos od 11,30 EUR/85,17 kn od 21.01.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 11,63 EUR/87,60 kn od 21.02.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 4,02 EUR/30,31 kn od 21.03.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 4,77 EUR/35,96 kn od 21.04.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 4,94 EUR/37,23 kn od 21.05.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 2,78 EUR/20,98 kn od 21.06.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 3,53 EUR/26,62 kn od 21.07.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 2,88 EUR/21,70 kn od 21.08.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 2,64 EUR/19,91 kn od 21.09.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 0,84 EUR/6,35 kn od 21.10.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 3,84 EUR/28,97 kn od 21.11.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 5,30 EUR/39,90 kn od 21.12.2009.g. do isplate;

    -na iznos od 8,97 EUR/67,61 kn od 21.01.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 11,04 EUR/83,16 kn od 21.02.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 15,47 EUR/116,53 kn od 21.03.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 15,50 EUR/116,81 kn od 21.04.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 21,78 EUR/164,13 kn od 21.05.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 24,68 EUR/185,96 kn od 21.06.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 27,52 EUR/207,37 kn od 21.07.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 35,19 EUR/265,17 kn od 21.08.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 35,66 EUR/268,65 kn od 21.09.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 37,12 EUR/279,71 kn od 21.10.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 35,05 EUR/264,10 kn od 21.11.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 52,19 EUR/393,23 kn od 21.12.2010.g. do isplate;

    -na iznos od 48,99 EUR/369,08 kn od 21.01.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 49,65 EUR/374,12 kn od 21.02.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 52,77 EUR/397,56 kn od 21.03.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 49,40 EUR/372,17 kn od 21.04.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 56,41 EUR/425,05 kn od 21.05.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 68,46 EUR/515,81 kn od 21.06.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 83,04 EUR/625,68 kn od 21.07.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 92,48 EUR/696,76 kn od 21.08.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 73,59 EUR/554,48 kn od 21.09.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 62,54 EUR/471,22 kn od 21.10.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 65,21 EUR/491,36 kn od 21.11.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 70,29 EUR/529,63 kn od 21.12.2011.g. do isplate;

    -na iznos od 75,16 EUR/566,26 kn od 21.01.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 75,90 EUR/571,89 kn od 21.02.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 74,21 EUR/559,14 kn od 21.03.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 74,36 EUR/560,30 kn od 21.04.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 77,14 EUR/581,20 kn od 21.05.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 76,66 EUR/577,58 kn od 21.06.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 74,63 EUR/562,27 kn od 21.07.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 72,74 EUR/548,08 kn od 21.08.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 67,55 EUR/508,98 kn od 21.09.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 74,54 EUR/561,62 kn od 21.10.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 75,25 EUR/567,00 kn od 21.11.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 74,58 EUR/561,90 kn od 21.12.2012.g. do isplate;

    -na iznos od 66,27 EUR/499,32 kn od 21.01.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 70,12 EUR/528,32 kn od 21.02.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 72,93 EUR/549,52 kn od 21.03.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 74,53 EUR/561,53 kn od 21.04.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 67,09 EUR/505,49 kn od 21.05.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 65,55 EUR/493,87 kn od 21.06.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 66,03 EUR/497,54 kn od 21.07.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 67,41 EUR/507,87 kn od 21.08.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 70,87 EUR/534,00 kn od 21.09.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 70,99 EUR/534,89 kn od 21.10.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 72,30 EUR/544,77 kn od 21.11.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 73,98 EUR/557,42 kn od 21.12.2013.g. do isplate;

    -na iznos od 71,74 EUR/540,53 kn od 21.01.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 74,81 EUR/563,68 kn od 21.02.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 75,72 EUR/570,50 kn od 21.03.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 73,61 EUR/554,63 kn od 21.04.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 72,02 EUR/542,64 kn od 21.05.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 72,19 EUR/543,93 kn od 21.06.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 74,53 EUR/561,52 kn od 21.07.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 75,13 EUR/566,07 kn od 21.08.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 76,66 EUR/577,56 kn od 21.09.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 78,31 EUR/589,99 kn od 21.10.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 80,36 EUR/605,45 kn od 21.11.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 79,30 EUR/597,45 kn od 21.12.2014.g. do isplate;

    -na iznos od 875,05 EUR/6.593,10 kn od 16.01.2015.g. do isplate;

    sve po stopi određenoj čl. 1. Uredbe o visini stope zatezne kamate, a od 1. siječnja 2008. godine pa do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskonte stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana., dok se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbija.

