REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr.UIV

Poslovni broj Pn-432/2022-83.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba Krapini po sutkinji tog suda Nataši Večković Jurman kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja UI, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Joško Sprčić, odvjetnik u Zagrebu protiv tuženika Triglav osiguranje d.d. Podružnica Zagreb, Antuna Heinza 4, Zagreb, OIB 29743547503, koju zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u OD Mađarić & Lui, d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. studenoga 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Joška Sprčić odvjetnika iz Zagreba i punomoćnice tuženika Barbare Knežević, odvjetnice u OD Mađarić & Lui, d.o.o. iz Zagreba, 10. siječnja 2025. donio je, objavio je,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. ,Antuna Heinza 4, 10000 Zagreb, OIB: 29743547503 isplatiti tužitelju JI , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pravičnu novčanu naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 6.994,49 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27.04.2020.g. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023.g. do 31.12.2023. g. se određuju uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. g. pa do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d., Antuna Heinza 4, 10000 Zagreb, OIB: 29743547503 isplatiti tužitelju JI , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadu imovinske štete s naslova uništene motorističke opreme u iznosu od 402,97 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 28.07.2022.godine do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. g. do 31.12.2023. g. se određuju uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. g. pa do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana .

III. Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. ,Antuna Heinza 4, 10000 Zagreb, OIB: 29743547503 isplatiti tužitelju JI , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime imovinske štete s naslova izgubljene zarade iznos od 4.317,66 € skupa s zakonskom zateznom kamatom obračunatoj do 31.12.2022 po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. g. do 31.12.2023. g. se određuju uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. g. pa do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom

na iznos od 168,52 € od dana 10.09.2019, pa do isplate,

na iznos od 318,65 € od dana 10.10.2019, pa do isplate,

na iznos od 399,97 € od dana 10.11.2019, pa do isplate,

na iznos od 399,97 € od dana 10.12.2019, pa do isplate,

na iznos od 399,97 € od dana 10.1.2020, pa do isplate,

na iznos od 399,97 € od dana 10.2.2020, pa do isplate,

na iznos od 399,97 € od dana 10.3.2020, pa do isplate,

na iznos od 399,97 € od dana 10.4.2020, pa do isplate,

na iznos od 399,97 € od dana 10.5.2020, pa do isplate,

na iznos od 399,97 € od dana 10.6.2020, pa do isplate,

na iznos od 399,97 € od dana 10.7.2020, pa do isplate,

na iznos od 230,71 € od dana 10.8.2020, pa do isplate,

sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

IV. Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. ,Antuna Heinza 4, 10000 Zagreb, OIB: 29743547503, isplatiti tužitelju JI , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade imovinske štete na motociklu tužitelja iznos od 1.201,33 € skupa s zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27.04.2020.g. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. g. do 31.12.2023. g. se određuju uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. g. pa do isplate uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

V. Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. ,Antuna Heinza 4, 10000 Zagreb, OIB: 29743547503, isplatiti tužitelju JI , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos zakonske kamate obračunate na nesporno isplaćeni iznos 1.528,67 € za razdoblje od 27.04.2020.g. do 15.11. 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

VI. Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. ,Antuna Heinza 4, 10000 Zagreb, OIB: 29743547503, isplatiti tužitelju JI , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos zakonske kamate obračunate na nesporno isplaćeni iznos 3.623,33 € / 27.300,00 kn za razdoblje od 27.04.2020.g. do 08.08. 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

VII. Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. ,Antuna Heinza 4, 10000 Zagreb, OIB: 29743547503 tužitelju JI , [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 10.436,76 eura skupa sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. siječnja 2025. do isplate , a koje kamate se određuju uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

VIII. Tužba se djelomično smatra povučenom.

IX. Tuženik se odbija sa zahtjevom za naknadom parničnih troškova kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi je dana 31.07.2019. godine oko 8:00 sati u Zagrebu, na dijelu kolnika ŽC 6172 upravljao motociklom registarske oznake marke Suzuki, reg. oznake [registarska oznaka], u svome vlasništvu, a kada je teško stradao zbog udarca vozila osiguranika tuženika vozila prilikom pokušaja izbjegavanja sudara sa istim te mu je prouzročena velika materijalna i nematerijalna šteta.

U trenutku nastanka štetnog događaja , štetnik, osiguranik tuženika , LI upravljao je vozilom M1 marke BMW reg,oznaka [registarska oznaka] , osigurano kod tuženika policom AO osiguranja 020408071640, sjevernom kolničkom trakom ulice Damira Tomljanovića-Gavrana u smjeru zapada, te je dolaskom pred raskrižje s ulicom Ede Murtića, protivno odredbama članka 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19), olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, započeo sa skretanjem ulijevo vozilom, u prometnu traku za lijevo, te se nastavio kretati u smjeru zapada, a nakon čega je pred raskrižjem usporio brzinu kretanja vozila te skrenuo ulijevo preko južne kolničke trake [adresa] U, koja je namijenjena za kretanje vozila iz suprotnog smjera, prema zapadnoj kolničkoj traci ulice Ede Murtića u smjeru juga, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, zbog čega je dok se nalazio u skretanju u lijevo, u lijevi bočni dio njegovog vozila, svojim prednjim desnim dijelom udario motocikl marke Suzuki registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je južnom kolničkom trakom ulice Damira Tomljenovića-Gavrana, koja je namijenjena za kretanje vozila iz suprotnog smjera u smjeru zapada, upravljao on vršeći radnju pretjecanja njegovog vozila, a od siline kojeg udarca je zadobio povrede u vidu iščašenja desnog ključno- lopatičnog zgloba, te ranu razderotinu desnog koljena i 3. prsta desne šake, a koje povrede predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu.

Zbog zadobivenih ozljeda da je bio podvrgnut operativnom zahvatu, a nakon otpusta iz bolnice da je upućen na dugotrajno liječenje i rehabilitaciju za koje vrijeme se je kretao otežano. Nadalje navodi da je od dana štetnog događaja bio rano nesposoban zbog bolničkog i ambulantnog liječenja te rehabilitacije, te se nalazio na bolovanju u vezi predmetnih ozljeda do 20.7.2020. godine. Kako navedena predmetna ozljeda nije ozljeda na radu kod poslodavca, primio jeza razdoblje bolovanja za 32.531,43 kn neto manji iznos plaće nego da je u istom razdoblju radio (prosjek plaće za prvih sedam mjeseci 2019. iznosi 7.270,89 kn neto).

Zbog navedenog protupravnog postupanja, čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano po članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11, osiguranik tuženika je osuđen na kaznu zatvora u trajanju 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ukoliko optuženik u vremenu provjeravanja u trajanju 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

Kako je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] čiji je vozač odgovoran za prometnu nezgodu, bilo osigurano kod tuženika na dan štetnog događaja, nesporna je i pasivna legitimacija tuženika.

Motocikl nakon štetnog događaja nije bio u voznom stanju .

Smatra da vrijednost popravka i zamjene dijelova oštećenog motocikla je opravdan s obzirom na tržišnu vrijednost motocikla iste marke i godine proizvodnje. Smatra da bi i u slučaju proglašenja totalne štete visina iste štete koju je tuženik dužan naknaditi najmanje 20.000,00 kn

Tuženik je odštetni zahtjev primio 27.04.2020.godine te do današnjeg dana nije isplatio niti nesporni dio.

Prema preciziranom tužbenom zahtjevu od 13.11.2024. godine (list 500 do 503 spisa), potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu od 6.994,49 eura, zatim naknadu imovinske štete s naslova uništene motorističke opreme u iznosu od 402,97 eura, te na ime imovinske štete s naslova izgubljene zarade iznos od 4.317,66 eura, kao i na ime naknade imovinske štete na motociklu u iznosu od 1.201,33 eura.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu (list 63 i 64 spisa), navodi da priznaje pasivnu legitimaciju, a osporava potpunu odgovornost osiguranika za nastanak štetnog događaja, te osnovu i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva.

Ističe da je u postupku mirnog rješavanja odštetnog zahtjeva tužitelja utvrdio pravnu neosnovanost odštetnog zahtjeva iz razloga što nije dostavljena dokazna dokumentacija o odgovornosti njegovog osiguranika za predmetnu prometnu nesreću. Njihov osiguranik u svojoj izjavi izričito niječe svoju krivnju, a u policijskom zapisniku nije utvrđena odgovornost njihovog osiguranika za predmetni štetni događaj. Nakon što je zaprimio presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, K-61/21 od 11.01.2022.d. te presudu Županijskog suda u Slavonskom brodu Kž-83/2022 od 11.05.2022.g ističe da postoji suodgovornost tužitelja u omjeru od 30% jer je na temelju dokumentacije u spisu utvrđeno da je i tužitelj doprinio šteti budući da je tužitelj nepropisno pretjecao njihovog osiguranika preko pune linije.

Na mjestu prometne nesreće vodoravnom prometnom signalizacijom nije dopušteno obavljanje radnje pretjecanja na način kako je to tužitelj izvodio. Protivi se osnovu i visini tuženog zahtjeva iz razloga što vrijednost popravka i zamjene dijelova oštećenog motocikla tužitelja marke SUZUKI nije opravdana s obzirom na tržišnu vrijednost motocikla iste marke i godine proizvodnje, te je šteta obračunata prema sistemu totalne štete. Prema njihovom izračunu totalna šteta iznosi 15.357,00 kn.

U odnosu na štetu na odjeći, obući i kacigi osporava osnovu i visinu štete, jer da tužitelj nije dostavio dokaze da bi iste stvari bile uništene odnosno oštećene kao ni vrijednost navedenih stvari u vrijeme prometne nezgode. Također navodi da tužitelj nije dokazao da je kritične zgode imao na sebi odjevenu motorističku jaknu i motorističke hlače, a također da iz e.

Osporava uzročno posljedičnu vezu između dužine trajanja bolovanja na kojem je bio tužitelj i ozljeda zadobivenih u predmetnoj prometnoj nezgodi..

Predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, te tužitelja obvezati da mu naknadi troškove predmetnog postupka.

