Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-14688/2022

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Mariji Malenica-Marić, uz sudjelovanje Nataše Pilipović kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe Imunološki zavod, zbog prekršaja iz čl. 35. st. 1. t. 5. u vezi čl. 41. st. 3. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, prekršaja iz čl. 191. st. 1. t. f. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, prekršaja iz čl. 191. st. 1. t. g. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, prekršaja iz čl. 228. st. 1. t. 4. Zakona o radu i prekršaja iz čl. 228. st. 1. t. 2. Zakona o radu, te II okrivljenika odgovorne osobe, PG, zbog prekršaja iz čl. 35. st. 1. t. 5. u vezi čl. 41. st. 3. i st. 2. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, prekršaja iz čl. 191. st. 1. t. f. i st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, prekršaja iz čl. 191. st. 1. t. g. i st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, prekršaja iz čl. 228. st. 1. t. 4. i st. 2. Zakona o radu i prekršaja iz čl. 228. st. 1. t. 2. i st. 2. Zakona o radu, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, Klasa:116-01/22-01/1072, nakon glavne i javne rasprave održane 8. siječnja 2025. u nazočnosti II okrivljenika, braniteljice okrivljenika i predstavnika tužitelja, 9. siječnja 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

I okrivljena pravna osoba: Imunološki zavod, sa sjedištem u [adresa], predmet poslovanja proizvodnja imunoloških lijekova i drugo, OIB: 51786203438, broj zaposlenih 151, prekršajno nekažnjavana,

II okrivljenik, odgovorna osoba: PG, sin P, rođen **.**.1964., državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], VSS, po zanimanju liječnik, ravnatelj I okrivljene pravne osobe, s mjesečnim primanjima u iznosu 2.500,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno nekažnjavan,

k r i v i s u

što je:

1. obavljenim inspekcijskim nadzorom Državnog inspektorata 26. kolovoza i 27. rujna 2022. u sjedištu I okrivljene pravne osobe u [adresa], utvrđeno da na dan 27. rujna 2022. zapošljavaju 151 radnika, a nisu imenovali zamjenika povjerljive osobe u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Narodne novine 46/2022), što su trebali učiniti do 24. srpnja 2022. godine,

čime su počinili prekršaj iz čl. 35. st. 1. t. 5. i st. 2. u vezi čl. 41. st. 3. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Narodne novine 46/2022),

2. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da kao javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska prilikom raspisivanja internog natječaja Ur.broj:1190/2021 od 4. kolovoza 2021. za izbor i imenovanje radnika na reizborno radno mjesto s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na mandatno razdoblje od četiri godine za radno mjesto: voditelj Odjela za tehničke poslove nisu pozvali osoblje iz čl. 102. st. 1.-3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i to, dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja, bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi, dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, člana uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, dragovoljca iz Domovinskog rata, redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dijete umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade, dijete umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade, dijete umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade, dijete hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade, dijete dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade i dijete hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade, osobe zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog koji imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja, a koji one imaju i da su pravne osobe prilikom popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga članka prema redoslijedu određenom st. 1. čl. 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ako ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto da u skladu s odredbom čl. 102. st. 2. istog Zakona da dostave dokaze iz čl. 103. st. 1. istog Zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju i to rješenje ili potvrdu o priznatom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno potvrdu o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka c) i e) do 1) i članka 102. stavka 1. točaka c) i e) do1) ovoga Zakona te djeca hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi iz članka 101. stavka 1. točke a) i članka 102. stavka 1. točke a) istog Zakona), dokaz o nezaposlenosti-potvrdu odnosno ispis elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili potvrdu odnosno ispis elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ne stariji od mjesec dana (u slučaju iz čl. 101. st. 1. i čl. 102. st. 1. istog Zakona), presliku pravomoćnog rješenja, odluke ili drugog pravnog akta o prestanku prethodnog zaposlenja, osim ako se radi o prvom zapošljavanju (u slučaju iz čl. 101. st. 1. i čl.102. st. 1. istog Zakona), dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se prijavljuje dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, bez roditeljske skrbi, potvrdu poslodavca ili potvrdu odnosno ispis elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ne stariji od mjesec dana, iz kojeg je vidljivo da je osoba iz čl. 101. st. 1. i čl. 102. st.1. istog Zakona zaposlena na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog koji ima (u slučaju iz čl.101. st. 2. i čl. 102. st 2. istog Zakona), presliku pravomoćnog rješenja o priznatom pravu na novčanu naknadu iz čl. 107. istog Zakona ili prava na zajamčenu minimalnu naknadu (osobe iz čl. 101. st. 1. t. g) do 1) i čl. 102. st. 1. t. g) do 1) istog Zakona), potvrdu o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (kada se prijavljuju osobe iz čl. 101. st. 1. t. e), f), i) i 1) i čl. 102. st. 1. t. e), f), i) i 1) istog Zakona), rodni list (osobe iz čl. 101. st. 1. t. a), b), g), h), i), j), k) i l) i čl. 102. st. 1. t. a), b), g), h), i), j), k) i l) istog Zakona), rješenje ili potvrdu o priznatom statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (osobe iz čl. 101. st. 1. t. a), b) i d) i čl. 102. st. 1. t. a), b) i d) istog Zakona), smrtni list (u slučaju iz čl. 101. st. 1. t. a), g) do i) i čl. 102. st.1. t. a), g) do i) istog Zakona),