    III Nalaže se tuženiku Privredna banka Zagreb d.d., da nadoknadi tužitelju UŠ trošak postupka u iznosu od 2.561,98 EUR (slovima: dvijetisućepetstošezdesetjedan euro i devedesetosam eurocenti) sa zateznim kamatama od 10. siječnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi od 9. svibnja 2019. te tijekom postupka navodi da je s tuženikom sklopio Ugovora o kreditu broj: 9010785104, sklopljen dana 19. listopada 2005. , radi adaptacije stambenog objekta, a kojim je tužitelju stavljeno na raspolaganje iznos od 35.322,30 CHF, u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Kreditora, važećem na dan korištenja kredita za CHF, sa rokom otplate od 120 mjeseca, uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,20% godišnje. Tijekom otplate kredita tuženik je u više navrata mijenjao kamatnu stopu na štetu tužitelja. Drži da je takav način promjene kamatne stope ništetan jer se ista mijenjala bez tužitelju jasnih parametara odnosno bez pregovaranja te da mu nije prilikom potpisivanja ugovora pruženo dovoljno informacija i obavijesti o rizicima u vezi ugovaranja valutne klauzule u CHF. Poziva se na presudu Trgovačkog suda u Zagrebu P-1401/12 od 4. srpnja 2013., kojom su utvrđene kao nepoštene ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli odnosno da su iste ništetne, a koja je odluka potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. (promjenjiva kamatna stopa) i posl. broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. (valutna klauzula). Tijekom postupka navodi da je cijeli ugovor o kreditu ništetan jer su ugovorne odredbe kojima su regulirani bitni sastojci ugovora o kreditu ništetni. Konačno specificiranim tužbenim zahtjevom traži utvrđenje ništetnosti te da je bez pravnog učinka cijeli ugovor o kreditu te isplatu – povrat svih iznosa koje je tuženik stekao temeljem istog ugovora te eventualno kumulirani zahtjev kojim traži utvrđenje ništetnosti odredbi istog ugovora kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula te isplata svih iznosa koje je tuženik stekao temeljem tih odredbi, a sve sukladno čl. 323. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - dalje u tekstu: ZOO) u vezi s čl. 1111. ZOO-a. Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev te traži naknadu svih troškova postupka.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe da cijeli ugovor o kreditu nije ništetan, a da sporna odredba o valutnoj klauzuli u CHF bila jasna, razumljiva i lako uočljiva te da se u istoj pojedinačno pregovaralo kao i da nije suprotna načelu savjesnosti i poštenja. Tijekom pregovaranja o ponudi kredita tužitelju su obrazložene posljedice i rizici vezanja kredita uz tečaj CHF te su mu pružene sve informacije temeljem koje je mogao donijeti informiranu odluku. Tužitelj je imao mogućnost ugovoriti kredit uz drugu valutnu klauzulu te se pri tom poziva na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revt-249/14. Navodi da je odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi bila lako uočljiva, jasna i razumljiva pa da nije dopušteno ocjenjivati njezinu poštenost. Ujedno je ukazao da promjena kamatne stope tužitelju nije posljedica tuženikove nesavjesnosti i nepoštenja, već objektivnih tržišnih okolnosti pa da je tuženik kamatnu stopu mijenjao zbog opravdanih razloga. Nije postojala obveza banaka da u pogledu promjenjive kamatne stope ugovara egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara, tuženik je prilikom formiranja i promjene kamatnih stopa uzimao u obzir promjene tržišnih faktora koji određuju troškove financiranja banaka kao i o svom položaju na tržištu te je ukazao na načela za utvrđivanje promjene kamatnih stopa i pravilnih obračuna kamata i naknade. Prigovara visini tužbenog zahtjeva i ističe prigovor zastare te tijeku kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev te traži trošak postupka.

    3. Inicijalno postavljenim tužbenim zahtjevom iz tužbe tužitelj je tražio utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu te s te osnove isplatu iznosa od 60.000,00 kn / 7.963,37 EUR s pripadajućim kamatama, a eventualno kumuliranim zahtjevom je tražio utvrđenje ništetnosti odredbi ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i isplatu s te osnove 11.299,97 kn / 1.499,76 EUR te utvrđenje ništetnosti odredbi o valutnoj klauzuli i isplatu s te osnove 13.926,65 kn / 1.848,38 EUR, sve s pripadajućim kamatama.

    3.1. Nakon izvedenog vještačenja tužitelj je podneskom od 7. travnja 2023. specificirao tužbeni zahtjev na način da je u prvopostavljenom (glavnom) tražio utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora o kreditu te isplatu s te osnove iznos od 340.941,15 kn / 45.250,69 EUR s pripadajućim kamatama, a eventualno kumuliranim utvrđenje ništetnosti odredbi ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i isplatu s te osnove 9.167,22 kn / 1.216,70 EUR te utvrđenje ništetnosti odredbi ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i isplatu s te osnove 35.124,25 kn / 4.661,79 EUR, sve s pripadajućim kamatama. Ovakvom dispozicijom tužitelj je preinačio tužbu (tako i VSRH Rev 1924/01 od 19. svibnja 2004.), sukladno čl. 191. i 192. ZPP-a, a koju je sud ocijenio kao dopuštenu i svrsishodnu za konačno rješenje spora među strankama (tako i VSRH Su IV – 162/2021 od 26. studenoga 2021.). Osim toga, radi se nepravoj preinaci koja se temelji na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, a kojoj se tuženik ne može protiviti sukladno čl. 191. st. 2. ZPP-a (tako i VSRH Su-IV- 123/2024 od 27. svibnja 2024.).