3.U tijeku dokaznog postupka, sud je izvršio uvid u Izvid štete od 1.5.2020. (list 6 i 7, 68 i 69 spisa), Obavijest o zaprimljenom zahtjevu za isplatu odštete od 27.4.2020. (list 8 i 27 spisa), Presudu Županijskog suda u Slavonskom brodu poslovni broj 5 Kž-83/2022-4. od 11. svibnja 2022. (list 10 do 14 spisa), Presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj 11 K-61/21-16. od 14. siječnja 2022. (list 16 do 26 spisa), Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-04/19-1/40, Urbroj:511-10-19-45/06-1- 12-4/2019 od 3.12.2019. (list 28 i 29 , 72 i 73 spisa), Fotografije (list 30 do 41, i 44 do 50 spisa), Skicu mjesta događaja (list 42 i 51 spisa), Otklon Zahtjeva radi isplate odštete od 26.5.2020. (list 74 spisa), Medicinsku dokumentaciju (list 99 do 111 spisa), Stručno medicinsku ocjenu privremene nesposobnosti za rad osiguranika (list 124 do 127 spisa), Obračunske listove za 1. mjesec 2019., 2. mjesec 2019., 3. mjesec 2019., 5, mjesec 2019., 6. mjesec 2019., 7. mjesec 2019., 8. mjesec 2019., 9.mjesec 2019. , 10. mjesec 2019., 11. mjesec 2019., te dvanaesti mjesec 2019. (list 134 do 155 spisa i 225 spisa), Obračunske liste za 1. mjesec, 2. mjesec, 3. mjesec, 5. mjesec, 7. mjesec, 6. mjesec, 4. mjesec 2020. (list 226 do 230 spisa, te 233 do 235 spisa), Provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr. sci. dr. EI, kirurgu, koji je dostavio svoj nalaz i mišljenje 23.3.2023. (list 298 i 299 spisa). Saslušani su svjedoci LI (list 376 i 377 spisa), ŽI (list 377 spisa) BI (list 378 spisa).

Provedena je dopuna nalaza i mišljenja po stalnom sudskom vještaku mr. sci. dr. EI, kirurgu, 2.5.2023. (list 385 i 386 spisa).

Proveden je dokaz saslušanjem svjedoka NI (list 411 i 412 spisa), te tužitelja UI (list 412 i 413 spisa).

Neposredno je saslušan stalni sudski vještak mr. sci. dr. Joško Filipušić, kirurg na glavnoj raspravi 8. studenoga 2023. (list 416 i 417 spisa).

Proveden je uviđaj na licu mjesta u Zagrebu na raskrižju [adresa] i [adresa] dana 6. svibnja 2024. uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, tehniku, procjenu vozila i plovila VI, dipl.ing. te tužitelja osobno (list 400 do 461 spisa). Izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, tehniku, procjenu vozila i plovila VI, dipl.ing od 12.06.2024. (list 465 do 471 spisa).

Provedena je dopuna nalaza i mišljenja po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, tehniku, procjenu vozila i plovila VI, dipl.ing. koji je dostavio dopunu nalaza i mišljenja 11.10.2024. (list 493 do 498 spisa). Neposredno je saslušan vještak za cestovni promet, tehniku, procjenu vozila i plovila OI, dipl.ing. na glavnoj raspravi 13. studenoga 2024. (list 504 i 505 spisa).

4. Rješenjem poslovni broj Pn-432/2022-7. od 22. studenoga 2022. godine sud je spojio ovosudne predmete poslovni broj Pn-436/2022. i Pn-432/2022. radi zajedničkog raspravljanja, te riješio da će se postupak voditi pod brojem Pn-432/2022.

5. Tijekom postupka tužitelj je predlagao da se kao dokaz u ovome predmetu koristi Dopis liječnika obiteljske medicine od 31.8.2023. godine, a u kojem se je ista očitovala na primjedbe stalnog sudskog vještaka mr.sci.dr.Joška Filipušića spec. kirurga na temelju podataka iz zdravstvenog kartona tužitelja.

5.1.Sud je Rješenjem poslovni broj Pn-432/2022-38., 6. rujna 2023., godine riješio da se naprijed citirani Dopis smatra kao nezakoniti i da se neće uzeti u obzir u dokaznom postupku.

6. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

7. Tuženik se nakon preciziranja tužbenog zahtjeva od strane tužitelja 13.11.2024. godine prvo protivio djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva, a također se protivio i proširenju tužbenog zahtjeva u odnosu na kamate.

8. Tuženik je tijekom postupka istaknuo da je suglasan da se za utvrđene visine izgubljene zarade tužitelja za vrijeme bolovanja uzme u obzir prosjek neto plaće tužitelja u prvih sedam mjeseci 2019. godine.

9. Među strankama tijekom postupka nije bila sporna pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja, međutim bilo je sporno da li je tužitelj doprinio nastanku štetnog događaja i štete, kao što je bila i sporna osnova te visina tužbenog zahtjeva.

10. Tužitelj je kao što je već navedeno tijekom postupka, podneskom u konačnom obliku precizirao tužbeni zahtjev kao u izreci ove Odluke, s time da je nakon primitka nalaza i mišljenja preinačio tužbeni zahtjev, međutim tuženik smatra da se ne radi o preinaci tužbenog zahtjeva nego o povlačenju dijela tužbenog zahtjeva i tome se protivio. U konkretnom slučaju nije došlo do povlačenja dijela tužbenog zahtjeva, jer je tek nakon provedenog vještačenja tužitelj uredio tužbeni zahtjev s time da je već u tužbi tražio isplatu s osnova neimovinske i imovinske štete sa zakonskim zateznim kamatama, te je samo uskladio tužbeni zahtjev s obzirom na isplatu nespornog iznosa od strane tuženika. Prema tome, tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev s osnova potraživanja pravične novčane naknade za neimovinsku i imovinsku štetu i s obzirom da se radi o smanjenju, tuženik se takvoj preinaci ne može protiviti, a u sve u skladu s člankom 191. stav 2., i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011. 148/2011., 25/2013., 89/2014.,70/2019., 80/2022. i 88/2022. ZPP-a). Također ne radi se niti o povećanju tužbenog zahtjeva tj. proširenju tužbenog zahtjeva u odnosu na kamate kako to ističe tuženik, jer su kamate potraživane u tužbi i tužbenom zahtjevu, ne radi se o potraživanju uglavničene kamate nego se traže zakonske zatezne kamate koje će se obračunati na nesporno isplaćeni iznos.

11. Stranke su tijekom postupka učinile nespornim da se visina izgubljene zarade tužitelja za vrijeme bolovanja uzme u obzir po prosjeku neto plaće tužitelja u prvih sedam mjeseci 2019. godine.

12.Tužbeni zahtjev je osnovan.

13. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio slijedeće nepobitne činjenice (član 8. ZPP-a).

14. Iz uvida u Izvide štete od 1.5.2020. (list 6 i 7, 68 i 69 spisa), utvrđeno je da je tuženik sačinio isti te naveo oštećenja na vozilu marke Suzyki GSX-R 600/750/1000 kao i cijene dijelova. Također u napomeni je navedeno da s obzirom na težinu i obim oštećenja popravak na vozilu nije isplativ, te da se štete obračunava prema sistemu totalne štete.

15. Iz uvida u Obavijest o zaprimljenom zahtjevu za isplatu odštete od 27.4.2020. (list 8 i 27 spisa), utvrđeno je da je tuženik zaprimio od punomoćnika tužitelja Zahtjev za isplatu odštete.

16. Iz uvida u Presudu Županijskog suda u Slavonskom brodu poslovni broj 5 Kž-83/2022-4. od 11. svibnja 2022. (list 10 do 14 spisa), utvrđeno je da je istom potvrđena Presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj K-61/2021-16. od 14.siječnja 2022. godine kojom je proglašen krivim LI zbog počinjenja kaznenog dijela protiv sigurnosti prometa-izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano po članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.

17. Iz uvida u Presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj 11 K- 61/21-16. od 14. siječnja 2022. (list 16 do 26 spisa), utvrđeno je da je LI proglašen krivim što je dana 31.srpnja 2019. u 8 sati u zagrebu upravljajući osobnim vozilom marke BMW registarskih oznaka i broj [registarska oznaka] sjevernom kolničkom trakom Ulice Damira Tomljanovića-Gavrana u smjeru zapada, te dolaskom pred raskrižje [adresa] protivno odredbama članka 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, započeo sa skretanjem u lijevo vozilom, u prometnu traku za lijevo, te se nastavio kretati u smjeru zapada, a nakon čega je pred raskrižjem usporio brzinu kretanja vozila, te skrenuo u lijevo preko južne kolničke trake Ulice Damira Tomljanovića-Gavrana koja je namijenjena za kretanje vozila iz suprotnog smjera prema zapadnoj kolničkoj traci [adresa] u smjeru juga, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, zbog čega je dok se nalazio u skretanju u lijevo, u lijevi bočni dio njegovog vozila, svojim prednjim desnim dijelom udario motocikl marke Suzuki, registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je južnom kolničkom trakom Ulice Damira Tomljenovića-Gavrana, koja je namijenjena za kretanje vozila iz suprotnog smjera u smjeru zapada, upravljao UI, vršeći radnju pretjecanja njegovog vozila, a od siline kojeg udarca je UI zadobio povrede u vidu iščašenja desnog ključnog lopatičnog zgloba, te ranu razderotinu desnog koljena i trećeg prsta desne šake, a koje povrede predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu. Također iz obrazloženja citirane Presude nedvojbeno je utvrđeno da je provedeno također i prometno vještačenje po dipl. inženjeru J L koji je decidirano u svojem nalazu i mišljenju naveo da je vozilo osiguranika tuženika svojom radnjom skretanja u lijevo presjeklo put kretanju motocikla tužitelja koji se nalazio u radnji pretjecanja. Krećući se prometnim trakom namijenjenim kretanjem vozila iz suprotnog smjera pa da je stoga radnja skretanja u lijevo vozila osiguranika tuženika bila uzrokom nastanka prometne nesreće.

