REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-640/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, mr.sc. Zlatka Pirca, kao suca izvjestitelja i člana vijeća, te Draženke Ilak, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽD iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Damiru Đapiću, odvjetniku u OD Santica & Đapić u Splitu, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33 OIB:26187994862, zbog naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu broj Pn- 426/2022-16 od 24. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 10. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-426/2022-16 od 24. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete iznos od 2.057,90 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 22.06.2022. do isplate, obračunatim za razdoblje od 22.06.2022. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a zadrugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete tuđe njege i pomoći iznos od 159,27 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 22.06.2022. do isplate obračunatoj za razdoblje od 22.06.2022. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a zadrugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete troškova liječenja iznos od 132,73 €, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 22.06.2022. do isplate obračunatoj za razdoblje od 22.06.2022. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.01.2023. do 31. 12. 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a zadrugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

IV. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknaditi tužiteljici ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 2.626,13 € sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a zadrugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. -3. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP).

2.1. Smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP jer da je izreka presude nejasna i u većem dijelu kontradiktorna, da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, budući je dosudio više nego pravičnu odštetu, a s obzirom da je tužiteljica zadobila, uistinu, lakšu tjelesnu povredu koja nije ostavila trajnih povreda duševnog integriteta, da je dopuštena preinaka protivno odredbi članka 190. ZPP jer je dopuštena isključivo do zaključenja prethodnog postupka, ali da je problem pristanak tuženika, a tuženik se protivio preinaci.

2.2. Također, smatra da je i činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđenom, a zbog nedopuštene preinake i da je pogrešna odluka o troškovima postupka,.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pravcu žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP koju u žalbi ističe tužitelj, ovaj sud je stajališta da prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu. Prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka nije nerazumljiva i kontradiktorna te presuda sadrži razloge za odluku kakvu je donio prvostupanjski sud.

5.1. U odnosu na tvrdnje tuženika da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP u svezi članka 191. ZPP jer da je pogrešno dopustio povećanje tužbenog zahtjeva i takva je tvrdnja neosnovana. Naime, tužiteljica je specificirala visinu tužbenog zahtjeva nakon provedenog vještačenja i u skladu sa izmijenjenim Orijentacijskim mjerilima Vrhovnog suda RH. Sukladno članku 191. stavak 2. ZPP tuženik se ne može protiviti preinači tužbe kojom tužitelj zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe iz iste činjenične osnove zahtjeva drugu novčanu svotu.

5.2. Ne nalazi se ni da bi prvostupanjski sud počinio koju od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP od onih na koje se u skladu s odredbom članka 365,. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

6. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koje se u žalbi također poziva tuženik. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbe te osnovanosti visine tužbenog zahtjeva potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se žalbenim navodima ne dovodi u sumnju, tim više što žalitelj u žalbi ne iznosi određene činjenice i dokaze koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojega je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijanu presudu.

7. Tužiteljica potražuje naknadu štete koju je pretrpjela dana 2. studenog 2021. u prometnoj nezgodi u Sotinu za koju je odgovoran osiguranik tuženika, a koja joj je dijelom tuženik naknadio pa u ovom postupku potražuje daljnju štetu kao i parnični trošak.

8. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, osnov štete te isplata ukupnog iznosa od 18.400,00 kn.

9. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da je tužiteljica u vrijeme ozljeđivanja imala 52 godine,

- da se prijemu na HKP žalila se na mučninu, bolove u vratu, ograničene kretnje vratom i napetost mišića te trnce u lijevoj podlaktici,

- da je pri provođenju EMNG pretrage neurolog je utvrdio da je kod tužiteljice prisutna desinkronizacija u svim analiziranim mišićima lijeve šake te je upućena na ponovnu pretragu EMNG kada je utvrđeno da je živčano oštećenje dobro kompenzirano,

- da se tom prilikom bilježi se umjereno do srednje teško oštećenje za šesti vratni korijen lijevo te manje oštećenje susjednih korjenova,

- da je tužiteljica doživjela povredu osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje,

- da se povreda ispoljila se u trpljenju bolova a određeno vrijeme bile su joj reducirane životne aktivnosti u punom, odnosno u polovičnom obimu, dakle privremeno. Imala je imovinsku štetu radi tuđe pomoći i njege,

- da je trpjela bolove u srednjem stupnju na račun vratobolje sedam dana, a potom još četiri tjedna u blažem intenzitetu,

- da su joj prvih 15 dana u potpunosti bile reducirane životne aktivnosti, a potom u polovičnom još jedan mjesec,

- da je trajno oštećenje tjelesnog zdravlja procijenio sa 3,5%, a što će se očitovati u radnjama gdje se traži uporaba lijeve šake jer će biti u blagom stupnju oštećena funkcija a uz ulaganje napora u malom intenzitetu tužiteljica će biti radno efikasna,

- da je tužiteljica bila izložena neugodnostima zbog ozljeđivanja jer je bila na RTG snimanju, nosila je okovratnik, pila je lijekove, odlazila na kontrolne preglede i pretrage, čega sve ne bi bilo da nije ozlijeđena u prometnoj nesreći,

- da je zbog bolova u predjelu prsne kosti tužiteljica je bila upućena na pregled kod kirurga, ali je tada utvrđeno da nije imala traumatsko oštećenje,