    4. Prije daljnjeg obrazlaganja potrebno je napomenuti da je tužitelj postavio "prvi - glavni" zahtjev radi utvrđenja ništetnosti cijelog ugovora o kreditu (dakle i svih odredbi ugovora o kreditu) te isplatu svih iznosa s te osnove (45.250,69 EUR) te eventualno kumulirani zahtjev u kojem traži utvrđenje djelomične ništetnosti i to odredbi ugovora o kreditu u kojem je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula i isplatu s tih osnova ukupni iznos od 5.878,49 EUR. Dakle, eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom traženo je isto što je sadržano u prvopostavljenom tužbenom zahtjevu (manje je sadržano u većem).

    4.1. Polazeći od odredbi čl. 188. st. 2. ZPP-a, kojim je propisano da tužitelj može dva ili više tužbenih zahtjeva u međusobnoj vezi istaknuti u jednoj tužbi i tako da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan, kumulacija zahtjeva kako je to postavio tužitelj nije moguća. U konkretnom slučaju nema dva ili više zahtjeva, jer su ponovljeni kao eventualni isti zahtjevi koji su istaknuti (sadržani) ispred njih. Prvopostavljenim (glavnim) zahtjevom kojim traži utvrđenje ništetnim cijelog ugovora traži utvrđenje ništetnim i odredbe istog kojim je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula, a isto tako traženjem isplate – povrata svih iznosa zbog ništetnosti cijelog ugovora ujedno traži isplatu s osnove ništene promjenjive kamatne stope i valutne klauzule (kako je gore navedeno – manje je sadržano u većem). Također, ne može tužitelj zahtijevati da sud prihvati tužbeni zahtjev za određeni novčani iznos ako nađe da nije osnovan tužbeni zahtjev za taj isti novčani iznos (tako izričito i VSRH Rev 1417/02 od 29. rujna 2004.). U protivnom, odluka suda bila bi proturječna kada bi se odbijao prvopostavljeni zahtjev, a usvajao eventualno kumulirani zahtjev.

    4.2. Nadalje, kod eventualne kumulacije tužitelj određuje redoslijed prema kojem će sud odlučivati o tužbenim zahtjevima, pa stoga kad sud makar i djelomično prihvati prvi od istaknutih tužbenih zahtjeva, on nije ovlašten odlučivati o ostalim zahtjevima (tako i VSRH Rev 1388/21 od 25. siječnja 2022. i Revr 103/02 od 27. listopada 2004.).

    5. Tijekom postupka sud je pročitao Izračun stalnog sudskog vještaka za financije i knjigovodstvo Lidije G (list 11 i 12 spisa), Ugovor o kreditu broj: 9010785104, sklopljen dana 19. listopada 2005. (list 13 do 2 spisa), Otplatnu tablicu (list 20 do 22 spisa), Plan otplate (list 23 i 24 spisa), Potvrda o zatvorenom kreditu (list 25 spisa), Informacija o platnoj transakciji (list 26 spisa), Potvrda o prijevremenoj otplati kredita (list 27 spisa), Informacije o načinu promjene kamatne stope (list 55 do 62 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku financijske struke Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o. (list 101 do 107 spisa, list 148 i 149 spisa te list 164 do 171 spisa te list 206 spisa), knjigovodstvena kartica (list 109 do 122 spisa), pregled uplata po kreditu (list 158 do 160 spisa) saslušan je tužitelj (list 199 i 200 spisa).

    6. Svi izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a.

    7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

    8. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja ništetnosti Ugovor o kreditu broj: 9010785104, sklopljen dana 19. listopada 2005. te isplata svih iznosa koje je tuženik stekao temeljem istog, a eventualno kumuliranim utvrđenje ništetnosti odredbi ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli švicarski franak (CHF) te isplata preplaćenih iznosa po istoj osnovi, sukladno čl. 1111. ZOO-a, sve s pripadajućim kamatama.

    9. Između stranaka nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, da su stranke sklopile Ugovor o kreditu broj: 9010785104od 19. listopada 2005., radi adaptacije nekretnine, kojim je tuženik odobrio i isplatio tužitelju kredit u iznosu od 35.322,30 CHF, u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem deviznom tečaju Kreditora, važećem na dan korištenja kredita za CHF, sa rokom otplate od 120 mjeseci, uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,20% godišnje. kao i da je kredit po istom ugovoru u cijelosti isplaćen. 10. Sporna je, osnova i visina zahtjeva, valjanost cijelog ugovora o kreditu odnosno valjanost (poštenost) odredbi ugovora o kreditu kojom je ugovorena promjenjiva kamatna stopa i valutna klauzula švicarski franak (CHF), te vezuje li ovaj sud u ovom postupku utvrđenja o povredi kolektivnih prava i interesa iz pravomoćne presude Trgovačkog suda u Zagrebu posl. broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., koja je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. broj Pž- 7129/13 od 13. lipnja 2014. i Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018., te je li potraživanje u zastari.