18. Iz uvida u Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II Postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-04/19-1/40, Urbroj:511- 10-19-45/06-1-12-4/2019 od 3.12.2019. (list 28 i 29 , 72 i 73 spisa), utvrđeno je da se istom potvrđuje da se 31.7.2019. godine u 8 sati u Zagrebu na križanju [adresa] JIV i [adresa] dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali LI i UI, te da je u predmetnoj prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede zadobio UI.

19. Iz uvida u Fotografije (list 30 do 41, i 44 do 50 spisa), vidljiv je motocikl, kaciga, pojas, osobni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka].

20. Iz uvida u Skicu mjesta događaja (list 42 i 51 spisa), utvrđeno je da je ista sačinjena u svezi prometne nesreće koja se dogodila dana 31.7.2019. na raskrižju [adresa] i [adresa], te smjer kretanja osobnog automobila registarskih oznaka [registarska oznaka] i smjera kretanja motocikla registarskih oznaka [registarska oznaka].

21. Iz uvida u Podatke o vozilu (lit 66 i 67 spisa), utvrđeno je da je tuženik isti sačinio te naveo novu nabavnu cijenu vozila motorkotača marke Suzyki kao i katalošku vrijednost rabljenog vozila na dan 31.7.2019.

22. Iz uvida u Otklon Zahtjeva radi isplate odštete od 26.5.2020. (list 74 spisa), utvrđeno je da je isti sastavio tuženik navodeći da je rješavao Zahtjev MI radi isplate odštete zbog štetnog događaja od 31.7.2019. godine, međutim da isti Zahtjev je neosnovan iz razloga jer da nije dostavljena dokazna dokumentacija o odgovornosti njihovog osiguranika za predmetnu prometnu nezgodu, jer njihov osiguranik izričito niječe svoju krivnju.

23. Iz uvida u Medicinsku dokumentaciju (list 99 do 111 spisa), utvrđeno je da je tužitelj liječen u raznim ustanovama zbog predmetnog štetnog događaja.

24. Iz uvida u Stručnu medicinsku ocjenu privremene nesposobnosti za rad osiguranika (list 124 do 127 spisa), utvrđeno je da je tužitelj u prvi dan privremene nesposobnosti za rad uzet datum 1.8.2019. godine.

25. Iz uvida u Obračunske listove za 1. mjesec 2019., 2. mjesec 2019., 3. mjesec 2019., 5, mjesec 2019., 6. mjesec 2019., 7. mjesec 2019., 8. mjesec 2019., 9.mjesec 2019. , 10. mjesec 2019., 11. mjesec 2019., te dvanaesti mjesec 2019. (list 134 do 155 spisa i 225 spisa), utvrđeno je da za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti za rad je tužitelju isplaćivana plaća u iznosu od 5.739,70 kn do 4.434,53 kn.

26. Iz uvida u Obračunske liste za 1. mjesec, 2. mjesec, 3. mjesec, 5. mjesec, 7. mjesec, 6. mjesec, 4. mjesec 2020. (list 226 do 230 spisa, te 233 do 235 spisa), utvrđeno je, da je tužitelju za vrijeme trajanja razdoblja privremene nesposobnosti za rad isplaćivana plaća u iznosu od 4.257,28 kn.

27. Provedenim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku mr. sci. dr. EI, kirurgu, koji je dostavio svoj nalaz i mišljenje 23.3.2023. (list 298 i 299 spisa), Utvrđeno je da je tužitelj u prometnoj nesreći zadobio slijedeće ozljede: +iščašenje desnog a-c zgloba

+ranu razderotinu desnog koljena

+ranu razderotinu trećeg prsta desne šake

Nakon nesreće da je tužitelju inicijalna medicinska pomoć ukazana na Klinici za Traumnatologiju gdje je zadržan na bolničkom liječenju u razdoblju od 31.VII do 21.VIII 2019. godine. Iščašenje akromio-klavikularnog zgloba desnog ramena zbrinuto je operativnom stabilizacijom. Rana razderotina na koljenu je primarno obrađena a u istom aktu je sašivena i tetiva četveroglavog mišića. Tužitelj je dalje liječen kod kuće. Fizikalnu terapiju je obavljao do 7.VII 2020.Alenteza nije odstranjena. Imao je imobilizaciju E gipsani zavoj do 20.IX 2019.

Liječenje je trajalo do 7.VII 2020. kada je nađen uredan hod, potpun čučanj uz održane kretnje u desnom koljenu. Pokretljivost desnog ramena ograničena u manjem stupnju a ispružanje trećeg prsta nepotpuno.

Tužitelj je pregledan dana 13.3. 2023.

Od subjektivnim tegoba žali se na povremene bolove u ramenu i koljenu kod napora i promjene vremena. Navodi da do tada a ni poslije nije imao slične ozljede ili ozljede. Kod kliničkog pregleda utvrđena je pokretljivost u desnom ramenom zglobu kod antefleksije-retrofleksije iznosi 140-0-30 stupnjeva, dok je lijevo 160-0-40 stupnjeva. Abdukcija-addukcija desno je 140-0-30, dok je lijevo 160-0-40 stupnjeva. Vanjska- unutarnja rotacija desno je 55-0-50 stupnjeva, dok je lijevo 70-0-70 stupnjeva. Pokretljivost oba koljena identična (fleksija 125 stupnjeva), u desnom kod pasivne gibljivosti zamjetne krepitacije u femoro-patelarnom zglobu.

Čučanj izvodi ali se teže izdiže.

Šaku uredno formira, prste može ispružiti.

Inspekcijom u predjelu desnog ramena nešto tamniji ožiljak duljine oko 8 cm te iznad desnog koljena u obliku obrnutog slova „L" duljine oko 8 cm.

Vještak je nadalje u svojem mišljenju naveo da je tužitelj trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 4 dana.

Srednje jaki bolovi potrajali su 10 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 6 tjedana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore.

Pretrpio je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje.0 toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 4 dana, srednji 5 dana i manji 6 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju od 30 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od učešća u prometu radi mogućih novih ozljeđivanja.

Kod tužitelja je došlo do smanjenja životne aktivnosti za 8% trajno.Shodno ovom postotku imenovani će morati ulagati pojačane napore. Od ovog postotka se oko 5% odnosi na stanje nakon ozljede ramena a oko 3% zbog ozljede tetivno-mišićnih struktura desnog koljena i nastanka femoro-patelarne artroze.

Dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć i njega druge osobe po 3 sata dnevno od 21.VIII do 20.IX 2019. jer je nosio imobilizaciju.

Nakon toga još 14 dana po 2 sata dnevno, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti.

Naruženje je manjeg prema srednjem stupnju.

27.1. Nalazu i mišljenju vještaka prigovarao je tužitelj u svojem podnesku od 18.4.2023. (list 304 i 305 spisa). Na glavnoj raspravi 18., travnja 2023. godine stranke su se usuglasile da se liječnik vještak pisanim putem očituje na prigovore i primjedbe tužitelja, a također da uzme u obzir prilikom očitovanja i zdravstveni karton tužitelja s obzirom da ga kod izrade nalaza i mišljenja nije mogao, pošto se nalazio na CD-u, otvoriti,

27.2. Iz dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mr. sci. dr. EI, kirurga, 2.5.2023. (list 385 i 386 spisa) utvrđeno je da je izvršio uvid u presliku zdravstvenog kartona koja prileži spisu na listovima 306 do 375 spisa i datira od 13.VI 2007. do 22.II 2023. godine.

Nakon uvida da se može zaključiti da tužitelj i prije stradavanja u predmetnom štetnom događaju pati od reaktivne artropatije (bolova u zglobovima) i dorsalghie (bolova u leđima) zbog čega su mu učestalo propisivani analgetici (Brufen), kontinuirano od 31.V 2010. godine na ovamo.

Tužitelj također od ranije da pati od psihotegoba u obliku poremećaja prilagodbe i reakcije na stres (od 25.IV 2012. pa na ovamo).

Što se tiče izdavanja recepata za lijekove protiv bolova isti su prema podacima iz zdravstvenog kartona nakon stradavanja u predmetnom štetnom događaju propisivani dana 28.VIII 2019. (Ketonal), 29.X 2019. (Brufen), 28.XI 2019. (Brufen), 27.XII 2019. (Ketonal Forte), 14.IV 2020. (Ketonal Forte) zbog BOLOVA U LEĐIMA, 29.VI 2020. (Ketonal forte) zbog osnovne ozljede i BOLOVA U LEĐIMA, 17.VII 2020. (Voltaren Forte) uz napomenu da se nakon ovog datuma isključivo liječi zbog bolova u leđima dok se ozljeda ramena više ne spominje.

Što se opravdanosti bolovanja tiče isto je prema Izvješćima povjerenstva bilo odobreno do 11.II 2020. a prema podacima iz kartona nadležni liječnik priznavao je privremenu radnu nesposobnost do 17.VII 2020.

Vještak navodi da na temelju svega može zaključiti slijedeće:

Tužitelj je i prije stradavanja u predmetnom štetnom događaju patio od difuznih bolova u zglobovima i leđima zbog čega se je redovito javljao nadležnom liječniku i uzimao je preporučenu terapiju protiv bolova. Dijagnoza bolova u leđima u jednom periodu spominje se paralelno dok se je liječio zbog predmetne ozljede kao i nakon toga, a lijekovi protiv bolova ordinirani su u većoj mjeri zbog njegovih osnovnih tegoba. Tužitelj i prije stradavanja u predmetnom štetnom događaju patio je od psihotegoba. Lijekovi protiv bolova propisivani su u svega pet navrata u razdoblju od 28.VIII 2019. do 29.VI 2020. a ne neprekidno kao što to tužitelj u svom podnesku smatra. Procjena naruženja donosi se na temelju svih zamjetnih promjena i kao takva je jedinstvena a ne po pojedinim ožiljcima kao što to tužitelj u

svom podnesku smatra tako da je iz tih razloga ne možemo specificirati kao što to tužitelj u svom podnesku zahtjeva.