- d je kod tužiteljice došlo do umanjenja životnih aktivnosti zbog ograničene pokretljivosti vrata u iznosu od 2%, što se pribraja procjeni od strane vještaka neurokirurga i da će osjećati umanjenje životnih aktivnosti kod svih težih radova i kod držanja vrata u prisilnom položaju te kod potrebe okretanja vrata u punom opsegu kao npr. pri vožnji

- da se nalazi dijagnoza anksioznog poremećaja te joj je preporučeno uzimanje lijekova iz klase antidepresiva i anksiolitika,

- da je u trenutku traumatskog događaja doživjela primarni strah u trajanju od nekoliko sekundi na koji se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta sljedeća tri do četiri sata, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta sljedećih sedam do deset dana i sekundarni strah blažeg intenziteta sljedeća tri do četiri mjeseca. Vještak dr. Sikirica zaključio je da prema njegovom motrištu,

- da nije došlo do trajnih povreda duševnog integriteta tužiteljice kao posljedice traumatskog događaja i ozljeđivanja,

- da je tuženik tužiteljici isplatio, po njemu nesporni iznos neimovinske štete, od 18.400,00 kn,

- da bi da tužiteljicu neimovinska šteta po doživljenom događaju pripada u iznosu od nešto više od 4.500,00 € kad se u obzir uzme da je tuženik tužiteljici već isplatio iznos od 2.442,10 € ili 18.400,00 kn, to bi tužiteljicu pripadala daljnja isplata iznosa od 2.057,90 € kao i zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, od podnošenja zahtjeva u mirnom postupku pa do konačne isplate,

- da joj je tuđa pomoć i njega trebala kod kuće od strane treće osobe najmanje 15 dana po dva sata dnevno, dok je u svom iskazu priznala da joj je tu tuđu pomoć i njegu pružala njezina sestra,

- da cjenik Doma za starije i nemoćne osobe Lovret u Splitu koja ovu vrstu usluge pruža i naplaćuje za jedan sat 40,00 kn.

10. S obzirom na utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da kako je tuženik tužiteljici već isplatio iznos od 2.442,10 eura ili 18.400,00 kn tužiteljici pripada daljnji iznos od 2.057,50 eura sa zakonskom zateznom kamatom na ime neimovinske štete, iznos od 159,27 eura na ime naknade za tuđu pomoć i njegu te na ime troškova liječenja iznos od 132,73 eura, a s obzirom da smatra da joj pristoji veći iznos od toga jer je u svojem jasno, iskrenom i logičnom kazivanju navela da joj je na mjesečnoj bazi raznih gelova i krema koje su joj olakšavale svakodnevno funkcioniranje trebalo oko 250,00 €.

11. Materijalnopravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.

12. U odnosu na žalbene navode u svezi osporavanja pravilnosti i zakonitosti odluke o visini pravične novčane naknade neimovinske štete valja navesti da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, u slučaju povrede prava osobnosti, sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom (članak 1100. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. -dalje: ZOO), a osim naprijed navedenog ZOO kao jedan od bitnih kriterija za odmjeravanje pravične novčane naknade uzima u obzir i težinu povrede, ali i ostale okolnosti slučaja, a koje znatno pomažu individualiziranju naknade (članak 1100. stavak 1. ZOO).

13. Kada je prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u predmetnom štetnom događaju, što je pravna osnova za dosudu pravične naknade neimovinske štete, te činjenice (kriterije) za dosudu naknade navedene u pobijanoj presudi kao i ostale okolnosti slučaja, a navedene u pobijanoj presudi, pravilna je i zakonita ocjena prvostupanjskog suda o visini pravične naknade štete tužiteljici s osnova neimovinske štete radi povrede prava osobnosti od 4.500 eura, a koju ocjenu ovaj drugostupanjski sud prihvaća u cijelosti jer je donesena pravilnom primjenom materijalnog prava iz naprijed navedenih zakonskih odredbi, koji iznos je pravilno umanjen za nesporno isplaćeni iznos od 2.442,10 eura, slijedom čega je pravilnom primjenom materijalnog prava tužiteljici dosuđena naknada navedene štete u iznosu kao u pobijanoj presudi.

14. Po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud je, temeljem utvrđenih činjenica koje utječu na iznos (visinu) pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, tužiteljici dosudio pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu, a koji iznos nije u protivnosti s naprijed navedenim Orijentacijskim kriterijima, a tužiteljica žalbenim navodima to nije dovela u sumnju.

15. U odnosu na prijepor oko početka tijeka zakonske zatezne kamate na iznose tuđe pomoći i njege te troškova liječenja žalba je također neosnovana, budući je prvostupanjski sud pravilno pozivajući se na odredbu članka 12. stavak 4. Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) odredio tijek zakonskih zateznih kamata.

16. Kako se visina dosuđene naknade za tuđu pomoć i njegu kao i troškova liječenja ne osporava, žalba tuženika je neosnovana tako da ju je valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu kako u odluci o glavnom zahtjevu, tako i u odluci o troškovima oji su kako po osnovi tako i visini pravilno odmjeren, a razvidno je da se žalbom paušalno osporavaju ovisno o odluci povodom žalbe.

17. Na temelju članka 368. stavak 1. ZPP presuđeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 10. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Dubravka Šimić