    11. Čitanjem ugovora o kreditu utvrđeno je da ga je tužitelj sklopio kao fizička osoba u svrhu adaptacije stambenog objekta (čl. 2. ugovora) odnosno u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti, dakle kao potrošač te da se radi o potrošačkom ugovoru, sve sukladno čl. 3. t. 1. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine" broj 96/03, dalje u tekstu: ZZP/03), koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja navedenog ugovora. Nadalje, tuženik je banka, a nuđenje, odobravanje i sklapanje ugovora o kreditu odnosno nastupanje na tržištu u okviru istog je redovni predmet poslovanja tuženika. Prema tome, tuženik je u tom ugovoru nastupio kao trgovac sukladno čl. 3. t. 2. ZZP/03.

    11.1. U čl. 1. ugovora o kreditu ugovoren je iznos kredita u kunama koji odgovora protuvrijednosti od 35.322,30 CHF po srednjem tečaju tuženika na dan korištenja te je ugovoreno da se kredit otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju tuženika za CHF, važećem na dan dospijeća.

    12. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu posl. broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., potvrđenom presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. pravomoćno je utvrđeno da je tuženik (prednik tuženika Sberbank d.d.) u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008., povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita tako što u potrošačkim ugovorima o kreditima koriste nepoštenu ugovornu odredbu kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, a koja je ništetna, kao i da je tuženik u razdoblju od 1. studenoga 2004. do 31. prosinca 2008. povrijedio kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapajući ugovore o kreditima koristeći u njima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju - ugovorima o kreditima na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nisu kao trgovci potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa su time tuženici postupali suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj 96/13) i to člancima 81., 82. i 90., a od 7. kolovoza 2007. do 31. prosinca 2008. protivno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj: 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09 i 133/09) i to člancima 96. i 97. te suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima. Prema tome pravomoćno je utvrđeno da su nepoštene i ništetne odredbe ugovora o kreditu kojima je vezana glavnica uz valutu švicarski franak (CHF).

    13. Polazeći od odredbe čl. 502.c ZPP-a fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama za naknadu štete ili isplatu pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe za zaštitu kolektivnih interesa i prava protiv osoba koje obavljanjem određene djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i propuštanjem, teže povređuje ili ozbiljno ugrožava takve kolektivne interese i prava. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.

    13.1. Navedena odredba izmijenjena je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj 57/11, dalje u tekstu ZIDZPP/11) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013. Sukladno odredbi čl. 54. ZIDZPP/11 izmijenjena odredba čl. 502.c ZPP-a primjenjuje se na sve postupke koji budu u tijeku na dan njegova stupanja na snagu pa tako i na ovaj postupak. U tom smislu, neosnovano tuženik ističe da sud u ovom postupku nije vezan za utvrđenja u navedenoj parnici za zaštitu kolektivnih interesa i prava i primjenu odredbi čl. 502.c.

    13.2. Osim toga, i odredbom čl. 138.a Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine" broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 78/12) propisano je da odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača iz članka 131. stavka 1. toga zakona obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač osobno pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika. Pojam naknade štete iz odredbe čl. 502.c ZPP-a i čl. 138.a Zakona o zaštiti potrošača obuhvaća sve postupke pokrenute radi isplate novčanog iznosa kao posljedice povrede zaštićenih kolektivnih interesa i prava, a ne samo naknadu štete kako je definirana odredbom čl. 1046. ZOO-a, jer tako uskim tumačenjem odredba čl. 502.c ZPP-a i čl. 138.a Zakona o zaštiti potrošača onda ne bi imala smisla. (Tako i VSRH Rev-3142/2018 od 19. ožujka 2018.).

    14. Vraćajući se na predmet spora, sud utvrđuje da je ugovor o kreditu sklopljen u razdoblju koje je obuhvaćeno izrekom presude iz navedenog pravomoćno okončanog spora za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i sadrži identične odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli koje su navedenom presudom iz potrošačkog spora utvrđene ništetnima jer potrošači nisu dobili sve informacije koje su im bile potrebne da shvate što navedene odredbe podrazumijevaju i koje rizike nose, a što je dovelo do neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana zbog čega su te odredbe ocijenjene kao nepoštene i ništetne.

    15. Tijekom postupka saslušan je tužitelj koji je u bitnome izjavio da je 2005. odlučio izvršiti adaptaciju kuće u kojoj je živio s djedom te je stoga podigao kredit u banci s valutnom klauzulom CHF jer su ga uvjeravali u poslovnici da je to najpovoljniji kredit, a kredit s valutnom klauzulom EUR mu nisu uopće nudili. Izjavio je da nije mogao pregovarati o uvjetima sklapanja ugovora o kreditu niti su ga upozoravali na posljedice sklapanja ugovora o kreditu s valutnom klauzulom CHF, a kamoli da HNB ne štiti tečaj kune u odnosu na CHF. Nacrt ugovora, koji je bio unaprijed formuliran, prvi puta je vidio kada sam došao u poslovnicu potpisati ugovor. U stambenom objektu koji je adaptirao sredstvima iz tog kredita isključivo je živio on sa svojom obitelji te nije obavljao nikakvu poslovni djelatnost.