Ukoliko tužitelj i dalje inzistira na prigovorima koji se odnose na procjenu trajanja i intenziteta straha predlaže (s obzirom da je tužitelj od ranije bio sklon psihičkim problemima) da se o istom očituje vještak psihijatar.

Tuđa pomoć cijenjena je u periodu dok je tužitelj nosio imobilizaciju te u jednom periodu dok se nalazi u fazi rekonvalescencije a za što smatra da je primjereno i da nema osnove za daljnje povećanje.

Duljina trajanja liječenja nije ujedno i garancija da je tužitelj kroz čitavo to vrijeme trpio neprekidne bolove kao da mu je kroz čitavo to vrijeme bila neophodna neprekidna tuđa pomoć.

Procjena svih kvalifikatornih okolnosti puno je primjerenija vrsti i težini ozljeda kao i načinu liječenja nego vremenu provedenom na liječenju.

Na temelju svega navedenog nema elemenata za izmjenu njegovog osnovnog nalaza i mišljenja od 23.11. 2023. (list 298 spisa).

27.3. Na glavnoj raspravi 6. rujna 2023, godine tužitelj je i dalje imao primjedbe i prigovore na nalaz i mišljenje vještaka (list 414 spisa).

27.4. Vještak mr. sci. dr. Joško Filipušić, kirurg je neposredno saslušan na glavnoj raspravi 8. studenoga 2023. (list 416 i 417 spisa), te je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 23.3.2023. i kod dopune nalaza i mišljenja od 2.5.2023. godine.

Na poseban upit pun. tužitelja u odnosu na točku 5. iz dopune njegovog nalaza i mišljenja od 2.5.2023. izjavio je, da je bolovanje tužitelja bilo opravdano odnosno da je isto zaključeno sa danom 17.7.2020. godine.

Na poseban upit pun. tužitelja vezano uz propisivanje lijekova protiv bolova u periodu prije predmetnog štetnog događaja, izjavio je, da je uvidom u zdravstveni karton tužitelja bilo potrebno utvrditi da li je tužitelj u periodu prije predmetnog štetnog događaja patio od bolova vezanih uz neke druge razloge i okolnosti odnosno da li je zbog tih drugih razloga uzimao odgovarajuću terapiju protiv bolova.

Nakon uvida u zdravstveni karton zaključio je, da je tužitelj prije stradavanja u predmetnom štetnom događaju patio od bolova zbog svojih osnovnih bolesti, a to su bolovi u zglobovima uzrokovani reaktivnom artropatijom kao i bolovima u leđima. Navedeno se spominje u kartonu na više mjesta odnosno zbog istih tegoba se u više navrata javljao svom liječniku koji mu je tada propisivao lijekove protiv bolova. Učestalost u njegovom nalazu i mišljenju znači da mu je više od jedanputa pripisivan analgetik.

Na poseban upit pun. tužitelja da li se psihotegobe odnosno problemi sa psihičkim zdravljem tužitelja spominju u kartonu i nakon 25.4.2012. vještak je naveo da se dijagnoza akutne reakcije na stres spominje sa danom 27.4.2012., 25.5.2012., 28.5.2012., 31.5.2012., 21.6.2012. , 4.9.2012.

Od posljednjeg navedenog datuma do dana stradavanja u predmetnom štetnom događaju ove dijagnoze se u kartonu više ne spominju.

Procjenu trajanja intenziteta straha donio je sukladno vrsti i težini ozljede koju je tužitelj u štetnom događaju zadobio, uvjetima u kojima je došlo do ozljeđivanja kao i prema načinu i duljini trajanja liječenja.

Iz preslike zdravstvenog kartona može se zaključiti da je tužitelj i prije predmetnog štetnog događaja imao određene psihotegobe. To stanje nije zastupljeno u procjeni straha koju je u svom nalazu i mišljenju odredio.

28.Iz iskaza svjedoka LI (list 376 i 377 spisa),utvrđeno je da se vozio desnom prometnom trakom, ne sjeća se više kako se ta ulica zove. S desne trake se je prestrojio u lijevu prometnu traku, s time da taj kolnik ima dvije prometne trake, s time da se radi o suprotnim smjerovima u te dvije prometne trake. Prilikom prestrojavanja u lijevu prometnu traku dao je žmigavac i provjerio da li mu netko dolazi. Nije mu nitko dolazio i mogao je nesmetano skrenuti u lijevu prometnu traku. Nastavio se voziti lijevom prometnom trakom nakon čega je dao žmigavac i pokušao radnju skretanja u lijevo. Došlo je do udara u tom trenutku u njegov lijevi bočni prednji dio vozila od strane tužitelja i to sa motorom. Prilikom skretanja u lijevo ponovno se okrenuo da provjeri "mrtvi kut" i nije nikoga uočio. S njegove lijeve strane nalazila se puna crta i tužitelj je po istoj pretjecao prije nego je došlo do naleta na njegovo osobno vozilo. Sa njim u vozilu na mjestu suvozača nalazila se ŽI. Traka na kojoj je došlo do prometne nezgode je isključivo za skretanje u lijevo, a traka u koju se on prestrojio za ravno. Prije skretanja sa te trake koja je samo za lijevo, on je usporio. Sada ne može reći koliko dugo se vozio lijevom prometnom trakom prije nego je došlo do naleta motocikla, ali može reći da se vozio jedno 100 metara. Kada je bio u srednjoj traci i prije skretanja u lijevu traku mogao je iza sebe provjerom da li mu netko nailazi vidjeti cijelu širinu voznog traka, a prestrojavanjem u lijevi prometni trak provjerio je "mrtvi kut" i sada ne može reći koliko je mogao vidjeti. Prilikom svakog skretanja provjeravao je i u unutarnjem ogledalu tj. retrovizoru da li mu netko nailazi i nije vidio nikoga. Stakla na njegovom vozilu nisu bila zamračena. Na zadnjem staklu i sa strane su bile na automobilu reklame, ali kroz njih se normalno vidi. Dosta često putuje tim dijelom prometnice.

29.Iz iskaza svjedoka ŽI (list 377 spisa), utvrđeno je, da je bila prilikom prometne nezgode suvozač u automobilu kojim je upravljao LI. Kolnikom kojim su se vozili su dvije trake za skretanje. Vozili su se prvo srednjim prometnim trakom, nakon toga došlo je do skretanja u lijevu prometnu traku. Ne sjeća se da li je LI provjeravao da li može skrenuti u lijevu prometnu traku. Prije samog naleta na njihovo vozilo, lijevom prometnom trakom vozili su se sigurno dvije minute. Motocikl je udario u lijeva vrata vozača, prije toga nije ništa vidjela ni čula, nego samo u trenutku kada je došlo do udara. Nije čula da bi netko davao bilo kakve signale tj. potrubio.

30.Iz iskaza svjedoka BI (list 378 spisa) utvrđeno je da je jednom vidjela jednu prometnu nezgodu, ali se sada više ne sjeća datuma, ne sjeća se lica sudionika prometne nezgode. Sjeća se jedino da su u prometnoj nezgodi sudjelovali osobno vozilo i motocikl.

Svjedokinji je pročitan iskaz iz kaznenog spisa poslovni broj K-61/2021. od 12. listopada 2021. godine te je ista suglasno iskazivala da je vidjela sudar između osobnog automobila i motocikla a koji se dogodio na način da je motocikl koji se je kretao iza osobnog automobila naletio i udario u lijevu stranu osobnog automobila koji je u trenutku sudara bio u skretanju na lijevu kolničku traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. Da ne zna na kojoj se udaljenosti predmetni motocikl nalazio od vozila u trenutku kada je to vozilo poduzelo radnju skretanja u lijevo, ne sjeća se da bi uopće vidjela motocikl prije samog trenutka naleta. Ona je prometnu nesreću promatrala iz [adresa] koja je zapravo križanje sa Ulicom D. T. Gavrana i kada se nalazila u svom osobnom automobilu u [adresa] uočila je kako njoj sa desne strane nailazi osobni automobil koji svojim kretanje daje znakove da namjerava poduzeti radnju skretanja , a ti znakovi su se ogledali u činjenici da je vozilo smanjilo brzinu, s time da se ne može sjetiti je li ujedno imao i upaljen žmigavac, odnosno pokazivač smjera za skretanje u lijevo. Uglavnom ona je primijetila da to vozilo namjerava poduzeti radnju skretanja zbog čega je i ona sa svojim automobilom stala u [adresa] kako bi propustila da to vozilo poduzme očito namjeravanu radnju. Do samog naleta da je došlo u trenutku kada su se oba vozila, dakle i osobni automobil i motocikl nalazili u kolničkoj traci namijenjenoj za vozila koja se kreću u suprotnom smjeru. Ona je iz [adresa] namjeravala poduzeti radnju skretanja u lijevo.

31. Iz iskaza svjedoka FI (list 411 i 412 spisa), utvrđeno je da je iskazivao identično kao na zapisnik od 12. listopada 2021. godine, poslovni broj 11 K- 61/21. Između ostalog je naveo da se kompletna prometna nesreća desila 50 metara ispred njega, a on se nalazio a svojem motociklu te se kretao iza jednog drugog motocikla, a kojim je, što je kasnije saznao upravljao dečko koji se zove FI, to je zapamtio iz razloga jer imaju isto ime. Obojica su se motociklima kretala jedan iza drugoga, pri čemu je on bio drugi i kretali su se u smjeru zapada. On se ne sjeća da bi osobni automobil vidio da se kreće predmetnom cestom ispred tužitelja, već je to vozilo na njihovu kolničku traku izašao na rikverc s parkirnog mjesta s desne strane ceste, a potom odmah iz tog položaja krenuo u lijevo i to jako naglo i brzo kao da se izmiče i bez ikakvih znakova i to je zaključio s obzirom na činjenicu da se ne sjeća da bi prethodno u kretanju ravno po kolničkoj traci uočio vozilo osiguranika tuženika. Siguran je da je mogao vidjeti je li to vozilo imalo upaljen pokazivač za skretanje, a s obzirom da je bio na udaljenosti od istoga od 30 do 50 metara, te nije vidio da bi žmigavac bio upaljen. U trenutku kada je vozač automobila vožnjom unatrag izašao na njihovu kolničku traku, tužitelj se nalazio u svojoj prometnoj traci i to bliže lijevom rubu iste, a s obzirom da je predmetni automobil faktično bio zaustavljen na kolničkoj traci za njihov smjer kretanja, tužitelj je to vozilo krenuo zaobilaziti, a prelaskom na suprotnu kolničku traku, a prema ulazu na ulicu koja se otvara prema lijevo, u trenutku samog naleta osobni automobil je bio u skretanju u lijevo.