čime su počinili prekršaj iz čl.190. st. 1. t. f. i st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23),

3. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da kao javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska prilikom raspisivanja natječaja Ur.broj:1392/2021 od 15. rujna 2021. za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme uz probni rad, između ostalog, za radno mjesto 3.4.5. tehničar-stručni referent-1 izvršitelj u Odjelu za proizvodnju antiseruma i uzgoj pokusnih životinja u Brezju, Sveta Nedjelja, probni rad 2 mjeseca, objavljenog putem internetskih stranica, nisu objavili poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju,

čime su počinili prekršaj iz čl.190. st. 1. t. g. i st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine 121/17, 98/19, 84/21, i 156/23),

4. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da kao javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska prilikom raspisivanja internog natječaja Ur.broj:91/2022 od 18. siječnja 2022. za izbor i imenovanje radnika na reizborno radno mjesto s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na mandatno razdoblje od četiri godine za radno mjesto: 2.3.1.1. voditelj Odsjeka za kemijsku kontrolu nisu pozvali osoblje iz čl. 102. st. 1.-3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i to, dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja, bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi, dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, člana uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, dragovoljca iz Domovinskog rata, redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dijete umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade, dijete umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade, dijete umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade, dijete hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade, dijete dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade i dijete hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade, osobe zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog koji imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja, a koji one imaju i da su pravne osobe prilikom popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga članka prema redoslijedu određenom st. 1. čl. 102. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ako ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto da u skladu s odredbom čl. 102. st. 2. istog Zakona da dostave dokaze iz čl. 103. st. 1. istog Zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju i to rješenje ili potvrdu o priznatom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno potvrdu o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka c) i e) do 1) i članka 102. stavka 1. točaka c) i e) do1) ovoga Zakona te djeca hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi iz članka 101. stavka 1. točke a) i članka 102. stavka 1. točke a) istog Zakona), dokaz o nezaposlenosti-potvrdu odnosno ispis elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili potvrdu odnosno ispis elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ne stariji od mjesec dana (u slučaju iz čl. 101. st. 1. i čl. 102. st. 1. istog Zakona), presliku pravomoćnog rješenja, odluke ili drugog pravnog akta o prestanku prethodnog zaposlenja, osim ako se radi o prvom zapošljavanju (u slučaju iz čl. 101. st. 1. i čl.102. st. 1. istog Zakona), dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se prijavljuje dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, bez roditeljske skrbi, potvrdu poslodavca ili potvrdu odnosno ispis elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ne stariji od mjesec dana, iz kojeg je vidljivo da je osoba iz čl. 101. st. 1. i čl. 102. st.1. istog Zakona zaposlena na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog koji ima (u slučaju iz čl.101. st. 2. i čl. 102. st 2. istog Zakona), presliku pravomoćnog rješenja o priznatom pravu na novčanu naknadu iz čl. 107. istog Zakona ili prava na zajamčenu minimalnu naknadu (osobe iz čl. 101. st. 1. t. g) do 1) i čl. 102. st. 1. t. g) do 1) istog Zakona), potvrdu o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (kada se prijavljuju osobe iz čl. 101. st. 1. t. e), f), i) i 1) i čl. 102. st. 1. t. e), f), i) i 1) istog Zakona), rodni list (osobe iz čl. 101. st. 1. t. a), b), g), h), i), j), k) i l) i čl. 102. st. 1. t. a), b), g), h), i), j), k) i l) istog Zakona), rješenje ili potvrdu o priznatom statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (osobe iz čl. 101. st. 1. t. a), b) i d) i čl. 102. st. 1. t. a), b) i d) istog Zakona), smrtni list (u slučaju iz čl. 101. st. 1. t. a), g) do i) i čl. 102. st.1. t. a), g) do i) istog Zakona),