    15.1. Iskaz je ocijenjen kao vjerodostojan i u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu osobito u dijelu u kojem je iskazivao da u adaptiranom objektu nije obavljao poslovnu djelatnost. S tim u vezi, ovdje je potrebno napomenuti da je na tuženiku teret dokaza, u smislu čl. 219. u svezi čl. 221. a ZPP-a, o obaviještenosti potrošača o parametrima promjene kamatne stope ili rizicima fluktuacije tečaja švicarskog franka kao i da je ugovor sklopljen za obavljanje druge djelatnosti (Tako i USRH U-III- 5458/2021 od 30. lipnja 2022.), što tuženik tijekom postupka nije dokazao, dapače tijekom postupka je odustao od saslušanja djelatnika tuženika i javnog bilježnika (ročište od 12. ožujka 2024.).

    16. Nadalje, potrošaču pripada pravo na povrat plaćenog po osnovi nepoštene ugovorne odredbe kojom je ugovorena promjenjivost kamatne stope prema odluci kreditora, u visini utvrđene razlike između plaćenih kamata i kamata obračunatih na temelju kamatne stope utvrđene ugovorom u dijelu koji nije oglašen ništetnim, bez da se dio ugovorne odredbe koji je utvrđen ništetnim supstituira primjenom nekog parametra ili referentne stope koje bi određivao sud u okolnostima svakog pojedinog slučaja i u odnosu na tako utvrđenu stopu obračunava možebitna razlika (tako i VSRH Rev 308/22 od 19. travnja 2022.). Drugim riječima, tužitelju pripada povrat (razlika) prema početno ugovorenoj kamatnoj stopi iz ugovora o kreditu u visini od 4,20 % godišnje.

    16.1. S obzirom na navedeno, nije cijeli ugovor o kreditu ništetan, kako to tvrdi tužitelj, jer ništetnost odredbi o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi ne povlači ništetnost cijelog ugovora o kreditu jer on može opstati bez tih ništetnih odredbi, u smislu odredbe čl. 324. ZOO-a. Posljedica ništetnosti navedenih odredbi dovodi do toga da je u konkretnom slučaju sklopljen ugovor o kreditu u kunama s nepromijenjenom (početno ugovorenom) kamatnom stopom u visini od 4,20 %.

    17. Polazeći od navedenog pravnog shvaćanja, sud je utvrdio iz nalaza i mišljenja vještaka Zrinka Ručevića iz Ručević vještačenja d.o.o. da je korisnik kredita primjenom promjenjive kamatne stope i valutne klauzule vezane uz švicarski franak pojedine mjesečne anuitete platio je u većem iznosu, a pojedine anuitete u manjem iznosu u odnosu na ugovor o kreditu bez valutne klauzule, tj. ugovor o kreditu u kunskom iznosu pri čemu je iznos kredita onaj iznos u kunama koji tuženik stvarno isplatio korisniku kredita. Iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je razlika koju je korisnik kredita preplatio s osnova ništetne promjenjive kamatne stope 9.167,22 kn / 1.216,70 EUR te s osnova ništetne valutne klauzule 35.124,25 kn / 4.661,79 EUR (uzimajući u obzir samo pozitivne razlike).

    18. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer je izrađen stručno i argumentirano. Dopunskim nalazom i mišljenjem je otklonio prigovore stranaka. Tuženikov prigovor na navedeni nalaz se suštinski odnosio na osporavanje osnove odnosno na premisu da su valutna klauzula i promjenjiva kamatna stopa poštene i valjane u ugovoru o kreditu pa da je stoga vještačenje nepotrebno, međutim nije osporavao matematički obračun, a stranke nisu tražile da vještak iznese nalaz i mišljenje na ročištu niti su nakon toga prigovarali na isti.

    19. Nadalje, ništetnost odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF u ugovoru o kreditu ne povlači za sobom ništetnost cijelog ugovora jer ugovor može opstati i bez tih odredbi sukladno odredbi čl. 324. st. 1. ZOO-a kako je gore navedeno (v. supra t.16.1.). Prema odredbi čl. 323. st. 1. ZOO-a u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.

    19.1. Nadalje, posljedica ništetnosti predmetnih ugovornih odredbi ugovora o kreditu je da svaka stranka vraća ono što je primila na temelju tih odredbi, tj. svaka stranka ima pravo na povrat onog što je dala.