Nije vidio da bi vozilo koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi pokazivalo smjer skretanja. To je bila skroz neka čudna reakcija tog vozila. Prvo se vozilo premjestilo jedanput, pa opet drugi puta, tj. dva puta je promijenilo smjer kretanja, i nakon prve promjene smjera kretanja vozila tužitelj je pokušao zaobići vozilo. Vozilo je ispred tužitelja bilo udaljeno jako malo na jedno 1 metar, bilo je skroz blizu. Pratio je prometnu situaciju i sve što je naveo, je vidio.

32. Iz iskaza tužitelja UI (list 412 i 413 spisa), utvrđeno je, da se dana 31.7.2019. godine kretao lijevim prometnim trakom od dva prometna traka i to u smjeru zapada na Bundeku, sada se ne može sjetiti ulice. Kretao se motociklom nekih 40 do 50 km/h. U jednom trenutku osobni automobil popriječio mu je put bez pokazivača smjera, krenuo je u traku kojom se je on kretao i počeo naglo kočiti, a bio je praktički ispred njega. Nakon toga je on počeo kočiti i dao je signalnu trubu. Kako mu je vozilo došlo s desne strane pokušavao ga je izbjeći tj. instinktivno je krenuo u lijevo. U tome bi bio uspio, ali je osobni automobil naglo skrenuo u lijevo u pogrešnu ulicu i u tom trenutku je došlo do kontakta između njega i osobnog automobila. Došlo je do kontakta sa prednjim dijelom motocikla i njegovim bočnim dijelom osobnog vozila. Tom prilikom zadobio je teške tjelesne ozljede, te je prevezen u Draškovićevu. Na sebi je imao kacigu, zaštitnu jaknu sa štitnicima. Od 2006. godine vozi motocikl. Procijenio je da ne bi mogao stati iz razloga jer se prebrzo prestrojio tj. završio u njegovoj traci kojom se je kretao. Po njegovom iskustvu ako se sa motorom naglo koči gubi se ravnoteža i pada se. Tim putem gdje se desila prometna nezgoda često se je vozio i poznato mu je. Nije izgubio svijest. Nije izjavio da je pretjecao osobno vozilo koje je sudjelovalo u nezgodi. Protiv njega nije ni pokrenut nikakav postupak u svezi predmetnog štetnog događaja. U bolnici je proveo 21 dan. Kada je izašao prepisani su mu lijekovi protiv bolova zbog operacije desnog ramena i šivanja koljena. U ramenu ima ugrađenu titan pločicu i šrafe. Dominantna ruka mu je desna. Bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega, nije se mogao obući, nije mogao voziti auto. Snalazio se u svezi hrane, zaručnica mu je pružala tuđu pomoć i njegu. U punom opsegu sa rukom nije mogao obavljati poslove do kraja ciklusa terapija. U početku nije uopće mogao dići ruku. Ortozu je nosio jedno dva mjeseca. Ne pati od bolesti zglobova. Prije štetnog događaja znao je koristiti Brufene zbog bolova u leđima. Nakon štetnog događaja njegova liječnica mu je prepisivala Brufene i Ketonale protiv bolova. Nakon štetnog događaja nije uzimao lijekove protiv nekih drugih bolova, jer su bolovi koji su posljedica štetnog događaja dominirali. Dana 25.4.2012. godine upućen je liječniku psihijatru zbog pljačke na radnom mjestu, kao i svi ostali djelatnici koji su bili na radnom mjestu. Nakon toga nije se trebao liječiti. U predmetnom štetnom događaju oštećena mu je, osim motora, jakna, hlače, tenisice, kaciga. Namjera kretanja mu je bila da ide ravno. Traka po kojoj se je kretao ima i mogućnost skretanja lijevo , a također postoji mogućnost da se po istoj vozi ravno, a nikakvog znaka nema, a blijedo je na prometnoj traci iscrtano da se može skretati i lijevo i ići ravno.

Prema njegovoj procjeni 20-tak metara prije iscrtanog smjera kretanja na prometnoj traci na kojoj se je nalazio mu je osobno vozilo prepriječilo njegov smjer kretanja. U tom trenutku ne zna da li je imao namjeru da skreće u desni prometni trak, jer ga je omelo to što se je dogodilo. On je tek kasnije vidio regulaciju prometa.

Tužitelju su predočene fotografije na stranici 9 kaznenog spisa K-61/21. te je isti naveo, da u odnosu na fotografiju 3 puno prije tog iscrtanog dijela mu je osobno vozilo popriječilo put. To jutro nije išao na posao.

33.Proveden je uviđaj na licu mjesta u Zagrebu na raskrižju [adresa] i [adresa] dana 6. svibnja 2024. uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, tehniku, procjenu vozila i plovila VI, dipl.ing. te tužitelja osobno (list 400 do 461 spisa), te je nakon provedenog uviđaja prometni vještak izradio nalaz i mišljenje.

34.Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, tehniku, procjenu vozila i plovila VI, dipl.ing od 12.06.2024. (list 465 do 471 spisa), utvrđeno je da je analizom materijalnih podataka (oštećenja vozila, tragova na kolniku) raspoloživih iz spisa utvrdio slijedeće:

Prema tragovima skiciranim i fiksiranim u zapisniku o očevidu proizlazi da se mjesto sudara nalazi na kolniku ceste D. Tomljenovića Gavrana.

Prema skici mjesta nezgode u sudarnom je položaju vozilo marke BMW prelazilo svojim prednjim dijelom razdeljnu liniju kolničkog traka za oko 1,5 m tj. nalazilo se je na suprotnoj prometnoj traci oko sredine kolničke trake. Uzdužne osi vozila u trenutku sudara mogle su zatvarati kut oko 25⁰. Primarni kontakt ostvaren je prednjim dijelom motorkotača u prednji dio lijevih vrata, da bi u nastavku kontakta motorkotač strugao desnim dijelom vozila. Tom prilikom dolazi do pada motora bokom po asfaltu, dok je vozilo BMW u nekontroliranom kretanju preko rubnjaka prešlo na meki teren te svojim prednjim lijevim dijelom naletio na stablo.

Na mjestu nezgode pronađeni su: trag klizanja motorkotača po kolniku, trag iscurjele tekućine motorkotača, trag naleta osobnog vozila na rubni kamen, trag vožnje osobnog vozila po mekom terenu.

Način i brzinu kretanja niti jednog vozila u vremenskom periodu neposredno pred sudar tehničkim putem nije moguće utvrditi, jer za takvu analizu ne postoje materijalni tragovi.

Brzina motorkotača u trenutku sudara iznosila je oko 51 km/h, dok je brzina osobnog vozila iznosila oko 46 km/h. Zaustavni put za brzinu kojom se u trenutku sudara kretao motociklista iznosi oko 26 m te bi se isti zaustavio u vremenskom razdoblju od 2,9 s. U trenutku kad je motociklist mogao uočiti da mu osobno vozilo predstavlja opasnost bio je udaljen od mjesta sudara za oko 5,4 m, što znači da se trebao kretati brzinama manjim od 18 km/h da bi na vrijeme uspio zaustaviti svoje vozilo. Stoga, vozač motorkotača nije imao tehničke mogućnosti izbjegavanja naleta na osobno vozilo. Vozilo marke BMW radnjom skretanja u lijevo presjeklo je put kretanja motorkotača koji se nalazio u prometnoj traci namijenjenom za kretanje vozila iz suprotnog smjera vršeći radnju pretjecanja osobnog vozila te je radnja skretanja vozila BMW uzrokom predmetne prometne nesreće. Vozač vozila BMW pravilnom provjerom mogao je uočiti kretanje motorkotača koje se je kretalo prometnom trakom za smjer kretanja vozila iz suprotnog smjera vršeći radnju pretjecanja istoga. Da je vozač vozila BMW odustao od skretanja u lijevo i propustio motorkotač, do nesreće ne bi došlo. Na mjestu nesreće horizontalnom signalizacijom nije dopušteno obavljanje radnje pretjecanja vozila na način kako je to izvršio vozač motorkotača. Skica mjesta nezgode koje je izradila policija u skladu je sa izmjerama prilikom vršenja rekonstrukcije na mjestu događaja.

34.1. Nalazu i mišljenju vještaka, tuženik je u svojem podnesku od 10.7.2024. godine istaknuo da nema primjedbi, ali da predlaže da vještak usmeno obrazloži svoj nalaz i mišljenje i odgovori na pitanja koja je naveo u citiranom podnesku. Tužitelj je istaknuo da prometni vještak nije izračunao visinu štete na motociklu te visinu štete motociklističke opreme. S obzirom na prigovor tužitelja, sud je Rješenjem odredio da se izradi dopuna nalaza i mišljenja po prometnom vještaku u odnosu na visinu štete na motociklu te visinu štete motociklističke opreme, te da se očituje i odgovori na pitanja koja je tuženik naveo u podnesku od 10.7.2024.

35. Iz provedene dopune nalaza i mišljenja po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, tehniku, procjenu vozila i plovila VI, dipl.ing. od 11.10.2024. godine (list 493 do 498 spisa), utvrđeno je slijedeće:

Na mjestu prometne nesreće nalaze se tri prometne trake od koje su dvije namijenjene za smjer kretanja vozila u smjeru zapada, dok je jedna namijenjena za smjer kretanja vozila u smjeru istoka. Prema skici koju je izradila policija vozač vozila BMW kretao se sjevernom prometnom trakom u smjeru zapada, a dok se je tužitelj kretao južnom prometnom trakom za smjer kretanja vozila u smjeru zapada. Brzinom kojom se kretao tužitelj u vremenskom periodu neposredno prije nesreće, tehničkim putem nije moguće utvrditi, jer za takvu analizu ne postoje materijalni tragovi na kolniku. Do nesreće ne bi došlo da se je tužitelj u trenutku kada je vozač BMW počeo skretati u smjeru juga nalazio u južnoj prometnoj traci za smjer kretanja vozila u smjeru zapada.

