REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: P-18/2024-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Požegi, po sucu Ilki Leko, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika RĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] koga zastupa punomoćnik NĐ, odvjetnik iz [adresa] protiv tužene-protutužiteljice JĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i ništetnosti kupoprodajnog ugovora, nakon glavne rasprave održane 27. studenog 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja-protutuženika SĐ, odvjetnika iz [adresa] i punomoćnika tužene-protutužiteljice VĐ, odvjetnika iz [adresa] i presude objavljene 10. siječnja 2025.

p r e s u d i o i r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tužitelj EĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označena kao kč. br. [katastarska čestica] voćnjak u selu površine 570 m2 što mu je tuženik JĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] dužna priznati pa se nalaže brisanje uknjižbe prava vlasništva ove nekretnine s imena tužene JĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] uz istovremenu uknjižbu vlasništva ove nekretnine na ime tužitelja RĐ, OIB [osobni identifikacijski broj].

II Ne dopušta se preinaka tužbe tužene-protutužiteljice JĐ iz podneska od 14. svibnja 2024.

III Odbija se tužena-protutužiteljica JĐ s postavljenim protutužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da je kupoprodajni ugovor (privremeni) zaključen između ČĐ iz [adresa] kao prodavatelja i RĐ iz [adresa] kao kupca pravno ništetan (ništavan).

Nalaže se tužitelju-protutuženiku RĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da preda u posjed slobodnu od stvari i osoba tuženiku-protutužitelju JĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] katastarsku česticu broj [katastarska čestica] koja se vodi kao voćnjak u selu sa 570 m2 u k. o. [katastarska općina] u zk. ul. br. [broj ZK uloška], a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

IV Nalaže se tuženoj-protutužiteljici JĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] da plati tužitelju RĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] troškove ovog postupka u iznosu od 1.375,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 %-tna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referenta stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine tekućim od dana presuđenja pa do isplate u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

S preostalim zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka tužitelj se kao s neosnovanim odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelj EĐ podnio je tužbu protiv tužene JĐ radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da je u dobroj vjeri od ČĐ stekao posjed nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] označena kao k. č. br. [katastarska čestica], voćnjak u selu površine 570 m2 još krajem 80-godina prošlog stoljeća od tadašnjeg posjednika i pretpostavljenog vlasnika ČĐ što je potvrđeno i pisanim ugovorom o prodaji ove nekretnine od 07.02.1995. U vrijeme zaključenja ugovora ČĐ je bio evidentiran kao njen posjednik u katastarskom operetu dok se ista u zemljišnim knjigama tada još uvijek vodila na njegovim pokojnim roditeljima. Temeljem ovog ugovora u katastarskoj evidenciji kao posjednik upisan je tužitelj. Pri zaključenju navedenog ugovora dogovor stranaka je bio da će zaključiti ugovor podoban za zemljišnoknjižnu uknjižbu nakon što tadašnji prodavatelj i pretpostavljeni vlasnik ČĐ sredi zemljišnoknjižno stanje iste. Konačno tužitelj i ČĐ kao i njegovi pokojni roditelji su bili tužiteljevi susjedi a sama nekretnina međaši sa nekretninom u kojoj je tada tužitelj živio. U vrijeme kupnje na nekretnini se nalazila zapuštena roditeljska kuća ČĐ koju je tužitelj po stupanju u posjed i kupnji srušio te izvršio ravnanje i nasip terena jer ju je koristio za parkiranje vozila i strojeva s obzirom da se u to vrijeme bavio autoprijevozničkom djelatnosti i rovokopačkim radovima pa je i danas na toj nekretnini odložen kamion tužitelj kojeg je nekad koristio te bager i drugi strojevi. U svakom slučaju tužitelj je u dobroj vjeri zaključio ugovor sa ČĐ slijedom čega je kroz sve to vrijeme a što je više od 33 godine, od pa do danas bio zakoniti, istiniti i pošteni posjednik ove nekretnine. Konačno navedeni ugovor o prodaji je od strane tužitelja u cijelosti ispunjen a prodavatelj ga nije obavijestio da je tek u rujnu ove godine sredio zemljišnoknjižno stanje ta nekretninu prodao tuženoj. Kako je navedeno tužitelj je od kraja 80-tih godina, a što je i prije zaključenja ugovora o kupnji 1995. godine, mirno uživao ovu nekretninu kao svoju da bi krajem prosinca 2023. godine saznao od susjeda BĐ, supruga tužene, da su oni kupili tu nekretninu jer mu je ovaj tada uputio zahtjev da mu istu preda. Pri tome je mimo znanja i dozvole tužitelja dovezao i ostavio na predmetnoj nekretnini tri prikolice natovarene drvima. Tužitelj je zbog opisanog smetanja posjeda pokrenuo postupak radi zaštite svog mirnog posjeda koji se vodi pred naslovljenim sudom pod poslovnim brojem Psp-1/24. Po ovom saznaju tužitelj je provjerom u zemljišnim knjigama doista ustanovio da je kao vlasnica nekretnine sada upisana tužena i to temeljem ugovora o prodaji sačinjenog u formi javnobilježničke isprave od 30. listopada 2023. godine. Također je utvrdio da je ČĐ ishodio i promjenu u katastarskom operatu na način da je evidentirani posjed tužitelja ponovno promijenio na svoje ime. Tužena JĐ kao i njen suprug su susjedi tužitelja i oduvijek im je dobro poznato da je ČĐ tu nekretninu prodao tužitelju te da ju on kroz sve ovo vrijeme mirno uživa, no unatoč znanju da upis u zemljišnoj knjizi u trenutku kupnje ne odgovara stvarnom stanju vlasništva tužena je ovu nekretninu kupila od ČĐ. Obzirom na to očito da nije postupala pri kupnji u dobroj vjeri pa zbog toga ona ne uživa i ne može se pozivati na institut zaštite povjerenja u zemljišne knjige prema odredbi članka 112. ZV. Kako tužena nije u dobroj vjeri stekla i ishodila uknjižbu na svoje ime sporne nekretnine, tužitelj ima protiv nje temeljem članka 125. stavak 2 ZV. pravo zahtijevati brisanje tako uknjiženog vlasništva jer mu je ČĐ predao istu u samostalni posjed radi stjecanja vlasništva, što joj je bilo oduvijek poznato. Slijedom iznesenog tužitelj je u svakom slučaju temeljem zakona dosjelošću prema članku 159. ZV stekao vlasništvo ove nekretnine protekom 10 godine kvalificiranog posjeda računajući od dana kada mu je ista predan u posjed, pa se tako stečenom vlasništvu ne može suprotstavit vlasništvo tužene jer ga nije stekla u dobroj vjeri kako je propisano člankom 130. stavak 2. ZV. Stoga se predlaže da sud na nakon provedenog postupka donese presudu kojom se utvrđuje da je tužitelj EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označena kao k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak u selu površine 570 m2 što mu je tužena LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna priznati pa se nalaže brisanje uknjižbe prava vlasništva ove nekretnine sa imena tužene LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] uz istovremenu uknjižbu vlasništva ove nekretnine na ime tužitelja RĐ OIB: [osobni identifikacijski broj]. Nalaže se tuženoj LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da plati tužitelju RĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog postupka sa zakonskim zateznim kamatama na dosuđeni iznos troškova po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena tekućim od dana presuđenja pa do isplate.