    19.2. Korisnik kredita je na temelju ugovora o kreditu plaćao pojedine mjesečne anuitete primjenom valutne klauzule. Iznos svakog anuiteta bio je određen u otplatnom planu uz primjenu valutne klauzule te je korisnik kredita platio anuitete u tom iznosu. U onom dijelu u kojem je korisnik kredita platio anuitet u većem iznosu nego što je trebao biti plaćen bez valutne klauzule radi se o činidbi korisnika kredita na temelju ništetne odredbe ugovora, tj. u tom dijelu tuženik je primio ispunjenje na temelju ništetne odredbe. Stoga je tuženik sukladno odredbi čl. 323. st. 1. ZOO-a u vezi s odredbom čl. 324. st. 1. ZOO-a dužan vratiti za svaki anuitet iznos koji je korisnik kredita preplatio na temelju odredbe o valutnoj klauzuli. U odnosu na anuitete koje je korisnik kredita primjenom valutne klauzule platio u manjem iznosu nego što bi platio bez valutne klauzule to ne predstavlja restitucijski zahtjev tuženika prema korisniku kredita u smislu odredbe čl. 323. st. 1. ZOO-a jer se u tom dijelu ne radi o činidbi tuženika na temelju ništetne ugovorne odredbe. Tuženik je na temelju ugovora o kreditu stavio na raspolaganje korisniku kredita novčani iznos i to je njegova činidba, odnosno to je ono što je korisnik kredita primio na temelju ugovora o kreditu. Plaćanje anuiteta je obveza korisnika kredita i plaćeni iznosi anuiteta su ono što je tuženik primio. To što je korisnik kredita pojedine anuitete platio u manjem iznosu primjenom valutne klauzule ne znači da je neplaćeni iznos anuiteta ono što je korisnik primio na temelju ništetne odredbe. Ne radi se o tome da je tuženik na temelju ništetne odredbe o valutnoj klauzuli nešto platio korisniku pa da bi korisnik to morao vratiti u smislu odredbe čl. 323. st. 1. ZOO-a, već se radi o tome da korisnik kredita nije u cijelosti ispunio ugovornu obvezu plaćanja pojedinih anuiteta jer ih je platio u manjem iznosu. Odredba o valutnoj klauzuli je ništetna pa ona ne predstavlja ugovornu obvezu. Ugovorna obveza korisnika kredita prema tuženiku je platiti anuitete bez primjene valutne klauzule jer je ugovor bez te klauzule na snazi. To što je pojedine anuitete platio u manjem iznosu zbog primjene valutne klauzule predstavlja situaciju da u tom dijelu korisnik nije ispunio svoju ugovornu obvezu u cijelosti, dakle radi se o neispunjenju ugovorne obveze po točno određenim anuitetima prema tuženiku, a ne o restitucijskom zahtjevu tuženika u smislu odredbe čl. 323. st. 1. ZOO-a. Restitucijski zahtjev odnosi se samo na povrat onoga što je stranka primila na temelju ništetne odredbe, dakle na povrat plaćenog iznosa, a ne na plaćanje daljnjeg iznosa jer pojedini anuitet nije u cijelosti plaćen. U dijelu u kojem anuitet nije u cijelosti plaćen radi se o neispunjenju ugovorne obveze korisnika kredita.

    19.3. Međutim, korisnik kredita je svakom uplatom plaćao točno određeni anuitet pa se preplaćenim iznosom kasnijeg anuiteta ne podmiruje manje plaćena obveza po ranijem anuitetu. Odnosno, kada je korisnik kredita platio određeni anuitet u većem iznosu primjenom valutne klauzule tada se ta preplata ne odnosi na plaćanje ranijeg anuiteta kojeg je platio u manjem iznosu od ugovorenog, već se radi o tome da je korisnik kredita platio anuitet u većem iznosu primjenom ništetne odredbe o valutnoj klauzuli. Stoga, sve preplaćene iznose po pojedinim anuitetima tuženik je dužan vratiti tužitelju sukladno odredbi čl. 323. st. 1. ZOO-a, a u odnosu na anuitete koji su plaćeni u manjem iznosu od onoga što je ugovorna obveza bez valutne klauzule tuženik bi mogao zahtijevati ispunjenje od ugovorne strane (korisnika kredita). Dakle, radi se o tome da u dijelu u kojem pojedini mjesečni anuiteti nisu u cijelosti plaćeni postoji tuženikova tražbina prema korisniku kredita, za koju je tuženik mogao zahtijevati ispunjenje. Do prijeboja tražbine ne dolazi po samom zakonu, već je potrebno da stranka da izjavu o prijeboju sukladno odredbi čl. 196. st. 1. ZOO-a, a tuženik takvu izjavu nije dao. Stoga, od preplaćenih iznosa anuiteta se ne oduzimaju iznosi u kojima korisnik kredita nije platio pojedine anuitete jer bi time došlo do prijeboja tražbina bez davanja izjave o prijeboju u smislu odredbe čl. 196. st. 1. ZOO- a. O ovom pitanju je i VSRH u proširenom vijeću u odluci Rev 549/2023 od 18. prosinca 2023. zauzeo shvaćanje:

    "U slučaju izostanka prigovora radi prebijanja ili materijalnopravnog prigovora prijeboja ili protutužbenog zahtjeva, u postupcima u kojima tužitelji potražuju isplatu preplaćenih mjesečnih iznosa po osnovi ništetnosti odredbe o CHF valutnoj klauzuli, sud nije ovlašten niti dužan umanjiti tužiteljevu tražbinu s tzv. potplaćenim iznosima, odnosno negativnim tečajnim razlikama koji se odnose na razdoblje kada je tečaj HRK – CHF bio manji od tečaja HRK – CHF na dan isplate kredita."