U odnosu na visinu štete na motorkotaču vještak je naveo slijedeće:

Procjenom štete koju je izradio Triglav osiguranje na stranici spisa 68, utvrđeno je, da je na motorkotaču nastupila totalna šteta.

U odnosu na amortizaciju vozila naveo je, da je vozilo proizvedeno 2004. godine, a datum prve registracije je 19.3.20204. iz čega proizlazi:

- starost vozila-15 god. i 4 mjeseca-pad vrijednosti 84,4%

- kilometraža manja od prosječne predviđene

0,0%

- opće stanje (dobro)

- 5,0%

- način korištenja + investicijska ulaganja

-10,0%

- ponuda-potražanja

-10,0%

UKUPNA AMORTIZACIJA (pad vrijednosti) Am = 59,4%

Vv = 40,6%

Predmetno vozilo ne nalazi se u proizvodnom programu proizvođača, ali se pri utvrđivanju cijene vozila ne primjenjuje ispravak pada vrijednosti tipa vozila, zbog zastarjelosti, iz razloga što Katalog CVH-a posjeduje cijenu predmetnog vozila u vremenskom razdoblju kada je vozilo bilo u proizvodnom programu.

Cijena novog vozila prema Katalogu CVH iznosi Nc=8.438,58 eura (sa PDV-om).

Uzimajući u obzir opisano (odgovarajuću amortizaciju i novo-nabavnu cijenu vozila) vrijednost neoštećenog vozila iznosi oko Vv=3.426,06 (sa PDV-om).

Uvidom u slobodno tržište preko Internet portala na području Republike Hrvatske, vozila istih ili sličnih karakteristika kreću se u rasponu od 3.200 eura do 5.000 eura. Iz svega navedenog vještak je naveo da smatra da bi tržna vrijednost predmetnog neoštećenog vozila mogla iznositi oko Vv=3.500,00 (sa PDV-om.

Vozilo je bilo u oštećenom i nevoznom stanju. Kako ukupni troškovi popravka prelaze granicu ekonomske opravdanosti popravka, na vozilu je nastupila totalna/potpuna šteta.

Na vrijednost ostataka vozila pri potpunim/totalnim štetama utječe stupanj oštećenja vozila, vrijednost vozila prije nastanka štete, mogućnost iskorištenja neoštećenih dijelova, mogućnosti njegovog ponovnog uključivanja u eksploataciju neovisno o stupnju oštećenje i drugo. Jedno od najvažnijih mjerila za određivanje vrijednosti ostataka oštećenog vozila jest i ponuda i potražnja na tržištu.

Vrijednost ostataka (spašenih dijelova) oštećenog vozila predstavlja tržnu vrijednost upotrebljivih dijelova uz odbitak troškova rastavljanja (demontaže) pripreme dijelova i troškova prodaje.

Vrijednost spašenih dijelova određuje se računski uz uvođenje faktora ponude i potražnje:

- motor sa mjenjačem

od 2% do 20%

10,0%

- prednji ovjes sa inst.pločom od 1% do 8%

2,0%

- stražnji ovjes

1% - 4%

4,0%

- rama

od 1% do 5%

4,0%

- ostalo

od 1% do 3%

2,0%

UKUPNO:

22,0%

Proizlazi da vrijednost spašenih dijelova iznosi 770 eura.

Novo nabavna cijena vozila (CVH-a) sa PDV-om iznosi oko Nc=8.438,58 eura. Tržna vrijednost neoštećenog vozila (na dan štetnog događaja) sa PDV-om iznosi oko Vv=3.500,00 eura

Vrijednost oštećenog vozila (spašenih dijelova-22%) sa PDV-om iznosi oko 770 eura. Nastala šteta na vozilu iznosi sa PDV-om iznosi oko 2.730 eura.

Vještak je nadalje naveo da se nije u mogućnosti očitovati na visinu štete nastaloj na motorističkoj opremi iz razloga što u spisu nema točnih podataka o kojem modelu kacige, čizama, hlača i jakne se radi i kroz koji vremenski period prije nesreće je ista bila korištena. Cijene za motorističku opremu kreću se u rasponu od 100 do 711 eura, a sve u zavisnosti od materijala od kojeg je predmetna oprema izrađena. U odnosu na vrijednost jakne ovisno o modelu iste se kreću u rasponu od 119,99 eura, 294,11 eura, 330,87 eura, a vrijednost hlača 159,99 eura, te hlače u iznosu od 330,78 eura.

Nadalje je naveo da model tenisica prikazan na slikama u spisu, više nije u proizvodnji, tako da za isti nema tržne cijene.

36.Vještak za cestovni promet, tehniku, procjenu vozila i plovila OI, dipl.ing. neposredno je saslušan na glavnoj raspravi 13. studenoga 2024. (list 504 i 505 spisa), gdje je naveo da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja, kao i kod dopune nalaza i mišljenja, kojeg je obrazložio usmeno kao i pisanim putem.

37. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka VI, sud prihvaća u cijelosti smatrajući ga objektivnim, stručnim i danim u skladu sa znanošću i strukom.

38. Sud je cijenio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mr.sc.dr. Joška Filipušića kojega je također prihvatio u cijelosti jer je dat u skladu sa znanošću i strukom, stručno, objektivno i nepristrano.

39. Sud je cijenio i iskaz svjedoka GI osiguranika tuženika kojemu nije poklonio vjeru iz razloga jer je zainteresiran za ishod ovog postupka, njegov iskaz je u suprotnosti da nalazom i mišljenjem prometnog vještaka. Dakle, da je, a kako to neistinito navodi svjedok provjerio "mrtvi kut" tj. prometnu situaciju tada bi uočio tužitelja i ne bi došlo do prometne nezgode. Prema tome oštećenik tuženika nije provjerio može li radnju skretanja poduzeti ili ne. To nije dovedeno u sumnju ni iskazom svjedoka ŽI koja se nalazila kao suvozač u njegovom vozilu i koja nema saznanja o bitnim činjenicama. Iskaz svjedokinje DI, iako ga je sud cijenio vjerodostojnim jer je iskazivala o onome što je vidjela i mogla vidjeti, međutim to što nije primijetila motocikl tužitelja ne dovodi u sumnju nalaz i mišljenje prometnog vještaka, da je tužitelj već bio u pretjecanju kao što je naveo vještak u svojem nalazu i mišljenju, a kojega je izradio na temelju materijalnih dokaza koji prileže spisu kao i na temelju uviđaja na mjestu prometne nezgode. Svjedokinja DI je naime bila u trenutku predmetne prometne nezgode fokusirana na svoju vožnju i smjer kretanja kao i na vozilo osiguranika oštećenika kojeg je željela propustiti.

39.1. Nadalje je sud cijenio i iskaz svjedoka NI kojemu je sud poklonio vjeru u dijelu iskaza u kojem je iskazao da oštećenik osiguranika nije uključio pokazivač smjera. U preostalom njegovom iskazu ima dosta kontradiktornosti i sam priznaje da nije pratio prometnu situaciju, a i činjenice o kojima je iskazivao su u suprotnosti sa nalazom i mišljenjem prometnog vještaka kao i skicom mjesta očevida.

39.2. Sud je cijenio i iskaz tužitelja, sud je istome poklonio u cijelosti smatrajući njegov iskaz objektivnim, životnim i okolnosnim, a također protiv njega nije pokrenut ni kazneni ni prekršajni postupak u svezi predmetnog štetnog događaja.

40. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stana sud je utvrdio slijedeće nepobitne činjenice:

da se je tužitelj dana 31.7.2019. godine oko 8 sati u Zagrebu upravljajući motociklom registarske oznake [registarska oznaka] kretao ulicom JIV koja je namijenjena za kretanje vozila u suprotnom smjeru u smjeru zapada,

da je osiguranik tuženika upravljao osobnim vozilom marke BMW registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] sjevernom kolničkom trakom Ulicom Damira Tomljanovića Gavrana u smjeru zapada, te dolaskom pred raskrižje s [adresa] započeo sa skretanjem u lijevo vozilom, u prometnu traku za lijevo, te se nastavio kretati u smjeru zapada, a nakon čega je pred raskrižjem usporio brzinu kretanja vozila te skrenuo u lijevo preko južne kolničke trake Ulice Damira Tomljanovića Gavrana koja je namijenjena za kretanje vozila iz suprotnog smjera, prema zapadnoj kolničkoj traci [adresa] u smjeru juga, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, zbog čega je dok se nalazio u skretanju u lijevo, u lijevi bočni dio njegovog vozila, svojim prednjim desnim dijelom udario motocikl marke Suzuki registarskih oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je južnom kočničkom trakom Ulice Damira Tomljanovića Gavrana, koja je namijenjena za kretanje vozila iz suprotnog smjera u smjeru zapada, upravljao tužitelj vršeći radnju pretjecanja vozila osiguranika tuženika, a od siline kojeg udarca je tužitelj zadobio teške tjelesne povrede,

da je osiguranik tuženika naprijed navedenom radnjom kao sudionik u cestovnom prometu kršio propise o sigurnosti prometa na cestama,

da je vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] osigurano je kod tuženika Policom AO osiguranja 020408071640,

da je dana 31. srpnja 2019. godine u predmetnoj prometnoj nesreći tužitelj zadobio povrede, te da je na motociklu nastala totalna šteta, kao i oštećenje opreme koju je tužitelj imao na sebi,

da je protiv osiguranika tuženika pokrenut zbog predmetne prometne nezgode kazneni postupak koji je vođen pod poslovnim brojem K-61/21-6. te je pod istim brojem donijeta Presuda od strane Općinskog suda u Novom Zagrebu, 11. siječnja 2022., a koja je potvrđena Presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž- 83/2022-4. 11. svibnja 2022. godine,