2. Tužena JĐ u podnesku od 24. siječnja 2024. osporila je tužbeni zahtjev tužbe tužitelja i u cijelosti se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu, a u podnesku od 14. siječnja 2024. tužena se očitovala na navode iz tužbe te je podnijela protutužbeni zahtjev. U podnesku navodi da je neistina da bi tužitelj stekao posjed od ČĐ na nekretnine upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se u naravi vodi kao kč. br. [katastarska čestica] voćnjak u selu površine 570 m2. Kao što je neistina da bi isto bilo potvrđeno i pisanim ugovorom o prodaji ove nekretnine od 7. veljače 1995. Tužitelj- protutuženik nikada nije bio zakonit, pošten i istinit posjednik iste. Po istom privremenom kupoprodajnom ugovoru tužitelj prodavatelju PĐ nikada nije isplatio ništa, a isto tako tužitelj nikada nije bilo što dao za izgradnju nadgrobnog spomenika njegove pokojne majke. Taj privremeni kupoprodajni ugovor o d 7. veljače 1995. je isprava koja je ništetna to jest protivna Ustavu, zakonu i moralu te kao takva nije i ne može biti nikakva isprava o stjecanju prava vlasništva niti o stupanju u posjed. U istoj ispravi nema naznačenih navodno ugovorene kupoprodajne cijene, potpis prodavatelja na istoj nije ovjeren. Na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti, a ona djeluje od trenutka sklapanja posla odnosno ex tunc. Tuženik ističe da prodavatelj ČĐ nema saznanja kako je došlo do toga da bi se na osnovu takvog ugovora u katastarskoj evidenciji samo formalno kao posjednik upisao tužitelj. Posjed tužitelja nikada nije bio zakonit, pošten i istinit i on je nezakonit jer nema valjani pravni temelj tog posjedovanja. Isto tako, njegov posjed nije bio istinit budući da ga je pribavio prijevarom i zlouporabom povjerenja. Isto tako, tužitelj dobro zna da je njegov posjed i nepošten jer zna da po kupoprodajnom ugovoru-privremenom prodavatelju nikada nije ništa isplatio stoga na strani tužitelja ne postoji nikakva pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću. Neistina je da bi tužitelj rušio staru i zapuštenu kuću roditelja ČĐ budući se ona zbog starosti rušila i sama, a tužitelj je bez odobrenja PĐ odvezao građu od kuće. Tužitelj u to vrijeme 1995. nije izvršio nikakvo nasipavanje terena niti je nekretninu koristio za parkiranje bilo kakvih vozila i strojeva već je tek unazad nekoliko godina tužitelj držao parkirane strojeve na nekretnini u vlasništvu Grada Kutjeva. U cijelosti su neistiniti i neosnovani navodi tužitelja da je on u dobroj vjeri zaključio ugovor te da je njegov posjed istinit i pošten. Točno je da su tužena i njen suprug susjedi tužitelja, ali upravo suprotno njima je dobro poznato da tužitelj nikada nije kupio spornu nekretninu niti ju je uživao. ČĐ dozvolio je tužitelju da jedan neregistrirani bager i jedan stari neregistrirani kamion koji nisu u voznom stanju smjesti na istu nekretninu nakon što ih je morao maknuti s nekretnine u vlasništvu Grada Kutjeva. Tužena-protutužiteljica podnosi protutužbe i predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje da je kupoprodajni ugovor (privremeni) zaključen između ČĐ iz [adresa] kao prodavatelja i RĐ iz [adresa] kao kupca pravno ništetan (ništavan). Nalaže se tužitelju-protutuženiku RĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] da preda u posjed slobodu od stvari i osoba tuženiku-protutužitelju JĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] katastarsku česticu broj [katastarska čestica] koja se vodi kao voćnjak u selu sa 570 m2 upisana u k. o. [katastarska općina] u zk. ul. br. [broj ZK uloška], a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. Nalaže se tužitelju-protutuženiku RĐ da tuženiku- protutužitelju JĐ naknadi trošak parničnog postupka.

3. U podnesku od 14. svibnja 2024. tužena-protutužiteljica navela je da ČĐ nikada nije vidio i sudjelovao u izradi kupoprodajnog ugovora (privremenog) od 7. veljače 1995. niti je ikada ovjerio navodni potpis u Uredu za opću upravu županije požeško-slavonske. Navedeni krivotvoreni kupoprodajni ugovor u kojem je ovjeren neistinit sadržaj potvrđuje ono što je tužena već ranije istakla da tužitelj nikada nije bio zakonit, pošten i istinit posjednik. Ovaj posjed štečen ej prijevarom i krivotvorena je isprava na kojoj se ne nalazi potpis prodavatelja. Tužena je istim podneskom navela da proširuje protutužbeni zahtjev i predložila je da sud donese presudu kojom se utvrđuje da je kupoprodajni ugovor (privremeni) zaključen između ČĐ kao prodavatelja i RĐ dana **.**.1995. kao kupca pravno ništetan (ništavan). Utvrđuje se da je kupoprodajni ugovor zaključen između ČĐ kao prodavatelja i RĐ od 5. veljače 1995. kao kupca pravno ništetan (ništavan). Nalaže se tužitelju-protutuženiku RĐ da preda u posjed slobodnu od stvari i osoba tuženiku-protutužitelju JĐ katastarsku česticu broj [katastarska čestica] koja se vodi kao voćnjak u selu sa 570 m2 upisana u k. o. [katastarska općina] u zk. ul. br. [broj ZK uloška], a sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. Nalaže se tužitelju-protutuženiku RĐ da tuženiku-protutužitelju naknadi trošak parničnog postupka u roku od 15 dana.

