Ovr-2934/2024-7

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21 000 SPLIT

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jermini Dujmović-Živković, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Hrvoja Čorića u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Godom nekretnine d.o.o., Zagreb, Ante Topića Mimare 65, OIB: 85163676834 zastupano po punomoćniku Nikici Leskovaru, odvjetniku u Zagrebu protiv ovršenika Jukić-dam d.o.o., Otok, Živinić 26, OIB:78913530404, zastupano po punomoćniku Edvardu Sušcu, odvjetniku u Splitu radi naplate novčane tražbine, 10. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika Jukić-dam d.o.o., Otok, Živinić 26, OIB:78913530404 da sud naloži Financijskoj agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja Godom nekretnine d.o.o., Zagreb, Ante Topića Mimare 65, OIB: 85163676834 od 14.studenog 2024. temeljem ovršne isprave Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, javnog bilježnika Helene Dragun, pod posl.br. Ovrv-20952/2024 od 9.rujna 2024., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja Godom nekretnine d.o.o., Zagreb, Ante Topića Mimare 65, OIB: 85163676834 za naknadu troškova postupka kao nesnovan.

i

z a k l j u č i o  j e

I. Upućuje se ovršenik Jukić-dam d.o.o., Otok, Živinić 26, OIB:78913530404 da u roku od 15 ( petnaest) dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod Financijske agencije po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja Godom nekretnine d.o.o., Zagreb, Ante Topića Mimare 65, OIB: 85163676834 od 14.studenog 2024.,temeljem ovršne isprave Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, javnog bilježnika Helene Dragun, pod posl.br. Ovrv-20952/2024 od 9.rujna 2024., iz razloga navedenih u čl.50.st.1.toč. 7. Ovršnog zakona („Narodne Novine" 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.“).

Obrazloženje

1. Kod ovog suda 26.studenog 2024, zaprimljen je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku koji se vodi kod Financijske agencije temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu tražbine.

2. Ovršenik u bitnome navodi kako je temeljem zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja istom zaplijenjeno 6.599,75 EUR-a, a koje potraživanje proizlazi iz Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, posl.br. Ovrv-20952/2024 od 9.rujna 2024. U bitnome navodi kako je za predmetnu ovrhu saznao 15.studenog 2024., te je slijedom, 25.studenog 2024., podnio sudu prijedlog za povrat u prijašnje stanje, a sve s obzirom kako navodi da prema tvrdnjama istog, ovršenik ništa ne duguje ovrhovoditelju, te nikada nije ni bio u nikakvom obveznom odnosu s ovrhovoditeljem. Navodi kako je ovrhovoditelj u 2023. godini ostvario neto dobit u iznosu od 3.681,00 EUR-a, pa ovršenik dovodi u pitanje mogućnost povrata zaplijenjenog iznosa ukoliko isti uspije u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje. Zaključno, predlaže da sud naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanja naloga bankama za pljenidbu i prijenos zaplijenjenih sredstava.

3. Zaključkom od 2. prosinca 2024. ovrhovoditelj je pozvan da se u roku od 3 dana od primitka istog očituje u odnosu na prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstva.

4. Ovrhovoditelj u odgovoru od 20.prosinca 2024. na prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava navodi kako je prijedlog za odgodu prijenos i pljenidbe ovršenika u cijelosti neosnovan te predlaže prijedlog odbaciti, podredno odbiti. Ističe kako je navod ovršenika da nije ni u kakvom obveznom odnosu s ovrhovoditeljem u cijelosti netočan, stoga što je ovrhovoditelj za ovršenika obavljao građevinske radove u vidu građevinskih radova i radova izvedbe okoliša zgrade, a koji radovi su vršeni u razdoblju od 19. lipnja 2024. do 27.lipnja 2024. Navodi kako su stranke bile u poslovnom odnosu, no da je došlo do prekida suradnje, uslijed čega ovršenik nije izvršio uslugu za obavljene radove, iako ga je ovrhovoditelj u nekoliko navrata pozivao na plaćanje, tako i 12.srpnja 2024., gdje je ovrhovoditelj putem punomoćnika uputio dopis elektronskim putem, na koji isti se ovršenik oglušio. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj zaključno predlaže odbaciti, odnosno odbiti prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovan.

5. Prijedlog ovršenika nije osnovan.

6. Odredbom čl. 210 st. 1 Ovršnog zakona (Narodne Novine" 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24.; u daljnjem tekstu:OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz čl. 209 st. 1 ovog Zakona, prema odredbi čl. 209 st. 5 ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u st 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

7. Odredbom čl.50.st.1. toč.1-11., propisani su žalbeni razlozi zbog kojih ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi.

7.1. Odredbom čl.50. st.5. OZ-a propisano je da sud u povodu žalbe iz st.1. pazi po službenoj dužnosti na razloge iz st.1. toč 1.,3. i 5.

7.2. Sud je ispitujući zahtjev ovršenika i to u odnosu na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim utvrdio da nije osnovan niti jedan razlog, a na koji isti sud pazi po službenoj dužnosti i to u odnosu na žalbene razloge sadržane u čl. 50.st.1.toč. 1.,3. i 5.