da protiv tužitelja nije pokrenut ni kazneni ni prekršajni postupak,

da je osiguranik tuženika postupio protivno odredbama članka 43. stavak 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometna na cestama (Narodne novine broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019.),

da je nalazom i mišljenjem prometnog vještaka nedvojbeno utvrđeno da je radnja osiguranika tuženika koja je poduzeta protivno odredbi članka 43. stav 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u izravnoj uzročno posljedičnoj vezi sa nastalom prometnom nesrećom, a također i sa nastalim posljedicama, tj. teškim tjelesnim ozljedama oštećenika kao i oštećenjima na motociklu i motociklističkoj opremi,

da je jedini odgovoran za nastanak štetnog događaja tj. predmetne prometne nesreće osiguranik tuženika tj. njegova radnja koju je poduzeo, a što sve proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. inženjera ĐI kao i iz Presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj K-61/21-16. od 11. siječnja 2022. godine , a u kojoj iz obrazloženja proizlazi između ostalog da je također provedeno prometno vještačenje gdje je vještak također decidirano u svojem nalazu i mišljenju naveo, kao i neposredno iskazao da je uzrok prometne nesreće radnja optuženika tj. u ovom predmetu osiguranika tuženika GI, odnosno činjenica da je isti radnju skretanja poduzeo u trenutku kada je tužitelj već bio u pretjecanju, gdje ga je okrivljenik odnosno osiguranik tuženika mogao uočiti i od radnje skretanja odustati dok tužitelj pretjecanje ne obavi, te stoga vozač motocikla nije imao tehničke mogućnosti izbjegavanja naleta na osobno vozilo bez obzira kojom bi se brzinom kretao, tj. vozač motocikla bi uspio zaustaviti svoje vozilo jedinom da se kretao brzinom manjom od 18 km/h,

da bez obzira što se ne može utvrditi brzina kretanja motocikla tužitelja, brzina njegovog kretanja nije utjecala na mogućnost njegova uočavanja,

da vrijednost oštećenog vozila tj. motocikla (spašenih dijelova) sa PDV-om iznosi oko 770 eura, a nastala šteta na motociklu iznosi sa PDV-om oko 2.730,00 eura,

da cijena motociklističke opreme se kreće u rasponu od 100 do 711,00 eura, a što ovisi od materijala od čega je predmetna oprema izrađena,

da vrijednost jakne, ovisno o modelu se kreće u rasponu od 119,99 eura do 294,11 eura, odnosno 330,87 eura, a vrijednost hlača 150,99 eura do u iznosu od 330,78 eura.

41. Tijekom postupka tuženik je imputirao činjenicu da postoji i odgovornost tj. da je suodgovoran i tužitelj za nastanak štetnog događaja, jer da je doprinio nastanku štete s obzirom da je nepropisno pretjecao njihovog osiguranika preko pune linije.

41.1. Bez obzira na činjenicu koja je utvrđena tijekom ovog postupka, a proizlazi kako i iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, tako i iz pravomoćne Presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-61/21-16. od 11. siječnja 2022. godine, da na mjestu nesreće horizontalnom signalizacijom nije dopušteno pretjecanje vozila na način kako je to izvršio tužitelj, ne postoji suodgovornost tužitelja za nastalu štetu iz razloga jer je nedvojbeno utvrđeno da vozač motocikla tj. tužitelj nije imao tehničke mogućnosti izbjegavanja naleta na osobno vozilo. Prema tome, s obzirom na nalaz i mišljenje prometnog vještaka, na iskaz tužitelja i svjedoka kojima je sud poklonio vjeru, te uzimajući u obzir i pravomoćnu Presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu ne postoji tužiteljev doprinos nastanku štete i nije suodgovoran za nastalu štetu. Prema tome, bez obzira kako se kretao motocikl tužitelja, ta okolnost nije uzrok prometne nesreće, već je to upravo radnja osiguranika tuženika.

42. Ovaj sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog navedenih povreda prava osobnosti, a temeljem članka 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023.) u svezi s člankom 19. Zakona o obveznim odnosima pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud je vodio računa o okolnostima slučaja posebno o nelagodama pri liječenju, jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova duševnih bolova i straha, te smanjenju životne aktivnosti. U konkretnom slučaju sud je imao u vidu i činjenicu da se radi o mlađoj osobi koja je bila podvrgnuta operativnom zahvatu, RTG snimanjima i ultrazvučnim pregledima. Imao je ranu razderotinu na koljenu koja je šivana, kao i tetiva četveroglavog mišića. U desnom ramenu uslijed iščašenja akromio-klavikularnog zgloba postavljena je alenteza koja nije odstranjena. Imao je gipsani zavoj, imobilizaciju, obavljao je fizikalnu terapiju. Liječenje je trajalo do 7.12.2020., a ozljede je zadobio 31.7.2019. godine. Prema tome, vidljiv je dugotrajan tijek liječenja i oporavka. Naime, iz nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 4 dana. Srednje jaki bolovi da su trajali 10 dana, dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 6 tjedana. Također i povremeni bolovi javljaju se i danas. Također tužitelj je pretrpio primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U tijeku daljnjeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 4 dana, srednji 5 dana i manji 6 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta trajao je 30 dana. Nadalje je kod tužitelja utvrđeno da je došlo do smanjenja životne aktivnosti za 8% trajno i u odnosu na taj postotak tužitelj će morati ulagati pojačane napore, s time da se od tog postotka oko 5% odnosi na stanje nakon ozljede ramena, a oko 3% zbog ozljede tetivno mišićnih struktura veznog koljena i nastanka femoro-patelarne artroze. Uzimajući sve navedeno u obzir sud smatra da tužitelju pripada pravična novčana naknada s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje (neimovinska šteta), u ukupnom iznosu od 6.704,00 eura

43. Prema odredbi čl. 1095. ZOO-a tužitelj ima pravo i na naknadu imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege. Iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka proizlazi da je tužitelju bila neophodna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 58 sati, a koju mu je pružala zaručnica.

Cijena sata tuđe pomoći određena je, temeljem odredbe članka 223. ZPP-a prema mjesnim prilikama s iznosom od 5,00 eura po satu, imajući u vidu da je prema dugogodišnjoj sudskoj praksi, a s obzirom da je došlo do povećanja gotovo svih cijena, kao i do inflacije, a sukladno čemu su na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka i 15. lipnja 2020. promijenjeni i Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, pa o povećanju potrošačkih cijena i inflaciji treba voditi računa i pri određivanju visine imovinske štete za troškove tuđe pomoći i njege. Dakle, kako je tijekom postupka utvrđeno da je tužitelju tuđa pomoć i njega bila potrebna sveukupno 58 sati, to je sud tužitelju s navedenog osnova dosudio iznos od 290,00 eura.

44. Sukladno naprijed navedenom tužitelju bi ukupno na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te na ime naknade imovinske štete u vidu troškova tuđe pomoći i njege pripao ukupan iznos od 6.994,49 eura.

45. Odluka o visini pravične novčane naknade sud je donio sukladno Pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. kojim su promijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda da Republike Hrvatske od 29. studenog 2002. br. SU-1331-VI/02 i 1372-11/02, u primjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/1991., 73/1991., 111/1993., 3/1994., 7/1996., 91/1996., 112/1999. i 88/2001.), na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi u primjeni Zakona o obveznim odnosima kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, primjenjivat će se i na obvezne odnose nastale nakon 1.siječnja 2006. i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima iz 2005.

46. Člankom 1085. Zakona o obveznim odnosima propisano je da odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala (stavak 1.), ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu (stav 2.). Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete (stavak 3.), stavkom 4. istog članka propisano je da naknada u novcu dosudit će se oštećeniku ako on to zahtijeva a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

46.1. Prema članku 1086. Zakona o obveznim odnosima propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok se prema članku 1089. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima propisuje da se visina naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske Odluke, osim slučaja kad Zakon određuje što drugo.

46.2. Odredbom članka 1090. zakon o obveznim odnosima propisano je da sud uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, će dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

47. Kako je tuženik u cijelosti odgovoran za štetu koju je tužitelj pretrpio na svojem motociklu, a koja je totalna šteta i utvrđena je u visini od 2.730,00 eura s time da je isplaćeno tužitelju nesporno 11.517,75 HRK odnosno 1.528,67 eura, valjalo je tužitelju dosuditi još iznos za naknadu imovinske štete na motociklu u iznosu od 1.201,33 eura, a uzimajući u obzir činjenica da je totalna šteta na motorkotaču utvrđena u visini od 2.730,00 eura.

Nadalje je valjalo dosuditi tužitelju naknadu imovinske štete s naslova uništene motorističke opreme i to 102,99 eura za kacigu, 119,99 eura za jaknu i 159,90 eura za hlače, što ukupno iznosi 382,97 eura s time da je sud tu uzeo najniže cijene koje je prometni vještak naveo u svojem nalazu i mišljenju. Također na ime naknade štete za tenisice, sud je prihvatio zatraženi iznos tužitelja od 17,00 eura, te mu isti dosudio. S obzirom na navedeno tužitelju je za naknadu imovinske štete s naslova uništene motorističke opreme dosuđen iznos od 402,97 eura.

48. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda tj. štetnog događaja bio radno nesposoban te se nalazio na bolovanju do 20.7.2020. godine, a uslijed čega je primio manju plaću za razdoblje bolovanja. Tuženik na glavnoj raspravi 13. studenoga 2024. godine izjavio je da je suglasan da se za utvrđenje visine izgubljene zarade tužitelja za vrijeme bolovanja uzme u obzir prosjek neto plaće tužitelja u prvih sedam mjeseci 2019. godine.

48.1. S osnova imovinske štete s naslova izgubljene zarade sud je tužitelju dosudio iznos od 4.317,61 euro s time da je uzet u obzir prosjek neto plaće tužitelja u prvih sedam mjeseci 2019. godine. Navedeni iznos dosuđen mu je zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana kada je tužitelju isplaćeno bolovanje pa do isplate tj. manji iznos plaće koji je primio za vrijeme trajanja bolovanja.