4. U podnesku od 21. svibnja 2024. tužitelj-protutuženik naveo je da navodima podneska od 14. svibnja 2024. godine tuženik – protutužitelj preinačuje protutužbeni zahtjev na način da osim zahtjeva za utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovora (privremenog) od 07. veljače 1995. godine postavlja zahtjev za utvrđenje ništetnosti i kupoprodajnog ugovora od 09. veljače 1995. zaključen između istih stranka na kojemu je potpis prodavatelja ČĐ ovjeren kod tada nadležnog ureda za Opću upravu Požeško slavonske županije istog dana. Tužitelj – protutuženik se protivi preinaci i uskraćuje svoj pristanak na istu u smislu članka 190. stavak 3. ZPP, obzirom da je ona učinjena nakon što mu je prvotno podnesena tužba (protutužba) dostavljena. Također se ukazuje da protutužbenim zahtjevom radi utvrđenja ništetnosti na tuženoj strani nisu obuhvaćeni svi nužni suparničini spornog ugovora, tako da se predlaže istu odbaciti u ovoj fazi postupka. Inače kada je riječ o ugovoru koji je predmet preinačenog protutužbenog zahtjeva na koji se tužitelj u dosadašnjem tijeku postupka nije pozivao iz razloga što je zbog proteka vremena jednostavno zaboravio da je i on zaključen, osporava se da bi potpis prodavatelja na njemu bio krivotvoren, jer je vjerodostojnost istoga potvrđena od nadležnog državnog tijela. Navodi i insinuacije tuženika-protutužitelja da nije riječ o potpisu ČĐ nemaju uporišta niti u jednoj činjenici odnosno ispravi sadržanoj u spisu. Suprotno navedenoj insinuaciji tužene, laičkim promatranjem potpisa na ugovoru (privremenom) od 07. veljače 1995 inače zaključen pred tadašnjim Okruženim sudom i na ugovoru od 05. veljače 1995. nameće se zaključak potpuno identičnih potpisa na ove dvije isprave a činjenica da je vjerodostojnost potpisa utvrđena od strane služenih osoba (tadašnji Okruženi sud Požega i Ured za opću upravu), ukazuju da je riječ o insinuacijama i pokušaju da se eliminira neoboriv dokaz valjane kvalitete posjeda sporne nekretnine od strane tužitelja. Prema tome percepcija potpisa ČĐ od strane tuženika i njegova usporedba sa potpisom na sobnoj iskaznici i slično i te temeljem takvog zapažanja zaključak da to nije njegova potpis, su neprihvatljivi. Tužitelj ukazuj samo primjerice na to da se rukopis i njegove karakteristike mijenjaju tijekom vremena u tolikoj mjeri da danas više ne bi bilo moguće vještačenje tog potpisa bez njegove usporedbe sa nespornim potpisima iz tog vremena. Slijedom iznesenog tužitelj se protiv predloženim dokazima u podnesaka jer tuženik kao protutužitelj nije niti u najmanjoj mogućoj mjeri učinio vjerojatnim tvrdnje o krivotvorenju potpisa i slično. Ukazuje se da sam ČĐ saslušan kao svjedok u postupku smetanja posjeda koji se vodi pred naslovljenim sudom pod poslovnim brojem Psp- 1/2024., na zapisniku od 9. svibnja 2024. godine ne spori da je sa tužitelj zaključilo ovdje za tuženu sporni pravni posao kupoprodaje (navodno bio pijan no nikada nije tražio poništenje ugovora) iskazujući jasno kako po ugovoru kojeg je zaključio sa tužiteljem (potpuno nebitno je li se radi o „privremenom“ ili ugovoru koji dostavlja tužena) da mu tužitelj nije isplatio ništa niti mu je napravio ono što su se dogovorili. Stoga je tvrdnja tužene o krivotvorenju ugovora i slično obična insinuacija suprotna onome što je upozoren na posljedice lažnog iskazivanja izjavio upravo ČĐ. Tužitelj predlaže da se u dokaznom postupku pribavi spis nalovljenog suda O-925/2022, budući iz povijesti upisa sporne nekretnine proizlazi da je ČĐ upisan kao vlasnik ½ suvlasnička dijela ove nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenom u tom predmetu, kako bi se uturilo da je kao nasljednik od trenutka smrti svoje majke imao legitimaciju i ovlaštenje raspolagati sa spornom nekretninom.

5. Prema odredbi članka 190. stavak 1., 2., i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

6. Dakle, tužena-protutužiteljica je podneskom od 14. siječnja 2024. postavila protutužbeni zahtjev kojim je zatražila utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovora od 7. veljače 1995. i predaju u posjed nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] o kojem protutužbenom zahtjevu se tužitelj očitovao na pripremnom ročištu održanom 6. svibnja 2024. i osporio je protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice.

6.1. Tužitelj-protutuženik se u podnesku od 21. svibnja 2024. protivio tako postavljenom tužbenom zahtjevu odnosno preinaci tužbenog zahtjeva i uskratio svoj pristanak na istu u smislu članka 190. stavak 3. Zakona o parničnom postupku jer je preinaka učinjena nakon što mu je protutužba dostavljena.

7. Tužena-protutužiteljica je u podnesku od 14. svibnja 2024. tako postavljeni protutužbeni zahtjev preinačila te je uz utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovora (privremenog) od 7. veljače 1995. i predaje u posjed nekretnine iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zatražila utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovora od 5. veljače 1995.

8. Prema odredbi članka 191. stavak 1. Zakona o parničnom postupku preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.

9. Dakle, protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice iz podneska od 14. svibnja 2024. je preinaka tužbe budući je tužena-protutužiteljica povećala tužbeni zahtjev. 10. Budući se tužitelj-protutuženik protivio preinaci tužbenog zahtjeva to sud preinaku tužbenog zahtjeva tužene-protutužiteljice iz podneska od 14. svibnja 2024. nije prihvatio te je odlučeno kao u točki II izreke.

11. U dokaznom postupku izvršen je uvid u kupoprodajni ugovor od 7. veljače 1995., rješenje Ureda za katastar Požega od 10. veljače 1995., izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ugovor o kupoprodaji nekretnina od 30. listopada 2023. i povijesni izvadak iz zemljišne knjige, povijest promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Požega od 29. siječnja 2024., rješenje Područnog ureda za katastar Požega od 5. rujna 2023., kupoprodajni ugovor od 5. veljače 1995., rješenje područnog ureda za katastar s povratnicama, saslušani su svjedoci ČĐ, ŠĐ, ĐĐ, IĐ, FĐ, AĐ, a u svrhu dokazivanja saslušani su tužitelj EĐ i tužena JĐ.

12. Tužena-protutužiteljica u podnesku od 19. studenog 2024. zatražila je da se ovaj parnični postupak prekine do okončanja postupka koji se vodi radi smetanja posjeda pod brojem Psp-1/2024 i koji se povodom žalbe nalazi na rješavanju kod Županijskog suda u Sisku pod brojem Gž-876/2024 smatrajući da postupak radi smetanja posjeda predstavlja prethodno pitanje u ovom postupku to jest da li je ili ne tužitelj-protutuženik doista bio u posjedu, od kada i na temelju čega je isti posjed stekao.

13. Sud nalazi da prijedlog tužene-protutužiteljice da se ovaj parnični postupak prekine do okončanja postupka koji se između istih stranaka vodi radi smetanja posjeda ne predstavlja prethodno pitanje u ovoj pravnoj stvari te nalazi da takav prijedlog nije osnovan i sud ovaj parnični postupak nije prekinuo.

14. Sud je odbio dokazni prijedlog tužene-protutužiteljice da se provede grafološko vještačenje potpisa PĐ na kupoprodajnom ugovoru (prijevremenom) od 7. veljače 1995., potpisa PĐ na kupoprodajnom ugovoru od 5. veljače 1995. i dostavnica o primitku rješenja Ureda za katastarske i geodetske poslove [adresa] PĐ i to iz razloga što je ČĐ u svom iskazu potvrdio da je stavio potpis ispod prodavatelj na kupoprodajnom ugovoru (prijevremenom) od 7. veljače 1995. U odnosu na vještačenje potpisa na kupoprodajnom ugovoru od 5. veljače 1995. taj prijedlog tužene-protutužiteljice je odbijen budući da sud nije prihvatio preinaku protutužbenog zahtjeva tužene- protutužiteljice kojim traži utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovora od 5. veljače 1995., a primitak rješenja ureda za katastar nije odlučujući za odlučivanje kako o tužbenom zahtjevu tužbe tužitelja-protutuženika tako i o protutužbenom zahtjevu tužene-protutužiteljice.

15. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, uvidom u kupoprodajni ugovor (prijevremeni) sud je utvrdio da su tužitelj EĐ kao kupac i ČĐ kao prodavatelj dana 7. veljače 1995. sklopili kupoprodajni ugovor kojim je ČĐ kao prodavatelj prodao tužitelju RĐ kč. br. [katastarska čestica] voćnjak površine 570 m2 u k. o. [katastarska općina]. Člankom 1. prodavatelj je ovlastio kupca da nekretninu koja je predmet prodaje može bez ikakvog daljnjeg pitanja ili odobrenja upisati na svoje ime u gruntovnici i u katastru. Člankom 3. ugovorne strane utvrdile su da je kupac platio prodavatelju na ime kapare iznos od 700,00 njemačkih maraka, a ostatak će isplatiti najkasnije za godinu dana odnosno do 1. veljače 1996. Istim člankom tužitelj kao kupac se obvezao da će dati sredstva za izgradnju nadgrobnog spomenika za pokojnu majku prodavatelja i koja će se cijena spomenika uračunati u cijenu nekretnine. Člankom 4. ugovorne strane su utvrdile da je kupac stupio u posjed prodane mu nekretnine i da može izvršiti uknjižbu prava vlasništva na svoje ime.

16. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Požega od 29. siječnja 2024. utvrđeno je da su u katastarskim operatima kao posjednici od 1970. predmetne kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] bili OĐ i ČĐ svatko u 1/2 dijela. 1989. kao posjednik se evidentiran ČĐ temeljem nasljeđivanja, a od 1995. kao posjednik je evidentiran EĐ. Rješenjem suda broj Z-545/23 kao posjednik se evidentira ČĐ, a 20204. JĐ.

17. Nesporno je između stranaka da je ČĐ predmetnu kč. br. [katastarska čestica] površine 570 m2 u k. o. [katastarska općina], a koja je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] prodao tuženoj JĐ te da su ČĐ kao prodavatelj i tužena JĐ kao kupac **.**.2023. sklopili kupoprodajni ugovor, a tužena- protutužiteljica se upisala vlasnikom predmetne kč. br. [katastarska čestica] voćnjak u selu površine 570 m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

18. Između stranaka nije sporno da se između tužitelja-protutuženika i tužene- protutužiteljice vodi postupak radi smetanja posjeda te je tužitelj u ovom postupku i tužitelj u postupku smetanja posjeda protiv tužene LĐ.

19. Sud je kritički analizirao sve izvedene dokaze, iskaze svjedoka i iskaze stranaka, iste međusobno usporedio, a usporedio i s materijalnim dokazima u koje je sud izvršio uvid.

20. Tužitelj EĐ u svom iskazu naveo je da je nekoliko dana prije nego je suprug JĐ počeo na ovo zemljište stavljati prikolice saznao od BĐ koji mu je došao i rekao da je on to kupio. Negdje otprilike mjesec dana nego je saznao da je ČĐ prodao zemljište on ga je u par navrata tražio ostatak cijene koja je isplaćena. Nije on taj ostatak cijene precizno rekao. ČĐ mu je rekao da on to mora riješiti. Unazad 10 godina dva puta su se ČĐ i on sreli i razgovarali o tome da li je zemljište prepisao na sebe da riješe do kraja. Dogovor je bio kad on riješi prijepis da ćemo do kraja rješavati. To se događalo unazad 10 godina. Kada je majka PĐ umrla otac, majka, brat i on su bili u posjedu tog zemljišta. Dogovorili su da ČĐ to proda njegovom ocu. Njegov otac je PĐ dao 700 njemačkih maraka na ime cijene tog zemljišta. Dogovor je bio kada se pravno riješi da idu prepisati i ako je nešto dužan da to riješe. 1995. ČĐ i on su sklopili predugovor. Predugovor je sklopljen u sudu. Po tom predugovoru za ostatak kupoprodajne cijene za ovo zemljište on je bio u obvezi na grobu Andrijine majke sačiniti nadgrobnu ploču i mali spomenik. Napravio je nadgrobnu ploču i mali spomenik. Nadgrobnu ploču i mali spomenik izgradio je negdje 1997. ili možda nešto kasnije što točno ne može reći. Nisu sklopili ugovor jer pravno nije to bilo riješeno do ostavinske rasprave iza smrti njegove sestre. Saznao je tek kasnije da je nakon ostavinske rasprave taj komad zemlje na imenu PĐ. Kako je rekao ranije su više puta dogovarali da kada bude pravno riješeno da će se za prodaju dogovoriti i nije mu se javio da to riješe i nije mu nikada rekao da je on vlasnik. U gruntovnici suda najvjerojatnije su bili i ČĐ i on i potpisali su neku ispravu. Misli da je tada ta isprava koju su potpisali u gruntovnici bila zbog poreza. Najvjerojatnije je plaćao porez. U par navrata mu je suprug JĐ govorio da bi ovo zemljište kupio ako se bude prodavalo. Nikada mu nije nudio ovo zemljište za prodaju, a rekao mu je da ako bude prodavao da ću njemu prvome reći. S JĐ o kupnji tog zemljišta nikada nije razgovarao. Ovo zemljište koristio je za ostavljanje strojeva, a i dan danas su njegovi strojevi na tom zemljištu. Prije nego je zemljište prodao ČĐ mu je rekao da to mora rješavati i da makne strojeve. Nije mu ništa rekao jer on zna što je bio dogovor. Kako je rekao u sudu je sačinjen predugovor, a najvjerojatnije su i ČĐ i on bili u katastru i u katastru potpisali ugovor, a ne zna za što je to točno bilo vezano. JĐ ga je unazad desetak godina pitao je li ova zemlja za prodaju, a pitao ga i neposredno prije nego što je to kupljeno rekavši mu da će on to kupiti. JĐ mu je rekao da će on to kupiti iako mu je rekao da je to njihovo i da nije na prodaju. R je rekao da je zemljište njihovo i da sa ČĐ ima račun i da se to ne može prodati. Otprilike desetak godina poslije kupnje ovog zemljišta od ZĐ su doselili preko puta ovog zemljišta. JĐ mu je rekao da će zemljište kupiti ako to prodaje ZĐ. JĐ je pitao u tri navrata prije desetak godina da mu to zemljište proda.

21. Tužena JĐ u svom iskazu navela je da na adresi [adresa] živi 28 godina. Smatrala je da je zemljište preko puta zemljište PĐ. Znala je vidjeti da je ČĐ to zemljište znao pokositi. Nije joj poznato tko bi na to zemljište dovezao strojeve i kamione. Samo je vidjela da se oni nalaze na tom zemljištu. Nije joj poznato čime se bave bilo EĐ bilo njegov brat koji živi u kući do tog zemljišta. 2023. dogovarali su suprug i ona kupnju tog zemljišta od PĐ. Provjerili su je li on vlasnik u zemljišnim knjigama tog zemljišta i bio je vlasnikom. ČĐ su prije kupnje rekli da se to zemljište oslobodi od drugih stvari, a prije kupnje zemljišta i potpisivanja ugovora s tog zemljišta nisu maknute stvari. Ostao je kamion i bager. Kako je rekla, ona nije znala čiji je kamion i bager. PĐ je rekao da se dogovorio s RĐ da će to maknuti, a nije maknuo. Prije prodaje pitali su i suprug i ona EĐ da ako će on kupiti to zemljište da ga oni nećemo kupiti. To su ga pitali jer im je ČĐ rekao da je kupnju zemljišta ponudio RĐ, a da je on na to rekao da nema novca. Kada je zemljište kupljeno oni su zemljište dva mjeseca čistili i tražili od RĐ da to što ima na zemljištu makne, a on je rekao da će to maknuti. Nije joj poznato gdje je grobno mjesto majke PĐ. Prije kupnje provjereno je u katastru i zemljišnim knjigama i sve je glasilo na PĐ. PĐ je pitala kada su pokrenuti postupci i on joj je rekao da nikome to zemljište nije prodavao. O ugovoru saznaje tek kada je pokrenut ovaj postupak. Pitala je PĐ je li ugovor potpisao i on se kleo da ugovor nije potpisao. Nije tražila raskid ugovora nakon pokretanja ovih postupaka niti povrat novca jer ga ČĐ nema. Iako živi tamo već 28 godina nikada nije vidjela da bi EĐ ili njegov brat na tom zemljištu nešto radili.