čime su počinili prekršaj iz čl.190. st. 1. t. f. i st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine 121/17, 98/19, 84/21, i 156/23),

5. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da kao javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska prilikom raspisivanja natječaja Ur.broj:382/2022 od 2. ožujka 2022. za zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme uz probni rad od 2 mjeseca, između ostalog, za radno mjesto 3.4.6. tehničar održavanja-1 izvršitelj u Odjelu za proizvodnju antiseruma i uzgoj pokusnih životinja u Brezju, Sveta Nedjelja, objavljenog putem internetskih stranica, nisu objavili poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju,

čime su počinili prekršaj iz čl.190. st. 1. t. g. i st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23),

pa se na osnovi istih propisa,

I okrivljena pravna osoba, Imunološki zavod

za djelo pod točkom 1. temeljem odredbe čl. 38. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona u cijelosti o s l o b a đ a o d k a z n e

za djelo pod točkom 2. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 270,00 (dvjestosedamdeset) eura

za djelo pod točkom 3. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 270,00 (dvjestosedamdeset) eura

za djelo pod točkom 4. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 270,00 (dvjestosedamdeset) eura

za djelo pod točkom 5. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 270,00 (dvjestosedamdeset) eura

Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona I okrivljenoj pravnoj osobi se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.080,00 (tisućuosamdeset) eura

II okrivljenik, odgovorna osoba PG

za djelo pod točkom 1. temeljem odredbe čl. 38. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona u cijelosti o s l o b a đ a o d k a z n e

za djelo pod točkom 2. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (stopedeset) eura

za djelo pod točkom 3. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (stopedeset) eura

za djelo pod točkom 4. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (stopedeset) eura

za djelo pod točkom 5. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuje NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (stopedeset) eura

Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona II okrivljeniku se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 600,00 (šesto) eura

Temeljem odredbe čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 90 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II) Temeljem odredbe čl. 139. st. 3. u vezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, I okrivljena pravna osoba je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura, a II okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 90 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

III) Temeljem čl.182. t. 3. Prekršajnog zakona ( Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e

da bi:

6. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da na dan 27. rujna 2022. zapošljavaju 151 radnika, a nisu imenovali osobu koja je osim poslodavca ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje tih podataka trećim osobama,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 228. st. 1. t. 4. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17 i 98/19),

7. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da kao javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska prilikom raspisivanja natječaja Ur.broj:1190/2021 od 4. kolovoza 2021. za izbor i imenovanje radnika na reizborno radno mjesto s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na mandatno razdoblje od četiri godine za radno mjesto: voditelj Odjela za tehničke poslove objavljenog putem internetskih stranica, nisu objavili poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl.190. st. 1. t. g. i st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23),

8. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da kao javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska prilikom raspisivanja natječaja Ur.broj:91/2022 od 18. siječnja 2022. za izbor i imenovanje radnika na reizborno radno mjesto s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na mandatno razdoblje od četiri godine za radno mjesto: 2.3.1.1. voditelj Odsjeka za kemijsku kontrolu, objavljenog putem internetskih stranica, nisu objavili poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl.190. st. 1. t. g. i st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23),

9. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da su nakon provedenog internog natječaja Ur.broj:1190/2021 od 4. kolovoza 2021. za izbor i imenovanje radnika na reizborno radno mjesto s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na mandatno razdoblje od četiri godine za radno mjesto: voditelj Odjela za tehničke poslove s radnikom KG **.**.2021. sklopili ugovor o radu za obavljanje poslova radnog mjesta voditelj Odjela za tehničke poslove, što nisu smjeli učiniti, jer radnik ĐG u trenutku sklapanja ugovora o radu nije udovoljavao posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, uređenih važećim Pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada poslodavca i to najmanje četiri godine iskustva u struci,

pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 228. st. 1. t. 2. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17 i 98/19),

