Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: Gž-22/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja – Suvlasnika stambene zgrade u [adresa], koje zastupa upravitelj K-INDEKS d.o.o., Zagreb, Medveščak 23/1, OIB: 03334333643, a upravitelja zastupa punomoćnica Maja Buhin, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika MŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Andrijana Dodig, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 30. listopada 2024. broj Povrv-3340/2022-6, dana 10. siječnja 2025.
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja i ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 30. listopada 2024. broj Povrv-3340/2022-6, te predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbacio tužbu u ovoj pravnoj stvari.
2. Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobijaju tužitelji zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka, predlažući drugostupanjskom sudu prihvatiti žalbu, ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.
3. Tuženik nije odgovorio na žalbu.
4. Žalba tužitelja je osnovana.
5. U obrazloženju rješenja prvostupanjski sud navodi da je povodom prijedloga za ovrhu ovrhovoditelja – Suvlasnika stambene zgrade u [adresa] javni bilježnik Igor Martinović u Zagrebu donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave od 15. rujna 2022. broj Ovrv-5200/2022, da je ovršenik izjavio prigovor protiv navedenog rješenja o ovrsi te je sud rješenjem od 20. siječnja 2023. broj Povrv- 3340/2022-2 stavio rješenje o ovrsi izvan snage u dijelu kojim je određena ovrha, ukinuo provedene radnje i odredio da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Nadalje sud navodi da tužitelji koji su naznačeni kao suvlasnici stambene zgrade ne mogu biti stranke u parničnom postupku jer nemaju svojstvo fizičke/pravne osobe, a ne radi se o situaciji iz čl. 77. st. 2. i 3. Zakonu o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), pa je sud rješenjem od 11. travnja 2023. vratio tužbu na ispravak sa zahtjevom da u tužbi budu naznačena imena i prezimena, adrese i osobni identifikacijski brojevi svih tužitelja (suvlasnika stambene zgrade), te da su tužitelji po punomoćniku zaprimili rješenje 15. travnja 2023. i po istom nisu postupili. Pozivom na čl. 445.a do 456. ZPP koji sadrži odredbe o postupanju povodom prigovora protiv platnog naloga po pravilima parničnog postupka, te pozivom na čl. 77. st. 1. i 83. st. 5. ZPP prvostupanjski sud zaključuje da to što tužitelji naznačeni kao suvlasnici stambene zgrade nemaju stranačku sposobnost, a tužba po pozivu suda nije ispravljena sukladno zahtjevu iz navedenog rješenja, predstavlja nedostatak koji sprječava vođenje daljnje parnice pa je odbacio tužbu.
6. U žalbi tužitelji navode da je sud propustio utvrditi svrhu uvođenja čl. 39. st. 4. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., u daljnjem tekstu: OZ), te je citiranu odredbu tumačio iznimno formalno i na štetu tužitelja ne uzimajući u obzir da je ista uvedena radi ubrzanja postupaka naplate zajedničke pričuvu jer se suvlasnici stambene zgrade mijenjaju (radi prodaje, darovanja nekretnine ili smrti suvlasnika), a što bi bilo posebno izraženo u konkretnom slučaju kada zgrada ima više od 80 suvlasnika. Osim toga, ne postoji svrha traženja dopune tužbe niti iz razloga što se potraživanje izvršava u korist zajedničke pričuve, pa smatraju paradoksalnim da javni bilježnik može donijeti rješenje o ovrsi bez naznačenih OIB [osobni identifikacijski broj]ova suvlasnika i da se takvo rješenje može provesti u postupku izravne naplate, ali da u istoj situaciji nije moguće voditi parnični postupak. Ukazuju na odluku Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-296/2023 u kojoj je izraženo drugačije pravno stajalište no što je u pobijanom rješenju, te na odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-219/2014 i Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 225/2019 u kojima je izraženo stajalište o primjeni čl. 77. st. 3. ZPP u toj situaciji.
7. U ovom postupku je sporno da li to što su na strani tužitelja naznačeni – „Suvlasnici stambene zgrade u [adresa]“ koji nemaju svojstvo fizičke ili pravne osobe i time stranačke sposobnosti, predstavlja nedostatak koji sprječava vođenje parnice protiv tuženika radi naplate sredstava zajedničke pričuve, te s tim u vezi je li bilo mjesta pozivanju tužitelja na ispravak tužbe, koje je posljedično dovelo do odbačaja tužbe pobijanim rješenjem.
8. Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci od 19. prosinca 2012. broj U-III/4678/2011 koja je podnesena od „suvlasnika stambene zgrade“ zastupanih po upravitelju, uz tvrdnje da im je rješenjem drugostupanjskog suda kojim je ukinuto rješenje o ovrsi i odbačen prijedlog za ovrhu podnositelja ustavne tužbe iz razloga što „suvlasnici stambene zgrade“ nemaju stranačku sposobnost, polazeći od čl. 93. st. 1. i 2., 378. st. 4. i 5. i 379. st. 1. al. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09. i 153/09.), izrazio je slijedeće pravno shvaćanje:
„7.1. Ustavna tužba podnositelja jednaka je ustavnim tužbama podnesenim Ustavnom sudu u istovrsnim predmetima u kojima upravitelji više stambenih zgrada od suvlasnika zgrade (stanova) traže isplatu duga na ime zajedničke pričuve.