22. Svjedok ČĐ u svom iskazu na glavnoj raspravi održanoj 2. srpnja 2024. naveo je da pozna RĐ i JĐ jer žive u istom selu. Njegov pokojni djed ČĐ bio je vlasnikom zemljišta i kuće odmah do kuće brata UĐ, a preko puta je kuća JĐ i HĐ. Nakon smrti djeda tu kuću i zemlju naslijedila je njegova majka DĐ koja je umrla 1979. Sve do njene smrti na tom zemljištu je bila kuća. Kao dijete je živio u toj kući. Nakon smrti majke valjda je on naslijedio njenu imovinu, a to ne zna. Osim njega majka je imala još jedno dijete, njegovu sestru N koja je umrla u Austriji. Osim njih dvoje majka je sa drugim suprugom imala još jedno dijete i to sestru MĐ. To zemljište nikada nikome nije prodao. Lani u desetom mjesecu to zemljište prodao je HĐ. To zemljište prodao je jer mu je trebao novac kako bi sestru koja je umrla u Austriji dovezao i sahranio je u [adresa]. Za to zemljište dobio je 3.000,00 eura. Za tu prodaju sačinio je pisani ugovor i svoj potpis na ugovoru ovjerio. Do ove prodaje rješavao je imovinske odnose jer je pola ovog zemljišta bilo upisano kao vlasništvo tetke OĐ, a pola na njegovoj majci. Provedena je ostavinska rasprava iza pokojne tetke OĐ i on je po rješenju o nasljeđivanju dobio polovinu njenog dijela, a polovinu od svoje majke. Ta ostavinska rasprava bila je u rješavanju 2023. godine. Do ove prodaje HĐ bio je u posjedu tog zemljišta. Kuća je bila u derutnom stanju, a EĐ je tu kuću srušio. Nema pojma zašto je EĐ srušio kuću. To zemljište je održavao i na tom zemljištu bila je samo travurina. To je kosio par puta godišnje. S UĐ nije ništa dogovarao vezano za prodaju ovog zemljišta osim što je potpisao prodajni ugovor. Nema pojma što je njemu prodao. Potpisao je to jer je bio u besvjesnom stanju i to u kafiću u četiri, pola pet popodne. Nije pročitao što je potpisao. Ne zna tko je ugovor sačinio i ne sjeća se uopće s kim je bio. To je bilo 1995. Nije od UĐ dobio nikakav novac kada je taj ugovor potpisao. EĐ prije 1995. na tom zemljištu nije ništa radio. Prije četiri ili pet godina kada se u [adresa] rušila škola na tom zemljištu je ostavio bager, kamion i još kojekakvog otpada. Nije ga spriječio da na tom zemljištu to ostavi, niti njega niti bilo koga drugoga. Nije ga pitao da tamo ostavi stvari. Kada se rušila škola EĐ ga je pitao da bager i kamion ostavi na tom zemljištu. Rekao je da to može odvesti. Prije dvije godine ili tri godine zamolio ga je da to makne sa zemljišta i on se na to sve oglušio. Svojim novcem je majci napravio nadgrobnu ploču. Majci je grobnicu uredio 2009. godine. Plaćao je troškove vezano za ovo zemljište koje je prodao HĐ. Kada je R prodao zemljište uveo ih je u posjed, a sada se ne može dokučiti. Nije R pokazao što prodaje, valjda su znali što se prodaje. Rekao je R da je to Veljkovo i da sad oni poduzimaju što hoće zbog toga što je bager i kamion bio na zemljištu. EĐ i on su se čuli i rekao mu je da kad to bude prodavao i rješavao da to makne, a EĐ se na to oglušio. To mu je rekao prije sigurno godinu i pol dana. Za to zemljište plaćao je paušal. Osim ovog ugovora koji je potpisao u besvjesnom stanju kune se da drugi ugovor nije potpisao. Može reći da je na ugovoru na listu 6-3 spisa ispod "prodavatelj ČĐ" njegov potpis. Naveo je da na ugovoru na listovima 47-1 do 48-1 spisa "ovo je moj potpis, ali nije moj". Može reći da je na ugovoru o kupoprodaji na listu 19-1 do 21-2 spisa ispod "prodavatelj" njegov potpis. Može reći da je na dostavnici na listu 59-1 spisa pod "primatelj" njegov potpis, ali to on nije potpisao. UĐ je dao da ostavi bager, kamion na ovom zemljištu jer nije imao to gdje ostaviti. Kako je rekao ugovor koji je potpisao u besvjesnom stanju nikada nije pročitao. R je prije prodaje zemljišta pokazao ovaj ugovor kojeg je kako sam rekao potpisao u besvjesnom stanju, a pokazivao je i drugima. Ugovor je R pokazao kada je to prodao i kada je to došlo na sud.

23. Na glavnoj raspravi održanoj 28. listopada 2024. iskazao je da je JĐ prodao zemljište za iznos od 3.000,00 eura. Prije prodaje rekao je bratiću UĐ, NĐ da jer ima polovinu zemljišta ponudio kupnju zemljišta, a on je rekao da nema novaca. UĐ je rekao da ako danas sutra zemljište bude prodavao da skloni sa tog zemljišta svoje stvari, a on mu na to ništa nije rekao. Zemljište je morao prodati jer je trebao novac za sahranu svoje pokojne sestre. Prije više od 5,6 godina, a prije prodaje [adresa] sa UĐ i njegovim bratom dogovarao je prodaju ovog zemljišta, a sve je ostalo na obećanjima. Dogovarali su da oni naprave grobno mjesto i grobnicu njegovoj majci, a da vrijednost izgradnje grobnog mjesta uđe u cijenu i da mu ostatak isplate. Nisu dogovarali cijenu tog zemljišta. Cijenu bi dogovarali kada bi se grobnica izgradila. Može reći da je na ugovoru o prodaji na listu 6-3 spisa potpis ispod prodavatelj njegov potpis. Na kupoprodajnom ugovoru na listu 47-1 do 48-1 spisa nije njegov potpis ispod prodavalac. Kada je potpisao ugovor na listu 6-3, taj ugovor je potpisao besvjesno u kafiću preko puta suda. Dok se nije razbolio, do 2014. ovo zemljište koje je prodao R je pomalo čistio. Kada je R prodao ovo zemljište na njemu su bili strojevi, kamion UĐ i dan danas je tamo. S UĐ je dogovorio da on to makne kada on danas sutra to bude prodavao. I kada je to prodao R rekao je i zamolio ga da to makne, a on mu je rekao da nema problema pa je zašutio. Ugovor koji je potpisao bio je negdje u rujnu ili listopadu 1995. EĐ ga je sačekao u [adresa] kada je bio pijan i umoran i dovezao ga do [adresa] i tamo su potpisao ugovor. Dogovorili su kako je rekao da će EĐ urediti grobnicu i da će se o razlici u cijeni dogovoriti, međutim nije ništa napravio. Dogovoreno je da EĐ uredi grobnicu njegove majke kroz vrijeme od godine dana. EĐ je njegovoj obitelji rekao u birtiji ako on izgubi sud da će vidjeti šta je EĐ što on nije prijavio policiji.