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, pod klasom:116-01/22-01/1072 podnijela je 29. rujna 2022. optužni prijedlog protiv okrivljenika radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenici su u pisanoj obrani naveli da je predmetni optužni prijedlog nezakonit jer je podnesen protivno odredbi čl. 58. Zakona o Državnom inspektoratu (NN 115/18, 117/21) i čl. 223. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19). Odredbom čl. 58. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da inspektor provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimno na zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom. Odredbom čl. 58. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja), a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora. Optužni prijedlog u ovom slučaju nije podnesen po službenoj dužnosti već temeljem anonimne predstavke, dakle temeljem predstavke koja ne zadovoljava pretpostavke iz čl. 58. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu slijedom čega inspektor nije smio po istoj postupati. Kako podnošenje optužnog prijedloga nije rezultat postupanja inspektora po službenoj dužnosti, kako to nalaže odredba čl. 58. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, razvidno je da je podnositlj istog postupio i protivno odredbi čl. 58. st. 1. Navedeno je razvidno i iz samog optužbog prijedloga u kojem se, na str. 1. navodi: „zbog toga što je na temelju predstavke, proslijeđene od Ministarstva zdravstva, zaprimljene u Središnjem uredu Državnog inspektorata"… Drugim riječima, podnositelj optužnog prijedloga postupio je temeljem anonimne predstavke koja mu je proslijeđena i time povrijedio odredbe čl. 58 st. 1. i 2. Zakona o Državnom inspektoratu. Osim toga, odredbom čl. 223. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19) propisano je: „(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i na temelju njega donesenih propisa, te drugih zakona i propisa koji uređuju odnose između poslodavaca i radnika, obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada, ako drugim zakonom nije drukčije propisano. (2) U provođenju nadzora inspektor rada ima ovlaštenja utvrđena zakonom ili na temelju zakona donesenim propisom. 3) Radnik, radničko vijeće, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provođenje inspekcijskog nadzora.“ Evidentno je da, odredba čl. 223. st. 3. Zakona o radu kao ovlaštenog podnositelja zahtjeva za provođenjem inspekcijskog nadzora ne predviđa anonimnog podnositelja. Isto je tako evidentno da je prisilnom odredbom čl. 223. st. 2. Zakona o radu propisano da u provođenju nadzora inspektor rada ima ovlaštenja utvrđena zakonom ili na temelju zakona donesenim propisima slijedom čega nije ovlašten postupati izvan okvira kojeg mu je odredio zakonodavac. U ovom je slučaju inpektorica postupila protivno odredbama Zakona o radu i Zakona o Državnom inspektoratu kad je za povod svog postupanja, usprkos izostanku pretpostavki iz čl. 58. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu kao i onih iz čl. 223. st. 3. Zakona o radu, koristila anonimnu prijavu. Nadalje, postavlja se pitanje je li u ovom konkretnom slučaju postupljeno sukladno odredbi čl. 78. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu odnosno je li postupljeno protivno Godišnjem programu rada kojim se utvrđuju najmanji broj, struktura i prioriteti obavljanja inspekcijskih nadzora nad primjenom propisa iz djelokruga Državnog inspektorata, provedba obveznih monitoringa sukladno europskim propisima, provedba koordiniranih inspekcijskih nadzora te zajednički poslovi koje će obavljati inspektori Državnog inspektorata u suradnji s drugim inspekcijama koje djeluju prema posebnim propisima. Slijedom gore iznesenog, predlažu naslovnom Sudu, prije upuštanja u meritorno raspravljanje po podnesenom prijedlogu, ispitati procesne pretpostavke za dopuštenost istog te u tu svrhu službenim putem zatražiti od Ministarstva zdravstva da dostavi predstavku koju je proslijedilo Središnjem uredu Državnog inspektorata te da se očituje kada je istu zaprimilo i kada ju je proslijedilo, kao i kada je ista zaprimljena od strane Središnjeg ureda Državnog inspektorata kao i pribavu Godišnjeg programa rada Državnog inspektorata. U nastavku pisane obrane, okrivljenivici su o izostanku materijalnopravnih pretpostavki za prekršajnu odgovornost i kažnjavanje za prekršaje koji im se optužnim prijedlogom stavljaju na teret naveli da u odnosu na navodno počinjenje prekršaj iz čl. 29. st. 6. Zakona o radu, jer