49. Tužitelj se u mirnom postupku podneskom obratio sa svojim Odštetnim zahtjevom tuženiku, a koji je Odštetni zahtjev zaprimio 27.4.2020. godine. Tuženik je tužiteljuz isplatio nesporni iznos 27.4.2020. godine od 1.528,67 eura s time da nije specificirao na što se odnosi navedeni iznos.

49.1. Temeljem članka 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Prema članku 12. stav 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je lex specialis, propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete iz članka 12. stavak 1. oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a analogno tome ima pravo i na isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete. Pri tom se ne razlikuje režim naknade neimovinske i imovinske štete, radi čega je valjalo obvezati tuženika da isplati iznos od 6.994,49 eura na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje na ime tuđe pomoći i njege zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana 27.4.2020. godine. Također zakonske zatezne kamate na naknadu imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 4.317,66 eura, teku od dana 10.9.2019. a kada je tužitelju isplaćena plaća u manjem iznosu zbog bolovanja. Zakonske zatezne kamate na naknadu imovinske štete s naslova uništene motorističke opreme, a koja iznosi 402,97 eura, te šteta koja je nastala na motociklu tj., totalna šteta i koja je utvrđena u visini od 2.730,00 eura, ali od koje je oduzet nesporno isplaćeni iznos od 1.528,67 eura tako da je tužitelju dosuđen iznos na ime naknade imovinske štete na motociklu od 1.201,33 eura , teku od 27.4.2020. godine t. od dana isplate nespornog iznosa.

Nadalje su tužitelju priznate i zakonske zatezne kamate obračunate na nesporno isplaćeni iznos od 1.528,67 eura i to za razdoblje od 27.4.2020. do 15.1.2022. godine, kao i na nesporno isplaćeni iznos od 3.623,33 eura za razdoblje od 27.4.2020. do 8.8.2022. tj. od 27.4.2020. kamate su obračunate iz razloga jer je tada tuženik isplatio nesporni iznos od 1.528,67 eura, međutim nije specificirao na koji vid štete se odnosi navedeni iznos.

50. Tuženik je na glavnoj raspravi 13. studenoga 2024. godine istaknuo da se protivi proširenju tužbenog zahtjeva u odnosu na kamate, međutim u konkretnom slučaju nije došlo do nikakvog proširenja tužbenog zahtjeva u odnosu na kamate, jer su iste potraživane tužbom tj. tužbenim zahtjevom tužitelja i tužitelj prema preciziranom tužbenom zahtjevu potražuje zakonske kamate obračunate na nesporno isplaćeni iznos.

51. Kako se tijekom postupka tuženik protivio sniženju tužbenog zahtjeva, a kako prema važećoj sudskoj praksi sniženje zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe, valjalo je meritorno odlučiti o tužbenom zahtjevu postavljenom u tužbi tj. preciziranom tužbenom zahtjevu na način da je sud prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti zajedno sa zateznim kamatama, dakle, sniženi tužbeni zahtjev u cijelosti, dok je za preostali iznos (koji predstavlja razliku između tužbenog zahtjeva postavljenog u tužbi i sniženog zahtjeva) odbio tužbeni zahtjev.

51.1.Prema stanju spisa predmeta tužitelj je tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi od 28.7.2022. godine zatražio od tuženika naknadu neimovinske i imovinske štete nastale dana 31.7.2019. godine tj. prilikom prometne nesreće zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom nakon provedenog medicinskog vještačenja i prometnog vještačenja, te nakon isplate nespornog iznosa tužitelju od strane tuženika dana 27.4.2020. godine , tužitelj je snizio tužbeni zahtjev. 52. Sukladno sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje:ESLJP), da bi bilo opravdano, ograničenje prava na pristup sudu lii prava na mirno uživanje vlasništva mora biti propisano Zakonom, slijediti legitiman cilj i biti razmjerno, odnosno mora biti postignuta pravedna ravnoteža između javnog interesa i prava pojedinaca.

53. Ciljevi kojima teže nacionalne odredbe koje uređuju troškove postupka su financiranje pravosudnog sustava i izbjegavanje neopravdanog parničenja i nerazumno visokih troškova parničenja odvraćanjem potencijalnih tužitelja od pokretanja neutemeljenih sporova ili postavljanja previsokih vrijednosti predmeta spora bez snošenja posljedica. ESLJP ističe da se radi o legitimnim ciljevima osiguranja pravilnog djelovanja pravosudnog sustava i zaštite prava drugih koji su u skladu s čl. 6. stavkom 1. . Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine- Međunarodni ugovori broj 18/1997., 14/2002., 98/2005., 1/2006. dalje Konvencije) i prava na mirno uživanje vlasništva zaštićenog člankom 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju.

54. U konkretnom slučaju imajući u vidu da je predmet spora naknada štete koju je tužitelj pretrpio u prometnoj nesreći, između ostalog i neimovinske štete zbog zadobivenih ozljeda, a koju je inače teško procijeniti bez provođenja medicinskog vještačenja, kao i imovinske štete te štete na motornom vozilu i kacigi koju također nije moguće procijeniti bez provođenja prometnog vještačenja, te štete s naslova izgubljene zarade koju nije moguće utvrditi bez svih isplatnih lista, a da tužitelj nije doprinio nastanku štete odnosno da je njegov zahtjev u cijelosti pravno osnovan, da tužitelj u tužbi nije postavio nerazumno visok tužbeni zahtjev, da je snizio tužbeni zahtjev odmah nakon provedenog medicinskog vještačenja odnosno prometnog vještačenja i nesporne isplate, te postavio konačni tužbeni zahtjev u skladu s rezultatima istih, da vezano za sniženje tužbenog zahtjeva nisu nastali posebni troškovi postupka, da je tužitelj u konačnosti u cijelosti uspio u odnosu na sniženi tužbeni zahtjev, da ukupni troškovi postupka gotovo u cijelosti apsorbiraju dosuđenu naknadu štete tužitelju, te da je takva odluka posljedica isključivo protivljenja tuženika sniženju tužbenog zahtjeva(s obzirom da se prema važećoj sudskoj praksi sniženje zahtjeva smatra djelomičnim povlačenjem tužbe, pa u slučaju protivljenja tuženika sud donosi meritornu Odluku o ranije postavljenom zahtjevu), to je u okolnostima konkretnog slučaju prema ocjeni ovog suda dosuđivanjem troškova postupka tuženiku i odbijanjem zahtjeva tužitelja djelomično za naknadu troškova postupka tužitelju nametnut prekomjeran teret koji ne bi bio razmjeran legitimnom cilju. Kada bi se tuženiku dosudio parnični trošak razmjerno uspjehu u parnici, prema ocjeni ovog suda takvom Odlukom došlo bi do povrede prava na pristup sudu iz članka 6. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljem slobode (Narodne novine-Međunarodni Ugovoru broj 18/1997., 19/2002., 98/2005., 1/2006. i 2/2010.) i prava na mirno uživanje vlasništva zaštićenog člankom 1. Protokola br.1 uz Konvenciju. Tuženiku nisu nastali nikakvi dodatni troškovi, a tužitelj je uspio dokazati da se protupravni čin dogodio kao i njegovu posljedično-uzročnu vezu sa štetom koju je pretrpio.

55. Imajući u vidu da je tužitelj u cijelosti uspio sa sniženim tužbenim zahtjevom, dok u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva tijekom postupka nisu nastali posebni troškovi, jer se u odnosu na taj dio zahtjeva nije posebno raspravljalo niti su se izvodili dokazi, to prema stavu ovog suda, a sukladno prethodno navedenoj praksi ESLJP-a tužitelju pripada naknada troškova postupka prema konačnom tužbenom zahtjevu (sniženom) u cijelosti.

55.1. S obzirom na navedeno, valjalo je riješiti kao u izreci ove Odluke.

56. Tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno članku 151. stavak 3. Zakona o parničnom postupku i članak. 29. stav 1. i 2. ZOO-a te članka 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 156/2022.).

57. Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154. stav 2. Zakona o parničnom postupku, a u svezi s čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011. 148/2011., 25/2013., 89/2014.,70/2019., 80/2022. i 88/2022. ZPP-a), a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (u daljnjem tekstu : OT-a, Narodne novine broj 138/2023.)

58.Tužitelju su priznati troškovi i to za sastav tužbe pod poslovnim brojem Pn- 2076/2022. i Pn-2079/2022. za svaku iznos od 200,00 eura prema Tbr. 7. točka 1. OT-a. Za zastupanje na ročištu dana 22.11.2022., 1.2.2023., 18.4.2023. 6.9.2023., 8.11.2023., 10.1.2024.,6.5.2024., 2.10.2024. i 13.11.2024. za svako iznos od 500,00 eura (Tbr.9.točka 1. OT-a).

Tužitelju je priznat i trošak sastava podnesaka od 1.2.2023., 7.2.2023., 18.4.2023., 5.9.2023., 22.12.2023., 13.11.2024. za svaki iznos od 500,00 eura prema Tbr. 8. točka 1. OT-a.

Na navedene iznose priznat je i pripadajući porez na dodanu vrijednost, a u skladu s Tbr. 46. OT-a u iznosu od 1.975,00 eura.

Tužitelju je priznat trošak predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 199,08 eura, trošak dolaska vještaka na ročište 110,51 euro, troškovi dopune vještaka u iznosu od 132,72 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 36,50 eura odnosno 82,95 eura, te sudska pristojba na presudu u iznosu od 119,45 eura. Tužitelju su sveukupno priznati troškovi u ukupnom iznosu od 10.436,76 eura.

59.Na trošak je dosuđena i zakonska zatezna kamata od presuđenja pa do isplate temeljem članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.) i članka 151. stav 3. ZPP-a.

60.Tuženika je valjalo odbiti sa zahtjevom za naknadom troškova postupka kao neosnovanim.

61. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove Odluke.

U Krapini, 10. siječnja 2025.

S U T K I N J A:

Nataša Večković Jurman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u tri primjerka, a o njoj odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Odvj. Joško Sprčić,Đorđićeva 15, Zagreb

2. OD Mađarić & Lui d.o.o. Zagreb, Zelinska 4