24. Svjedok ŠĐ u svom iskazu naveo je da na adresi [adresa] živi 28 godina, a i prije je živio u [adresa] u drugoj ulici. Za zemljište koje se nalazi preko puta njegove kuće [adresa] znao je da je bilo vlasništvo majke PĐ koju nije nikada vidio. Ne zna da li je bila pokojna ili je bila u domu. Sjeća se da je tamo bila kuća. Ne može se sjetiti da li je ikada vidio da tamo netko živi. Tamo je bila stara ruševna kuća kojoj su zidovi bili porušeni. Ne zna tko je tu porušenu kuću sa tog zemljišta maknuo. To zemljište je bilo i svačije i ničije, po sredini je bio puteljak po kojem se gazilo. Nitko to nije baš održavao. Nikada nije obraćao pozornost na tu zemlju jer je uvijek bila zarasla. Tri, četiri ili pet mjeseci to zemljište se prodavalo. To je prodavao ČĐ, a njemu je to rekao komšija J. ČĐ je rekao da ako će to zemljište kupiti ili EĐ ili ĆĐ da on to zemljište neću kupovati. ČĐ je rekao da je bio kod KĐ i da je on rekao da za to nema novca. Rekao mu je da je bio i kod UĐ, a ČĐ mu nije rekao što mu je EĐ o toj kupnji rekao. Valjda je to njima ponuđeno jer su komšije. Vidio je da je na tom zemljištu prije nego što je to kupila njegova supruga bio kamion i to je kamion UĐ, valjda je njegov. Kamion je stajao na tom zemljištu zato što ga EĐ nema gdje skloniti. ČĐ mu je rekao da mu je dopustio da tamo ostavi kamion. Njegova supruga bila je kupac ovog zemljišta. Prije kupnje provjerio je tko je evidentiran vlasnikom tog zemljišta i vlasnik je bio ČĐ u 1/2 i 1/2 dijela. ČĐ mu je donio papire i vidio je da je evidentiran i posjednikom. Ugovorena je kupoprodajna cijena od 3.000,00 eura koja mu je i isplaćena, a uveden je u posjed na način da mu je ČĐ rekao da će EĐ skloniti krš, materijal, kamion s tog zemljišta. To nije bilo maknuto prije sklapanja ugovora. Njemu je ČĐ otprilike pokazao među, a nakon sklapanja ugovora izveo je mjernika, a međe su odgovarale onome što mu je ČĐ pokazao. Nakon kupnje UĐ je poslao poruku da makne kamion i on bi mu u tome pomogao i on to nije učinio. Ove godine su se njih dvojica susreli kod ovog zemljišta i EĐ je rekao da će sve sa zemljišta maknuti. Nakon kupnje to je zemljište uređivao, čistio i kosio travu. I sada kosi to zemljište, a na zemljištu ima dvije svoje prikolice. ČĐ mu nikada nije pokazao nikakav ugovor o prodaji zemljišta. Kada je započet sudski postupak ČĐ mu je pokazao neki ugovor, a on to nije pročitao. U listopadu prošle godine njemu je EĐ poslao poruku da ga treba i oni su razgovarali pred njegovom kućom i mu je rekao da ako želi to kupiti neka kupi ili on ili drugi susjed ĆĐ. EĐ mu je rekao da sa ČĐ ima dogovor. EĐ mu je rekao da je bolje da to kupi nego netko drugi. Nije mu rekao kakav dogovor ima s ČĐ i rekao mu je da ako nešto ima s ČĐ neka to i rješava.

25. Svjedok ĐĐ u svom iskazu naveo je da PĐ poznaje 40 godina i živio je u [adresa]. Na zemljištu koje se nalazi do njegove kuće, a preko puta je kuća HĐ ne sjeća se da je ČĐ ikada tamo živio. Cijeli život živi u ovoj kući sada na adresi [adresa]. Na ovom zemljištu do njegove kuće bila je stara kuća u kojoj su živjeli Andrijina majka CĐ i jedna starija žena. Osim njih dvije u toj kući živjela je i Andrijina sestra MĐ. Ova starija žena je misli umrla, a umrla je i Andrijina majka, a ne sjeća se tog. Stara kuća se počela rušiti dok su Andrijina majka i ova starija žena tamo živjele, a kuća se sama srušila, krov je otišao i ostali su samo zidovi. Te ostatke kuće maknuli su s tog zemljišta njegova majka, brat EĐ i on. To je bilo negdje od 1988. i oni su pomalo ostatke kuće micali. Oni su to micali jer je bio takav dogovor između njihove majke i Andrijine majke. Između njihove majke i Andrijine majke je bilo dogovoreno da će oni to kupiti i kupili su. Od CĐ oni su, njegova majka, njegov otac i on i brat kupili. Sačinjen je i pisani ugovor o prodaji. To je bilo 1995. godine, prvi ili drugi mjesec te godine. Nije stavio potpis na taj ugovor. Brat EĐ i ČĐ su sklopili ugovor. Ugovor je valjda sačinjen u sudu u [adresa]. S CĐ nije sačinjen ugovor. To je bilo usmeno dogovoreno. Ne sjeća se koje godine je CĐ umrla. Čuo je za osobu OĐ, ali tu osobu nikada nije vidio. Kuća je bila u derutnom stanju, a potkućnica je bila niža od njegove nekretnine bar za pola metra, a oni su to uređivali na način da je izvozio stari materijal, a dovozio tucanik iz kamenoloma i zemljište je izravnano. Nitko ništa na tom zemljištu nije sadio te se na tom zemljištu nije ništa ostavljalo jedino je jedan komšija ostavljao priključne strojeve, a ne zna tko mu je to dopustio. ČĐ pije, a pio je i 1995. Zna da se volio opijati. Na tom zemljištu su sada prikolice od HĐ jer mu je to došlo zgodno za parkiranje. On mu nije dopustio da ostavi prikolice. Ne zna da li je on to dogovarao sa ČĐ. Sa HĐ je u dobrim odnosima. Nisu se puno družili niti je on kod njih dolazio. Negdje oko Božića 2023. saznao je da je HĐ ovo zemljište kupio. Nije mu rekao tko mu je prodao i to mu je rekao kada su bili ispred njegove kuće. Tada je rekao HĐ da su oni to kupili i da je u njihovom posjedu dugo godina. Nije čuo da je ČĐ prodavao to zemljište. U nekim razgovorima saznao je negdje pred Božić 2023. da se ŠĐ hvalio da je potkućnicu kupio od ČĐ. Negdje prošle godine ČĐ se obratio njemu i bratu i to u njegovoj kući i on im je rekao da čim bude riješio papire da će im se javiti. Njemu i njegovoj majci dok je još ŠĐ držao konje, a ima već 14, 15 godina ŠĐ im se obratio da mu prodaju ovo zemljište na kojemu bi držao konje. ŠĐ je znao da je to njihova zemlja. Vidio ih je kako rade jer tamo prolazi.

