Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2988/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice IJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupana po punomoćniku Denisu Kobajiću, odvjetniku u Opatiji, protiv tuženika TJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupan po punomoćnici Karmeli Tus, odvjetnici u Crikvenici, radi smetanja posjeda odlučujući o žalbi tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Psp-59/2022 od 25. srpnja 2024., dana 10. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Psp-59/2022 od 25. srpnja 2024. u pobijanom dijelu pod točkom I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

I Utvrđuje se da je tuženik TJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] smetao tužiteljicu VJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. [katastarska čestica], vrt njivica u [adresa], površine 10 čhv, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u naravi betoniran i ograđen parkirni prostor, na način da je dana 2. listopada 2022. električnom brusilicom prepilio metalni ogradni lanac parkinga, a nakon toga prepilio i vertikalne metalne stupova koji su ograđivali parking, pobacavši na susjednu parcelu prepiljeni materijal i stvari tužiteljice koje su se nalazile na parkirališnom mjestu na predmetnoj parceli, nakon čega je na površinu parcele parkirao automobil marke Volkswagen srebrno sive boje, slijedom čega se tuženiku nalaže da se suzdrži od svakog daljnjeg takvog ili sličnog smetanja posjeda.

II Odbija se prijedlog radi određivanja privremene mjere tužiteljice koji glasi: „1.Zabranjuje se tuženiku/protivniku osiguranja, svako daljnje smetanje tužiteljice u posjedu nekretnine, k. č. [katastarska čestica], vrt njivica u [adresa], površine 10 čhv, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pod prijetnjom novčane kazne od 1.327,22 EUR , koja će se za slučaj kršenja ove privremene mjere od tuženika naplatiti i izreći mu se nova strožija kazna.

2.Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka.“

III Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.650,33 eura, u roku od 15 dana.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se tuženik pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23- dalje: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud usvoji žalbu i preinači pobijano rješenje te odbije zahtjev tužiteljice i istoj naloži da tuženiku naknadi trošak postupka, podredno da rješenje ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da ju je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. [katastarska čestica], vrt njivica u [adresa], površine 10 čhv, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u naravi betoniran i ograđen parkirni prostor, na način da je dana 2. listopada 2022. električnom brusilicom prepilio metalni ogradni lanac parkinga, a nakon toga prepilio i vertikalne metalne stupova koji su ograđivali parking, pobacavši na susjednu parcelu prepiljeni materijal i stvari tužiteljice koje su se nalazile na parkirališnom mjestu na predmetnoj parceli, nakon čega da je na površinu parcele parkirao automobil marke Volkswagen srebrno sive boje, slijedom čega se tuženiku nalaže da se suzdrži od svakog daljnjeg takvog ili sličnog smetanja posjeda.

6. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:

- da je 21. rujna 2023. uviđajem na licu mjesta utvrđeno da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa], i to sa desne strane asfaltiranog puta, da je punomoćnik tužitelja pokazao betonsku površinu koja se nalazi odmah do asfaltiranog puta i na istoj su zatečeni jedan stroj – bager, za kojeg je punomoćnik tužitelja naveo da je postavljen po nalogu tužiteljice, te 2 automobila, plavi marke Fiat i srebrni – sivi marke Volkswagen-Golf za kojeg su punomoćnik tuženika i tuženik naveli da ih je tu parkirao tuženik, da je punomoćnik tužitelja iskazao da se plavo vozilo marke Fiat samo dijelom nalazi na betonskoj ploči, da je utvrđeno da se ispod betonske ploče na kojoj se nalaze vozila nalazi drvarnica što stranke čine nespornim, a na betonskoj ploči da su zatečene željezne pločice dimenzija 10 x 10 cm,

- da je vještak Jasmina Jurinčić u nalazu i mišljenju navela da je prilikom uviđaja punomoćnik tužitelja pokazao spornu površinu koja se nalazi u [adresa] u [adresa], sjeveroistočno od kućnog broja 1 i asfaltirane ulice, da je u naravi sporna površina betonirana i na njoj se u trenutku uviđaja nalaze dva automobila bez registarskih pločica (na skici lica mjesta položaj automobila označen je plavom bojom i nazivima automobil 1 i automobil 2) i mini bager (na skici lica mjesta označen je plavom bojom i nazivom mini bager), da je automobil 1 srebrnosive boje marke Volkswagen, a automobil 2 plave boje marke Fiat, da se automobil 2 (Fiat plave boje) djelomično nalazi na spornoj betoniranoj površini i to svojim sjeverozapadnim dijelom, da se na betoniranoj površini nalazi 6 željeznih pločica koje su na skici lica mjesta označene crvenim oznakama i nazivima ŽP1, ŽP2, ŽP3, ŽP4, ŽP5 i ŽP6, da se ispod betonirane površine odnosno betonske ploče na kojoj se nalaze vozila i bager nalazi drvarnica, da se sporna površina na kojoj su zatečena 2 automobila i 1 mini bager nalazi na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da nema spora da se između stanaka postupka vodi još jedan postupak pod posl. br. Psp-51/2022, u vezi smetanja posjeda predmet kojeg je smetanje posjeda iste nekretnine, a u kojoj tužbi tužiteljica tvrdi da je smetanje izvršeno na način da je tuženik na spornu površinu parkirao vozilo marke VW, reg oznake [registarska oznaka], koje smetanje posjeda da se dogodilo 4. kolovoza 2022.,