Ustavni sud utvrdio je da su odlukama sudova, kojima su tužbeni zahtjevi podnositelja za isplatu iznosa zajedničke pričuve odbijeni (odnosno ovršni prijedlozi odbačeni) zbog nedostatka aktivne legitimacije, povrijeđena ustavna prava, što je podrobno obrazložio u odluci broj: U-III-3671/2003 od 28. lipnja 2006., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 87/06., u kojoj je, između ostalog, utvrđeno:
"(...)
Ustavni sud utvrđuje da je upravitelj zgrade imenovan ugovorom ili prinudni upravitelj ovlašten ex lege pokretati sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju.
(...)"
Citirano stajalište Ustavnog suda u cijelosti je, mutatis mutandis, primjenjivo i u konkretnom slučaju, kada je ovršni postupak radi naplate zajedničke pričuve pokrenut prijedlogom za ovrhu suvlasnika stambene zgrade, zastupanih po upravitelju zgrade. Naime, isticanje nedostatka stranačke sposobnosti suvlasnika, jer nisu naznačene i osobe (fizičke ili pravne) suvlasnika, ukazuje se kao pretjerani formalizam u situaciji u kojoj suvlasnike (podnositelje prijedloga za ovrhu) zastupa upravitelj zgrade. Također, Ustavni sud utvrđuje da je drugostupanjskim rješenjem povrijeđena dužnost propisana člankom 77. stavkom 2. Ustavnog zakona, sukladno kojemu su sva tijela državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave prilikom odlučivanja o konkretnom pravnom pitanju dužna uvažavati i poštivati pravna stajališta zauzeta u ustavnosudskoj praksi.
Naime, navedena pravna stajališta ustanovljuju obvezujuće pravne standarde u odnosu na zaštitu ljudskih prava.“
9. Za primjenu navedenog pravnog shvaćanja i na parnični postupak u konkretnom slučaju, koji je nastavljen iz ovršnog postupka nakon pravomoćnosti rješenja kojim je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave stavljeno izvan snage, ne postoje prepreke u posebnim odredbama ZPP kojima je propisan postupak u povodu prigovora protiv platnog naloga kao niti u ostalim odredbama ZPP.
10. Naime, u praksi sudova na koju djelomično upućuju tužitelji u žalbi, a koja nije dovedena u pitanje niti odlukama Vrhovnog suda u Republici Hrvatskoj (npr. Rev 2006/2017-2, Rev-225/2019-4) izraženo je stajalište da se suvlasnicima stambene zgrade u postupcima naplate zajedničke pričuve može priznati stranačka sposobnost s obzirom da oni tvore pravnu zajednicu koja se može tretirati kao oblik udruživanja u smislu čl. 77. st. 3. ZZP koji propisuje da parnični sud može, iznimno, s pravnim učinkom u određenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. tog članka ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha.
11. Uzimajući u obzir shvaćanja Ustavnog suda Republike Hrvatske izražena u brojnim odlukama koje su vezane uz postupke radi naplate zajedničke pričuve, u kojima je redovnim sudovima ukazano na pretjerani formalizam u situaciji kada je na strani tužitelja (uz suvlasnike koji su naznačeni kao fizičke/ pravne osobe ili su označeni kao „suvlasnici“) naznačen i upravitelj, po ocjeni ovoga suda u konkretnom slučaju s obzirom na vrstu predmeta spora - „Suvlasnicima stambene zgrade u [adresa]“ trebalo je priznati stranačku sposobnost u smislu čl. 77. st. 3. ZPP, pri čemu je udovoljeno i daljnjem uvjetu iz citirane odredbe s obzirom da suvlasnici raspolažu imovinom na kojoj se može provesti ovrha (zajedničkom pričuvom kao zajedničkom imovinom).
11.1. S tim u vezi tužitelji pravilno ukazuju da ako je za donošenje rješenja o ovrsi te u postupku izravne naplate tražbine dostatno naznačiti ovrhovoditelje kao „suvlasnike stambene zgrade“ zastupane po upravitelju, uzimajući u obzir i razloge kojima se rukovodio zakonodavac prilikom uvođenja čl. 39. st. 4. OZ, da inzistiranje u parničnom postupku da se „suvlasnici“ označe kao fizičke/pravne osobe sa svim identifikacijskim podacima (kako je zahtijevao prvostupanjski sud kada je vratio tužbu na ispravak) nema pravnu svrhovitost.
12. Kako je prvostupanjski sud vratio tužbu tužitelja na ispravak/dopunu, to je počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 109. ZPP koja je utjecala na zakonitost rješenja. Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu tužitelja i primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP ukinuo rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje sukladno uputi iz odluke ovoga suda.
U Varaždinu 10. siječnja 2025.
Sutkinja
Sanja Bađun