26. Svjedok AĐ u svom iskazu naveo je da pozna EĐ, a JĐ ne pozna. Pozna i PĐ. Radio je u Zagrebu, a povremeno je boravio u mjestu [adresa]. ČĐ ima i kuću i zemlju u [adresa]. Zna da EĐ ima kuću u [adresa] i u kući živi njegov brat. Nije mu poznato jesu li EĐ i ČĐ sklapali kakve poslove o prodaji zemlje. Do kuće u kojoj sada živi Veljkov brat poznato mu je da je kuću imala majka ČĐ. Ona je umrla. Nije mu poznato tko je naslijedio tu kuću koju je imala majka PĐ. Zna da su otac i majka UĐ uredili ovu zemlju do kuće UĐ tako da su srušili kuću u kojoj je živjela majka PĐ, nasuli zemlju. Zna da preko puta ovog zemljišta na kojoj je bila kuća majke PĐ živi obitelj ŽĐ koja se bavi prodajom drva. Poznato mu je da je sada ovaj ŽĐ koji živi preko puta kupio zemlju gdje je bila kuća majke PĐ što je čuo, a čuo je da mu je to prodao ČĐ. Vidio je kada su roditelji UĐ rušili ovu kuću u kojoj je živjela majka PĐ i kada su to zemljište nasuli zemljom. U to vrijeme obitelj ŽĐ koja je ovo zemljište kupila od PĐ tamo nisu živjeli. Sada se sjetio imena ovog čovjeka ŽĐ. Na ovom zemljištu su obitelj EĐ na kojemu je bila kuća PĐ nakon rušenja kuće ostavljali strojeve, automobile, veliki kamion. Unazad četiri godine je u domu, a prije toga je radio u Zagrebu gdje je radio 22 godine. Jednom mjesečno je znao doći u [adresa]. U [adresa] je živio na adresi [adresa] koja je bila njegova kuća koja je sada prodana. Ne zna kako se zove ulica gdje se nalazi kuća UĐ u kojoj živi njegov brat i ta kuća je od kuće u [adresa] gdje je živio udaljena 3 minute. Kada je dolazio iz Zagreba prolazio sam tim dijelom [adresa] gdje je kuća u kojoj živi brat UĐ. Nije mu poznato da bi EĐ ili njegov brat gradili grobnicu za majku PĐ. Ne sjeća se da bi bio pred sudnicom zajedno s PĐ i RĐ.

27. Svjedok IĐ u svom iskazu naveo je da pozna EĐ, s njim je išao u školu, a pozna i JĐ kada je došla živjeti u [adresa], a u [adresa] je došla iz Bosne. Udala se za HĐ koji je živio u [adresa]. Pozna PĐ, a poznavao je i njegovu majku CĐ za koju zna da se djevojački prezivala OĐ. CĐ je živjela u kući na zemljištu odmah do kuće GĐ, a preko puta je kuća HĐ. CĐ je umrla kada je imao, sada pogađa između 15 i 20 godina. U ovoj kući s CĐ su živjele dvije kćeri N i MĐ dok ČĐ s njom nije živio nego je živio u obitelji svoga oca S. Misli da nakon Marijine smrti nitko nije ostao u toj kući živjeti. Sada zna da je imovinu CĐ, rođene OĐ naslijedio ČĐ, njen sin. To je saznao vezano za tada njegovo radno mjesto i saznao je da je vlasnik ovog zemljišta u 1/2 ČĐ. To je bilo 2023. godine. Ne zna tko je sada vlasnik zemljišta. Stara kuća u kojoj je živjela CĐ, majka ČĐ je porušena, da li ju je netko srušio ili se sama srušila ne zna, a inače prolazi tim dijelom mjesta [adresa] jer je vlasnik zemlje u toj ulici i tamo drži svinje pa svaki dan prolazi. Na tom zemljištu se sada nalazi svega kao i uvijek od kada je CĐ umrla. Ima mehanizacije prije svega. Komšije su tamo parkirale prikolice, a EĐ tamo ima parkiran kamion i rovokopač. Tko je dopustio da se to na tom zemljištu ostavlja nije mu poznato. Nije vidio da bi itko tamo kosio travu. Zna da je od ulice to zemljište desetak metara u dubinu pokošeno, a ostatak nije pokošen već je s visokim raslinjem, travom. Vidio je da je ŠĐ na tom zemljištu ostavio prikolice s drvima. Ne zna tko mu je dopustio da to tamo ostavi, a čuo je da je to kupio od PĐ. Zna da je Grad Kutjevo nudilo RĐ da ovu svoju kuću odnosno parcelu proda radi izgradnje ceste, a zna da u kući živi njegov brat. EĐ je to htio prodati i tražio je veći iznos na koji načelnik nije pristao. Zatražilo se da se kupi susjedna parcela odnosno mogućnost kupnje susjedne parcele i onda je saznao da je vlasnik tog susjednog zemljišta u 1/2 ČĐ, a u 1/2 njegova tetka OĐ. Zna da na ovom zemljištu za koje je saznao da je ČĐ suvlasnik u 1/2 dijela nije bilo kamiona i rovokopača UĐ. Ne zna tko je plaćao naknade zemljišta za kojeg je saznao da je bilo suvlasništvo ČĐ u 1/2 dijela.

28. Sud je iskaz tužitelja u cijelosti prihvatio, a prihvatio je i iskaz svjedoka TĐ i AĐ. Isto tako, sud je djelomično prihvatio iskaz svjedoka PĐ.

29. Temeljem iskaza tužitelja, iskaza svjedoka TĐ i dijelom iskaza svjedoka ČĐ sud je utvrdio da je predmetna nekretnina u posjedu tužitelja i njegovih roditelja bila i prije nego je sklopljen privremeni kupoprodajni ugovor 7. veljače 1995. sklopljen između tužitelja UĐ kao kupca i ČĐ kao prodavatelja. Kupoprodajnim ugovorom od **.**.1995. ČĐ prodao je tužitelju predmetnu kč. br. [katastarska čestica] voćnjak u selu površine 570 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je i konstatirano u tom ugovoru. PĐ kao prodavatelju isplaćen je dio kupoprodajne cijene u iznosu od 700,00 maraka, a što su ugovorne strane nazvale kaparom. Tužitelj kao kupac obvezao se na ime dijela kupoprodajne cijene dati novac na ime izgradnje nadgrobnog spomenika majci PĐ. Tužitelj je izgradio nadgrobnu ploču i spomenik na grobnom mjestu majke PĐ dvije godine nakon sklapanja privremenog kupoprodajnog ugovora. Na kupljenom zemljištu tužitelj je ostavljao strojeve koji se i sada nalaze na tom zemljištu.

30. Svjedok ČĐ u svojim iskazima potvrdio je navode tužbe i iskaz tužitelja da je kupoprodajni ugovor koji je nazvan prijevremeni, a koji je sačinjen 7. veljače 1995. potpisao i da je na tom ugovoru njegov potpis.

31. Prema odredbi članka 247. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) ugovor je sklopljen kada su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora. Prema članku 376. stavak 1. istog zakona ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje prodati kupcu stvar u vlasništvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu. Prema članku 384. istog zakona ako ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, a ni ugovor ne sadrži dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravni učinak. Prema stavku 3. istog članka pod razumnom cijenom smatra se tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne može utvrditi onda cijenu koju utvrđuje sud prema okolnostima slučaja.