- da tužiteljica u tužbi tvrdi da je novo smetanje posjeda izvršeno 2. listopada 2022., te da se poslužila samopomoću na način da je na spornu površinu ostavila radni stroj, nakon što je tuženik uklonio automobil,

- da je naknadno tuženik očigledno na spornoj površini ostavio drugi automobil, te još jedan koji je dijelom na predmetnoj nekretnini, a dijelom na susjednoj,

- da se na spornoj nekretnini sada nalazi automobil sive boje, automobil plave boje koji je djelomično na spornoj parceli ali nije predmetom tužbe, te radni stroj, da je automobil sive boje na predmetnoj nekretnini ostavio tuženik nakon 2. listopada 2022., kao i automobil plave boje, a da se radni stroj ostavila tužiteljica,

- da je tuženik u iskazu potvrdio da je uklonio metalni lanac i vertikalne stupove, te nije sporno da je na predmetnoj površini ostavio automobil sive boje,

- da se iz iskaza ispitanih svjedoka LJ, ČJ i FJ može nesporno utvrditi da se predmetnom nekretninom, i to betoniranom površinom ispod koje je ostava služila tužiteljica te njena obitelj, sve dok se na istoj nije počeo parkirati tuženik, nakon što je kupio predmetnu nekretninu,

- da je tužiteljica u svom iskazu navela da su predmetnu nekretninu betonirali i da su se tamo parkirali, da se na parking moglo ući sve dok tuženik nije počeo parkirati, a kad je izašao da su stavili lanac, no tuženik da je auto stavio nasuprot lanca, da je na kraju posjekao lanac i sve bacio na susjednu parcelu, a na parkingu da je bilo građevinskog materijala,

- da je tuženik u iskazu naveo da je kupio predmetnu parcelu, da je tamo ostavljao svoje automobile od kad je kupio, da su problemi počeli sa susjedom LJ, da je lanac stavljen krajem 8., a početkom 9. mjeseca, a njegov automobil da je ostao zarobljen i da je to uklonio početkom 10. mjeseca,

- da je tuženik parkirao svoj automobil na predmetnu nekretninu, a u svezi događaja iz kolovoza 2022. kad je tuženik na predmetnoj nekretnini ostavio svoj automobil da se vodi drugi parnični postupak isto radi smetanja posjeda pokrenut po tužiteljici, da je tužiteljica potom oko predmetne nekretnine stavila lance koje je tuženik uklonio 2. listopada 2022. kao i metalne stupove te je uklonio stvari tužiteljice i ostavio svoj automobil sive boje.

7. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud zaključuje da je tužiteljica posljednja mirna posjednica predmetne nekretnine, a kako to i proizlazi iz iskaza svjedoka LJ, ČJ, NJ i FJ. Tuženik da je ovu nekretninu kupio u prosincu 2021., a tužiteljica da se u vezi događaja iz kolovoza 2022. i listopada 2022., pravovremeno poslužila samopomoći na način da je nakon smetanja posjeda u kolovozu postavila lance oko sporne površine, a u listopadu da je ostavila na betoniranoj površini radni stroj, te je ustala tužbama radi smetanja posjeda. U tom pravcu sud iskaze svjedoka CJ, EJ i PJ da ne prihvaća u dijelu gdje su isti naveli da se tužiteljica na predmetnoj površini nije parkirala, pa da je valjalo primjenom odredbe čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 -dalje: ZV) i čl. 441. ZPP prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice. Tužba tužiteljice da nije neosnovana jer u sebi na sadrži kondematnorni zahtjev, a kako to ističe tuženik. Tužiteljica da je na predmetnu površinu ostavila radni stroj, kako bi zaštitila svoj posjed, pa se dakle poslužila dopuštenom samopomoći, dok je zahtjev za donošenje privremene mjere valjalo odbiti jer se ista poslužila institutom samopomoći pa da joj preložena privremena mjera nije niti potrebna.