    19.4. Osim toga, prigovor tuženika da se u ukupni obračun pretplate mora uzeti u obzir i negativna razlika nije prigovor radi prebijanja niti materijalnopravni prigovor, već se radi o prigovoru visine (Tako i VSRH Rev 1277/2022 od 8. ožujka 2023.).

    20. Imajući u vidu navedeno, tužitelju pripada s osnove ništetne promjenjive kamatne stope 9.167,22 kn / 1.216,70 EUR te s osnova ništetne valutne klauzule 35.124,25 kn / 4.661,79 EUR.

    21. Tražbina po osnovi povrata onoga što je stranka primila na temelju ništetne odredbe zastarijeva u općem zastarnom roku od 5 godina sukladno odredbi čl. 225. ZOO-a jer za tu tražbinu nije propisan poseban zastarni rok. Zastara počinje teći od prvog dana od dana izvršene uplate svakog pojedinog davanja sukladno odredbi čl. 215. st. 1. ZOO-a jer je vjerovnik od tada bio ovlašten tražiti povrat tih iznosa.

    21.1. Pokretanjem parničnog postupka za zaštitu kolektivnih interesa potrošača dolazi do prekida zastare na temelju čl. 241. ZOO-a te zastara individualnih restitucijskih zahtjeva počinje teći ispočetka tek od trenutka pravomoćnosti sudske odluke donesene u povodu te tužbe. (Tako i VSRH Rev-2245/17 od 20. ožujka 2018. i objedinjeno pravno shvaćanje sjednice građanskog odjela VSRH Su-IV-33/2022 od 31. siječnja 2022).

    21.2. Tužba za zaštitu kolektivnih interesa potrošača podnesena je 4. travnja 2012. i time je zastara prekinuta sukladno odredbi čl. 241. ZOO-a. Zastara počinje ponovno teći od pravomoćnosti presude, što znači da u pogledu restitucijskog zahtjeva po osnovi ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi počinje ponovno teći 13. lipnja 2014. kada je presuda u tom dijelu postala pravomoćna, a u pogledu restitucijskih zahtjeva po osnovi ništetne odredbe o valutnoj klauzuli zastara počinje ponovno teći 14. lipnja 2018. kada je presuda u tom dijelu postala pravomoćna (v. supra t. 12.).

    21.3. Tužba u ovom postupku je podnesena 9. svibnja 2019. Nakon inicijalno postavljenog zahtjeva iz tužbe, tužitelj je podneskom od 7. travnja 2023. preinačio tužbu, međutim isto je neodlučno po pitanju prekida zastare. Naime, na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/24) održane 27. svibnja 2024. Su-IV-123/2024 zauzeto je shvaćanje:

    "U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva."

    21.4. Polazeći od navedenog, potraživanje isplate - povrata po osnovi ništetne odredbe o valutnoj klauzuli kao i po osnovi ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi nije zastarjelo stoga je prigovor zastare tuženika neosnovan.

    22. U odnosu na zatezne kamate prema odredbi čl. 1115. ZOO-a kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. Pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu P-1401/12 utvrđeno je da je tuženik sklapao ugovore o kreditima s potrošačima koristeći u njima ništetne i nepoštene ugovorene odredbe o valutnoj klauzuli iz čega proizlazi nesavjesnost tuženika jer je morao znati da su takve odredbe nepoštene. Zbog toga, zatezne kamate teku od dana izvršenih plaćanja koji su utvrđeni na temelju nalaza i mišljenja vještaka (tako i VSRH Rev 364/2022 od 25. travnja 2023.) . Stopa zatezne kamate određena je sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 - dalje u tekstu: ZOO) za odnose koji ne proizlaze iz trgovačkih ugovora.

    23. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točkama I i II izreke presude. Napominje se da je sud odlučivao isključivo o prvopostavljenom tužbenom zahtjevu, a s obzirom da je djelomično usvojio isti, nije bilo mjesta odlučivanju o eventualno kumuliranim zahtjevima u smislu čl. 188. st. 2. ZPP-a (tako i VSRH Rev 1388/21 od 25. siječnja 2022. i Revr 103/02 od 27. listopada 2004.) (v. supra t. 4. do 4.2.).