32. Tužena-protutužiteljica tvrdi da po predmetnom kupoprodajnom ugovoru sklopljenim 7. veljače 1995. tužitelj nije postupao i nije ispunio svoju obvezu, a to tvrdi i svjedok ČĐ.

33. Prema odredbi članka 360. Zakona o obveznim odnosima u dvostranoobveznim ugovorima, kada jedna strana ne ispuni svoju obvezu, druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtijevati ispunjenje obveze ili, pod pretpostavkama predviđenim u idućim člancima, raskinuti ugovor jednostranom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u svakom slučaju ima pravo na naknadu štete.

34. Temeljem izvedenih dokaza sud nije utvrdio da tužitelj nije ispunio svoju obvezu iz potpisanog privremenog kupoprodajnog ugovora. Sud je utvrdio da je tužitelj u posjedu predmetne nekretnine i da istu koristi za ostavljanje svojih vozila. Nadalje, sud je utvrdio da ČĐ kao prodavatelj predmetne nekretnine kroz vrijeme duže od 25 godina nije niti zatražio raskid tog ugovora zbog neispunjenja, nije nikada zatražio isplatu dogovorene kupoprodajne cijene, a niti predaju u posjed predmetne nekretnine slobodnu od osoba i stvari tužitelja.

35. Dakle, sud nalazi da je tužitelj kupio predmetnu kč. br. [katastarska čestica] voćnjak u selu površine 570 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] 1995. godine. Tužitelj i njegova obitelj predmetnu nekretninu posjedovali su i prije sklapanja predmetnog ugovora, a po dogovoru s pravnim prednikom prodavatelja PĐ. Tužitelju je nakon potpisa kupoprodajnog ugovora, a kako i stoji u tom kupoprodajnom ugovoru ČĐ kao prodavatelj predao u posjed predmetnu nekretninu.

36. Prema odredbi članka 115. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom. Na temelju pravnog posla ne može se steći vlasništvo preko granica otuđivateljeve ovlasti da raspolaže stvarju, osim kad stjecanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu. Pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku. Stjecanje vlasništva na temelju pravnog posla ne utječe na prava trećih koja postoje na toj stvari, osim ako je drukčije određeno zakonom radi zaštite onoga koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige ili druge javne evidencije namijenjene spoznaji mjerodavnih podataka.

36.1. Prema odredbi članka 119. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjereno na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drugačije. Odredbe ovog Zakona o stjecanju vlasništva nekretnine upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući se način primjenjuju i na promjene i prestanak vlasništva na temelju pravnih poslova.

37. Temeljem izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužitelj na temelju valjanog pravnog posla stupio u posjed i samostalno posjeduje predmetnu kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] kroz vrijeme dulje od 25 godina te nalazi da je pravo vlasništva stekao i dosijedanjem u smislu članka 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/06, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15 i 94/17).

38. Sud nije prihvatio iskaz tužene JĐ i iskaz svjedoka HĐ, supruga tužene da nisu imali saznanja o prodaji predmetne nekretnine tužitelju i o pravu tužitelja na posjed predmetne nekretnine i to iz razloga što se kuća tužene i svjedoka HĐ nalazi nasuprot predmetnoj nekretnini i isti su jasno mogli vidjeti tko je posjedovao predmetnu nekretninu. Osim toga, žive u selu [adresa] u kojem živi i ČĐ i zasigurno su mogli znati da je to zemljište ČĐ prodao tužitelju.

39. Stoga je sud tužbeni zahtjev tužbe tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine, brisanje uknjižbe prava vlasništva tužene i uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja usvojio i odlučio kao u točki I izreke.

40. Tužena-protutužiteljica protutužbenim zahtjevom iz podneska od 14. siječnja 2024. zatražila je utvrđenje ništetnosti kupoprodajnog ugovora (prijevremenog) kojeg su sklopili ČĐ kao prodavatelj i EĐ kao kupac te zahtjev da tužitelj tuženoj predmetnu nekretninu iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] voćnjak u selu površine 570 m2 preda u posjed slobodnu od osoba i stvari.

41. Prema odredbi članka 322. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila na upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. 42. Sud je analizirao kupoprodajni ugovor (prijevremeni) kojeg su dana 7. veljače 1995. sklopili ČĐ kao prodavatelj i tužitelj EĐ kao kupac te ne nalazi da bi taj ugovor bio protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva te je stoga protutužbeni zahtjev tužene-protutužiteljice kojim traži utvrđenje ništetnosti tog pravnog posla sud kao s neosnovanim odbio i odlučio kao u točki III izreke.

42.1. Predmetni kupoprodajni ugovor ima sve bitne sastojke ugovora o prodaji nekretnine, a sud ne nalazi da je postojalo ograničenje prodavatelja raspolagati svojom nekretninom i istu otuđiti.

42.2. Isto tako, a budući da je sud utvrdio da je tužitelj vlasnik predmetne kč. br. [katastarska čestica] površine 570 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sud je protutužbeni zahtjev tužene- protutužiteljice da joj tužitelj preda u posjed predmetnu nekretninu kao s neosnovanim odbio.

43. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku. Sud je kao osnovan priznao trošak tužitelja za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, za pristup na pripremno ročište održano 23. svibnja 2024. u iznosu od 100,00 eura kako je to tužitelj i zatražio, zatim za pristup na pripremno ročište održano 6. svibnja 2024. u iznosu od 100,00 eura kako je to tužitelj i zatražio budući je to pripremno ročište bilo odgođeno, za pristup na glavnu raspravu održanu 2. srpnja 2024. u iznosu od 200,00 eura, za pristup na glavnu raspravu održanu 9. rujna 2024. u iznosu od 100,00 eura budući je glavna rasprava bila odgođena bez izvođenja dokaza, za pristup na glavnu raspravu održanu 28. listopada 2024. u iznosu od 200,00 eura i za pristup na glavnu raspravu održanu 27. studenog 2024. u iznosu od 200,00 eura te za sastav obrazloženog podneska od 21. svibnja 2024. u iznosu od 200,00 eura. Dakle, sud je kao osnovan priznao trošak zastupanja tužitelja u iznosu od 1.100,00 eura i PDV na taj iznos od 275,00 eura pa je priznao ukupan trošak zastupanja tužitelja u iznosu od 1.375,00 eura. Sud je tužitelja s preostalim zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka, a koji se odnosi na trošak zastupanja tužitelja iznad dosuđenih iznosa i sa zahtjevom za naknadom troškova parničnog postupka na ime sudske pristojbe na tužbu i presudu kao s neosnovanim odbio. Tužitelj je uz tužbu priložio potvrdu Požeško-slavonske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, Odsjek za hrvatske branitelje od 29. prosinca 2023. iz koje proizlazi da tužitelj ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida i sukladno Zakonu o sudskim pristojbama je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi.

44. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi 10. siječnja 2025.

S u d a c:

Ilka Leko

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana objave presude, odnosno od primitka prijepisa presude u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

1. Odvjetnik NĐ, [adresa]

2. Zajednički odvjetnički ured RP i NP, [adresa]

3. Porezna uprava, Područni ured Požega - po pravomoćnosti