Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-939/2024-2

R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Borisu Mimici, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila sudska savjetnica Ivana Papić Jurić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja APS DELTA S.A., Veliko Vojvodstvo Luksmeburg, 1 Rue Jean Piret, OIB: 45421012929, zastupanog po punomoćniku Nenadu Grofu, odvjetniku u Zagrebu, Nikole Pavića 7, protiv ovršenika pod 1. RA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. ovršenika GA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3. ovršenika JA, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Nataši Vujčić, odvjetnici u Zagrebu, Fra Luje Maruna 9, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-1580/2021-31 od 4. listopada 2024., 10. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-1580/2021-31 od 4. listopada 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog I.- III. ovršenika od 26. rujna 2023. za odgodom ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-1580/2021-2 od 18. svibnja 2022.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno se žale ovršenici zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., dalje: OZ, koji se u ovom predmetu primjenjuje), s prijedlogom ovom sudu da preinači pobijano rješenje i odgodi ovrhu, podredno da pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Žalba ovršenika nije osnovana.

4. Iz stanja spisa u bitnom proizlazi:

- da je rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-1580/21-2 od 18. svibnja 2022. određena ovrha na temelju pravomoćnog i ovršnog sporazuma od 1. rujna 1995. pod brojem I- 3848/95, radi naplate potraživanja ovrhovoditelja kao pravnog sljednika Zagrebačke banke d.d., Zagreb, vjerovnika iz ovršne isprave, na temelju Trostranog ugovora o ustupu i prijenosu tražbina od strane Zagrebačke banke d.d. kao ustupitelja, APS Delta s.r.o., kao primatelja, te ovrhovoditelja kao primatelja, sklopljenog 30. svibnja 2017., i to na nekretnini ovršenika upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica], i to zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnina i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom,

- da je navedeno rješenje o ovrsi potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž Ovr-292/22-2 od 19. listopada 2022.

5. Ovršenici su podnijeli prijedlog za odgodu predmetne ovrhe navodeći kako su podnijeli tužbu radi utvrđenja ništetnosti Trostranog ugovora o ustupu i prijenosu tražbina od strane Zagrebačke banke d.d. kao ustupitelja, APS Delta s.r.o., kao primatelja, te ovrhovoditelja kao primatelja, sklopljenog 30. svibnja 2017. te kako bi, provedbom predmetne ovrhe, trpjeli nenadoknadivu štetu jer je predmetna nekretnina jedina nekretnina za stanovanje te bi isti postali beskućnici.

6. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe s obrazloženjem da pretpostavke iz odredbe članka 65. stavka 1. OZ-a nisu kumulativno ispunjene, jer da ovršenici nisu učinili vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

7. Naime, prema odredbi iz članka 65. stavak 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. OZ-a ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. OZ-a,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

8. Prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za odgodu, i o tome dao valjane razloge, i to zato jer doista nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe članka 65. OZ-a.

9. Naime, u situaciji u kojoj su ovršenici podnijeli tužbu radi utvrđenja ništetnosti isprave kojom je preneseno potraživanje iz ovršne isprave (protiv koje ne navode da bi bio pokrenut ikakav postupak), a predmetna ovršna isprava nije ugovor o kreditu s međunarodnim obilježjem, te je sklopljena pred tadašnjim Općinskim sudom u Zagrebu, a na okolnost nastanka nenadoknadive štete ovršenici ističu prigovor prava na dom, nisu ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe.

10. Nesumnjivo je da bi ovršenici provedbom ovrhe u ovom postupku trpjeli štetu budući da je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenika, te tijekom istog valja paziti na njegovo dostojanstvo i prava (članak 6. OZ-a), međutim, isti je nužan kako bi se mogla ostvariti tražbina ovrhovoditelja, budući da ju ovršenici odbijaju ostvariti dobrovoljno. Zbog toga je zakonodavac i ostavio na ocjenu sudu da "može" odgoditi ovrhu kada su ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 65. stavka 1. OZ-a.

10. Slijedom navedenog, ovaj drugostupanjski sud smatra kako je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan. Pritom je za dodati kako se navedeni prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe protivi i pravu ovrhovoditelja da na brz i zakonit način ostvari svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom, a koja isprava nije poništena niti utvrđena ništetnom.

11. U konkretnom slučaju, radi naplate predmetne tražbine, upisano je založno pravo na predmetnoj nekretnini te su ovršenici kao založni dužnici dali pravnom predniku ovrhovoditelja izričitu suglasnost da se, radi namirenja predmetne novčane tražbine, ovrha provede na predmetnoj nekretnini. Unatoč tome što bi provedba ovrhe u ovom postupku za ovršenike bila tegobna, provedba ovršnog postupka je nužna u svrhu prisilnog ostvarenja predmetne tražbine, koje se na tom predmetu traži sukladno odredbi članka 77. OZ-a, a predmetna ovrha određena je na predmetu (nekretnini) koji nije izuzet od ovrhe niti je ovrha na tom predmetu ograničena.

12. Zbog svega navedenoga, a kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, niti ovaj sud nalazi da bi bile počinjene povrede na koje temeljem odredbe članka 365. st. 2. ZPP- a, u vezi s člankom 381. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, pozivom na odredbu iz članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, trebalo je istu odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

Split, 10. siječnja 2025.

SUDAC

Boris Mimica