    24. U odnosu na troškove postupka potrebno je napomenuti da deklaratorni zahtjev postavljen uz činidbu, ne uzima se u obzir prilikom obračuna vrijednosti predmeta spora (Tako i VSRH Rev 412/2021 od 28. ožujka 2023., Revr 475/08 od 27. listopada 2008. i Revr-774/05 od 13. prosinca 2005.) pa time i kod obračuna troškova postupka.

    25. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu o kojem je sud odlučivao (v. supra t. 3. do. 3.1.) tužitelj je u postupku tražio utvrđenje ništetnosti cijelog ugovora, a utvrđeno je da je ugovor djelomično ništetan. S obzirom da se radi o nenovčanom zahtjevu djelomični uspjeh u sporu kako tužitelja tako i tuženika iz iste osnove može se valorizirati jedino na način da su stranke uspjele s osnovom u jednakim dijelovima, dakle ocijenjeno je da je svaka stranka uspjela s 50% osnove.

    25.1. Nadalje, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom tužitelj je tražio 45.250,69 EUR, a dosuđeno mu je (ukupno) 5.878,49 EUR slijedom čega je uspio u visini s 12,99 % svog zahtjeva. U smislu čl. 154. st. 2. ZPP-a ukupni omjer uspjeha tužitelja u parnici ocijenjen je s 31,50 % (12,99 % + 50 % = 62,99 % / 2 = 31,50 %), a tuženika s 68,50 %. Gledajući strogo formalno tužitelj ne bi imao pravo na troškove postupka jer je ukupno gledajući tuženik u većem omjeru uspio u sporu. Međutim, s obzirom da se radi o sporu koji je proizašao iz potrošačkog ugovora, u kojem je tuženik nastupio kao jača strana, tužitelju kao potrošaču pripada trošak prema uspjehu u parnici od 31,50 % (prema pravnom shvaćanju VSRH Rev 1014/18 od 20. listopada 2021. i odlukama Europskog suda C-224/19 i C-259/19) jer u protivnom tužitelju bi bio nametnut nerazmjerni teret budući da bi dosuđeni iznos glavnice približno odgovarao nastalim troškovima tuženika, slijedom čega bi tužitelju izostala naknada za nepošteno postupanje tuženika, dapače tuženik bi takvim postupanjem bio nagrađen, što nije smisao zaštite potrošača kao slabije strane u ovom postupku.

    25.2. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine'', broj 138/23 dalje u tekstu: OT), a sukladno vrijednosti predmeta spora (45.250,69 EUR) i vrijednosti boda od 2 EUR (Tbr. 52. u svezi 54. OT. koja se primjenjuje u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka - tako i VSRH Rev-562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev- 940/2020 od 4. srpnja 2023. te Rev-847/2021 od 13. veljače 2024.).

    25.3. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je trošak sastava tužbe (Tbr. 7. t. 1. OT) 1.000,00 EUR, podneska od 2. rujna 2019., 15. svibnja 2020., 29. ožujka 2022., 7. travnja 2023. (Tbr 8. toč. 1. OT) svaki po 1.000,00 EUR, zastupanja na ročištima 19. svibnja 2020.,12. ožujka 2024. i 22. studenoga 2024. (Tbr 9. toč. 1. OT) svaki po 1.000,00 EUR, što ukupno iznosi 7.000,00 EUR. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 79,90 EUR (koliko je i platio) odmjerenu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine" broj 118/18, 51/23) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine" broj 37/23), što sveukupno uz navedeni trošak zastupanja ukupno iznosi 7.079,90 EUR. Tužitelju nije priznat trošak sudske pristojbe na presudu jer sukladno čl. 6. Zakona o izmjenama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 51/2023) tužitelj kao potrošač je oslobođen plaćanja pristojbi.

    25.4. S obzirom na 31,50 % uspjeha (kvalitativan i kvantitativan) u sporu tužitelju pripada 2.230,17 EUR. Tužitelju je dosuđen trošak financijskog vještačenja u iznosu od 331,81 EUR koji je nužan jer bez istog tužitelj ne bi mogao dokazati visinu zahtjeva (na ime promjenjive kamatne stope i valutne klauzule – tako i VSRH Rev 229/22 od 1. veljače 2024.), dok trošak dopunskog vještačenja kojim se utvrđivao ukupno uplaćeni iznos na ime ugovora o kreditu (polazeći od tvrdnje da je cijeli ugovor ništetan i s te osnove povrat svih iznosa) u iznosu od 199,08 EUR nije bio potreban. Prema tome, tužitelju ukupno pripada 2.561,98 EUR.

    26. Tužitelju su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 10. siječnja 2025. do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - dalje u tekstu: ZOO).

    27. Svi iznosi su izraženi i u kunama i u eurima, a iznosi u eurima su preračunati prema fiksnom tečaju konverzije 1 eur =7,53450 kn sve sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine" broj, 57/22, 88/22).

    28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

    Zagreb, 10. siječnja 2025.

    Sudac

    Krešimir Koketi

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud.

    DNA:

    - tužitelju po pun;

    - tuženiku po pun.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.