8. U odnosu na prijedlog za proglašenje ovrhe nedopuštenom odredbom članka 52. st. 1. i 3. OZ-a određeno je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. ovog Zakona, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu

9. S obzirom da ovršenik smatra da ovrhovoditelj nije bio ovlašten podnijeti zahtjev za izravnu naplatu, sve s obzirom na navode da isti ovrhovoditelju ne duguje ništa, te da nikada nije bio ni u kakvom obveznom odnosu s ovrhovoditeljem, odnosno ističe žalbeni razlog sadržan u članku 50. st. 1. toč.7. OZ-a., a budući da ovrhovoditelj osporava isti, to sud nema ovlasti proglasiti pljenidbu nedopuštenom već može jedino ovršenika uputiti u parnicu pa je temeljem čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a odlučeno kao u izreci zaključka.

10. Ovršenik je podnio i prijedlog za odgodu ovrhe.

11. Odredbama čl. 65 st. 1 toč. od 1-10. OZ-a taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu ovrhe, ispunjeni.

12. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu.

13. Prema stajalištu ovog suda ispunjen je objektivni kriterij budući da je ovršenik podnio prijedlog za ponavljanje postupka, a koji kriterij je upravo predviđen čl.65.st.1.toč.2., i to je upravo dokazao, budući da je dostavio navedeni prijedlog, a koji je baš upravo podnesen u ovršnom postupku iz kojega je proizašla ovršna isprava, a ujedno je i ovaj sud to nedvojbeno utvrdio izvršivši u uvid u e-predmet spisa, Općinskog suda u Splitu, pod posl.br.Ovrv-20952/2024.

14. S obzirom na izneseno preostalo je utvrditi da li je ispunjen i drugi kriterij, subjektivni kriterij, odnosno da je li ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu.

15. Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti, ovršenik treba učiniti vjerojatnim kako bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije nadoknaditi ovrhom ili u parnici koja se vodi radi stjecanja bez osnove, ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće. Po mišljenju ovog suda navodi ovršenika, da će ako se ovrha nad ovršenikom nastavi, nastati teško nadoknadiva šteta i to zbog povrata zaplijenjenog iznosa, budući da je ovrhovoditelj u 2023. godini ostvari neto dobit od 3.681, 00 EUR-a, nisu odlučujući da bi se odgodila pljenidba i prijenos novčanih sredstava jer ovršenik, nije učinio vjerojatnim da ovrhovoditelj nema imovine ili da je njegova imovina nedostatna, a sve kako bi on, ako isti eventualno uspije u svom zahtjevu bio onemogućen u namirenju tražbine. Nadalje, prema financijskim izvješćima ovrhovoditelja, dostupnim preko RGFI, razvidno je kako je ovrhovoditelj, u prethodnom razdoblju, poslovao s dobitkom, te iz kojeg izvješća proizlazi da isti ima stabilno poslovanje, da temeljni kapital istog iznosi 99.540,00 EUR-a, što napose nije zanemariva činjenica, koju istu sud je zajedno s drugim razlozima uzeo u razmatranje prilikom odlučivanja, te prema stavu ovog suda ne postoji bojazan da bi ovršenik imao poteškoća i troškova za povrat zaplijenjenih sredstava, ukoliko bi isti uspio u povodu parničnog postupka na koji je upućen zaključkom ovog suda. Nadalje, što se tiče štete koju bi ovršenk trpio predmetnom ovrhom treba poći od stajališta da svaka isplata na neki način oštećuje onoga koji je na tu isplatu obvezan. Ukoliko bi pak zauzeli suprotno stajalište, tada bi konzekventno, svako izvršenje ovršne isprave kojom se određuje isplata, bilo dovedeno u pitanje, a to svakako nije bila intencija zakonodavca prilikom stipuliranja čl.65.st.1.OZ-a. Dakle, ovršenik mora biti svjestan da odgoda ovrhe u ovom slučaju znači samo odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, ali ovršenik i dalje ne može s tim sredstvima slobodno raspolagati, pa u tom smislu odgoda ovrhe ne može pomoći ovršeniku u njegovoj materijalnoj situaciji, budući da neće svejedno moći raspolagati novčanim sredstvima koja ista su zaplijenjena. Naime, pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika, pa je slijedom navedenog sud, budući da nisu kumulativno ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl.65. OZ-a i to prvenstveno subjektivni kriterij, sud odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

16. Slijedom svega navedenog, držeći da nisu kumulativno ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 65. OZ-a, trebalo je prijedlog ovršenika odbiti i riješiti kao u točki I. izreke rješenja.

17. Odlučujući o zahtjevu ovrhovoditelja za naknadnom troška sud ovrhovoditelju u skladu s odredbom čl.14.st.4. OZ-a nije priznao sastav odgovora na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te odgode izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate iz razloga što taj trošak nije bio potreban za provedbu ovršnog postupka, odnosno postupka naplate. Naime, ovrhovoditelju je dostavljen prijedlog ovršenika na očitovanje, uvažavajući pri tome pravo stranka da se očituju o zahtjevima i navodima protivne strane, međutim stranka nema obvezu očitovanja, niti je očitovanje ovrhovoditelja u ovom slučaju bilo nužno za provedbu ovršnog postupka pa je stoga sud mogao i bez očitovanja ovrhovoditelja donijeti odluku u konkretnom predmetu, slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke rješenja.

U Splitu, 10. siječnja 2025.

S u t k i nj a

Jermina Dujmović-Živković

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski sud. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

DNA:

-ovrhovoditelju po punomoćniku,

-ovršeniku po punomoćniku,

-FINA Split.