8. Sa zaključkom prvostupanjskog suda suglasan je i ovaj sud drugog stupnja.

9. Odredbom članka 21. stavak 1. i 4. ZV. propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda u posebnom postupku pred sudom ili putem samopomoći, dok je člankom 22. stavak 1. istog Zakona propisno da posjednik koje mu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je to bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

10. Zaštita posjeda može se ostvariti sudskim putem ili putem dopuštene samopomoći, a u skladu s odredbama čl. 22. i 27. ZV. Sud pruža takvu zaštitu u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (prema čl. 22. st. 2. ZV).

11. Nije u pravu žalitelj kada ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP jer pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, njezina je izreka razumljiva, ne proturječi sama sebi ni svojim razlozima, odluka ima jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, o tim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima odluke navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, kao što nije u pravu kada navodi da se prvostupanjsko rješenje temelji na pogrešnom i nepotpuno utvrđenom činjenicom stanju. Naime, sud prvog stupnja, ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju nespornih činjenica, kao i onih utvrđenih na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene (članak 8. ZPP) potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

12. Dakle, pravilno je prvostupanjski sud na temelju utvrđenih činjenica, koje imaju uporište u izvedenim dokazima, zaključio da je tužiteljica bila zadnja mirna posjednica predmetne nekretnine i da se poslužila samopomoću na način da je nakon smetanja posjeda od strane tuženika u kolovozu 2022., što je predmet drugog postupka postavila lance oko sporne površine, koje je tuženik uklonio 2. listopada 2022. a tužiteljica 3. listopad 2022. ostavila na betoniranoj površini radni stroj, pa takvo ponašanje tuženika predstavlja svjesno zadiranje u tuđe pravo posjeda, dakle čin smetanja posjeda.

13. Po ocjeni ovog suda, sudska zaštita posjeda u primjeni odredbe čl. 21. st. 4. ZV nije isključena nakon što se je tužiteljica poslužila dopuštenom samopomoći zato što zakonske odredbe koje reguliraju pitanje načina pružanja posjedovne zaštite zbog smetanja posjeda ne isključuju jedna drugu, odnosno posjedovna zaštita ostvarena putem dopuštene samopomoći ne dokida pravo na sudsku zaštitu kao potpuniji oblik posjedovne zaštite, dakle, i u dijelu traženja utvrđenja čina smetanja te zabrane takvog ili sličnog smetanja.

14. Naime upravo je odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje VSRH) zauzeto takvo shvaćanje. Tako se u rješenju VSRH poslovni broj Rev 542/2023-2 od 21. veljače 2024. na revizijsko pitanje odgovara ovako: "Odgovor na drugo pravno pitanje sadržan je u pravnome shvaćanju iz rješenja ovoga suda Rev 1225/2022-2 od 16. svibnja 2023., koje glasi: „Prema ocjeni revizijskog suda, sudska zaštita posjeda u primjeni odredbe članka 21. stavka 4. ZVDSP nije isključena nakon što su se tužitelji poslužili dopuštenom samopomoći zato što zakonske odredbe koje reguliraju pitanje načina pružanja posjedovne zaštite zbog smetanja posjeda ne isključuju jedna drugu, odnosno posjedovna zaštita ostvarena putem dopuštene samopomoći ne dokida pravo i na sudsku zaštitu kao potpuniji oblik posjedovne zaštite. Iz sadržaja naprijed navedenih zakonskih odredaba proizlazi da su pravila postupka zbog smetanja posjeda tako postavljena da omogućuju što efikasniju zaštitu posjeda putem suda budući da posjedovna zaštita ostvarena putem dopuštene samopomoći, za razliku od one ostvarene putem suda, ne uključuju zabranu daljnjeg uznemiravanja koja zabrana upravo daje efikasan smisao posjedovnoj zaštiti.“. U odluci VSRH poslovni broj Rev 672/2009-2 od 1. lipnja 2011. se navodi: „Prema ocjeni ovog suda pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita a to je tražiti utvrđenje čin smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu već je i dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjena i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 2. ZV (posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZV.“

15. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete (članak 441. ZPP) pa je pozivanje žalitelja na pravo vlasništva istog bespredmetno u konkretnoj pravnoj stvari, slijedom čega se kako bi se izbjeglo suvišno i nepotrebno ponavljanje, upućuju na obrazloženje pobijanog rješenja, kojim obrazloženjem je sud prvog stupnja dao jasne i valjane razloge o tome zašto utvrđuje da je osnovan zahtjev tužiteljice, a koje razloge kao pravilne prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

16. Pravilna je i odluka o trošku postupka koja je valjalo utemeljena na odredbi članak 154. stavak 1. u svezi s člankom 155. ZPP i Tarifom o o nagradama i naknadama za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023), koja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

17. Kako na izložen način nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu, slijedom čega je riješeno kao u izreci (članak 380. točka 2. ZPP).

U Splitu, 10. siječnja 2025.

Sudac:

Ana Grbavac