da prvookrivljeni, prema navodima iz optužnog prijedloga nije imenovao osobu koja je osim poslodavca ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje tih podataka trećim osobama navodi se kako je prvookrivljeni 11.05.2018. (a ne kako se to pogrešno navodi u optužnom prijedlogu dana 11.05.2008. donio Odluku o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka te je NG, dipl. oec. imenovao za službenika za zaštitu podataka. Okolnost što je navedenu Odluku donio v.d. ravnatelja na temelju čl. 17. Statuta Imunološkog zavoda samo je potvrda da je ista donesena na zakonit način odnosno da je istu donijela osoba koja je na to po zakonu i Statutu ovlaštena. Istovremeno, to ne znači, kako to pogrešno tumači viša inspektorica u svom optužnom prijedlogu, da takva odluka ne bi bila donesena u skladu s odredbom čl. 29. st. 6. Zakona o radu niti na temelju Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. Da je tomu tako dovoljno je smisleno, ali i tek gramatički, protumačiti odredbe čl. 29. st. 6. i 228. st. 4. Zakona o radu koje glase: Zaštita privatnosti radnika, Članak 29. (6) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan je imenovati osobu koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu s zakonom.” Teži prekršaji poslodavca Članak 228. st. 1. toč. 4. „(1) Novčanom kaznom od 31.000,00 do 60.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba: … 4) ako prikuplja, obrađuje, koristi i dostavlja trećim osobama osobne podatke radnika protivno odredbama ovoga Zakona, ili ako ne imenuje osobu koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje tih podataka trećim osobama (članak 29. stavci 1. i 6.)“. Iz citiranih odredaba ne proizlazi da je prvookrivljeni bio dužan (kao pretpostavku njezine valjanosti u smislu Zakona o radu) u odluci o imenovanju osobe za zaštitu osobnih podataka navesti da je ista donesena temeljem Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka odnosno da bi zbog navođenja da ju je v.d. ravnatelja prvookrivljenog donio na temelju Statuta bio razlogom za njezinu nevaljanost odnosno protivnost odredbi čl. 29. Zakona o radu. Dakle, netočno viša inspektorica navodi da je Odluka prvookrivljenog od 11. svibnja 2018. g. bila donesena na temelju čl. 17. Statuta pa da nije sukladna čl. 29. st. 6. Zakona o radu. Točno je da je navedenu Odluku donio v.d. ravnatelja sukladno čl. 17. Statuta, a sukladno odredbi čl. 29. st. 6. Zakona o radu. Osim toga, odredba čl. 228. st. 1. toč. 4. Zakona o radu propisuje izricanje novčane kazne za slučaj izostanka imenovanja osobe koja je osim poslodavca pravne osobe ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje tih podataka trećim osobama (članak 29. stavci 1. i 6.), što ovdje evidentno nije slučaj jer je takva osoba kod prvookrivljenog imenovana, dokaz je Odluka Imunološkog zavoda od 11.05.2018. godine. Zaključno, nije se ispunilo biće djela prekršaja iz čl. 29. st. 6. Zakona o radu koji im se podnesenim optužnim prijedlogom stavlja na teret slijedom čega se nisu ostvarile ni pretpostavke za kažnjavanje istih. Dodatno su napomenuli, kako se u optužnom prijedlogu kao “dokaz” tamo iznesenih navoda navodi Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 26.08.2022. i od 27.09.2022. Međutim zapisnici podnositelja optužnog prijedloga nisu dokazi već viđenje o činjenicama jedne strane u ovom postupku točnije osobno viđenje više inspektorice koja je podnošenjem optužnog prijedloga postupila izvan zakonskih ovlasti. U odnosu na navodno počinjenje prekršaja iz čl. 20. st. 2. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, jer da prvookrivljeni, prema navodima iz optužnog prijedloga, nije imenovao zamjenika povjerljive osobe u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (u nastavku: ZoZPN) navodi se kako je 08.02.2019. donesen Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Taj je Zakon objavljen u Narodnim novinama br.17/2019 od 20.02.2019., a stupio je na snagu dana 01.07.2019. Dana 10.10.2019. prvookrivljeni je donio Odluku o imenovanju osobe za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, dokaz je Odluka od 10.10.2019. Odredbom čl. 17. st. 4. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (NN 17/2019) propisano je da će poslodavac na prijedlog povjerljive osobe imenovati zamjenika povjerljive osobe. Kako takav prijedlog od strane povjerljive osobe nije došao to poslodavac nije imenovao zamjenika istoj, a tim Zakonom nije bila predviđena procedura postupanja-imenovanja zamjenika ukoliko izostane prijedlog povjerljive osobe za imenovanjem iste. Ni prekršajne odredbe navedenog Zakona nisu predviđale prekršajnu odgovornost poslodavca osim u slučaju da propusti imenovati zamjenika povjerljive osobe sukladno čl. 17. st. 4. odnosno da je takav prijedlog od povjerljive osobe stigao. Dakle, u režimu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti iz 2019. nisu se ni ispunile pretpostavke za imenovanje zamjenika povjerljive osobe. Značajno je za istaknuti kako od dana imenovanja povjerljive osobe, pa sve do danas, povjerljiva osoba nije zaprimila niti jednu pritužbu odnosno prijavu nepravilnosti. Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (ZoZPN) donesen je 08.04.2022. g., stupio je na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama, a objavljen je dana 15.04.2022. g. (NN 46/2022), dakle u primjeni je od 23.04.2022. Odredbom čl. 41. st. 3. tog novog ZoZPN propisano je da je poslodavac dužan imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe na način propisan člankom 20. toga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu toga Zakona. Dakle, rok za imenovanje zamjenika povjerljive osobe istekao je s 23.07.2022., a već 26.08.2022. viša inspektorica dolazi u inspekcijski nadzor kod provookrivljenog I usprkos činjenici koju ne spori ni u Zapisniku oobavljenom inspekcijskom nadzoru od 27.09.2022. (str. 4. Zapisnika) da je prvookrivljeni 14.09.2022. donio Odluku kojom je imenovao zamjenicu povjerljivoj osobi, podnosi optužni prijedlog u kojem navodi da su okrivljeni na dan 24.07.2022. počinili prekršaj iz čl. 20. st. 2. ZoZPN. Dakle, u vrijeme obavljana inspekcijskog nadzora, 27.09.2022. već su bile otklonjene uočene nepravilnosti slijedom čega nije bilo zakonske osnove ni s materijalnopravne strane (o izostanku onih procesnih pretpostavki bilo je riječi u uvodnom dijelu ove obrane) za podnošenje optužnog prijedloga. Osim toga, od značaja za odluku u ovoj prekršajnoj stvari trebala bi biti i okolnost da je već nakon mjesec dana od isteka roka za imenovanje zamjenika povjerljivoj osobi državni inspektorat pokrenuo inspekcijski nadzor što baca posebno svjetlo na razloge njihova postupanja i moguće ciljeve koji se istima žele pomoći, a koji svoje ishodište imaju u izvanpravnim razlozima i izvan nadležnosti podnositelja optužnog prijedloga, a na poticaj anonimnog podnositelja predstavke. Ako se svemu tome doda činjenica da se radi o ljetnim mjesecima kada su u tijeku godišnji odmori, o izrazito kratkom roku prilagodbe na novi ZoZPN kao i o činjenici da je prvookrivljeni u postupku revitalizacije što je strateški interes Republike Hrvatske, što drugookrivljenom nameće izrazito velike odgovornosti te izrazito velik obujam poslova (npr. iznalaženje lokacije za izgradnju novog zavoda i sl. što je tijekom ljeta uspješno i ostvareno) u cilju realizacije i ostvarivanja tog strateškog cilja, onda je potpuno razumljivo i s ljudske i s profesionalne strane, da je za očekivati moguće manje “propuste” ili kašnjenja u postupanju koja doduše jesu propisana zakonom, ali nisu od utjecaja na obavljanje djelatnosti prvookrivljenog, niti na prava radnika istog jer, kao što je već ranije navedeno, imenovana povjerljiva osoba nije zaprimila niti jednu prijavu nepravilnosti od 2019. do danas. Nadalje, odredbom čl. 20. st. 1. t. 2. novog ZoZPN propisano ja da je poslodavac dužan imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika na prijedlog:- radničkog vijeća ili sindikalnog povjernika koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća,- najmanje 20% radnika zaposlenih kod poslodavca, ako radničko vijeće ili sindikalni povjerenik koji je preuzeo prava i obveze radničkog vijeća nisu ustanovljeni pri poslodavcu. Tek iznimno, ukoliko takav prijedlog nije dan, poslodavac može imenovati povjerljivu osobu i njezina zamjenika. Po logici stvari i smislenim tumačenjam odredbe čl. 20. do primjene iznimke iz čl. 20. st. 3. ZoZPN ne može ni doći dok ne protekne rok od tri mjeseca u kojem je dana mogućnost za imenovanje sukladno čl. 20. st. 1. toč. 2. ZoZPN-a. Svako drugačije tumačenje otovorilo bi mogućnost zlouopotrebama, odnosno da poslodavac prije proteka roka od tri mjeseca, dakle prije mogućnosti da radničko vijeće, sindikalni povjerenik odnosno najmanje 20% radnika predlože povjerljivu osobu i njezinog zamjenika, sam imenuje zamjenika iz kruga njemu povjerljivih osoba. Smisao donošenja ovog Zakona zaštita je radnika prijavitelja nepravilnosti, a ne prilika poslodavcu da imenuje osobu koju on, a ne radnici, smatra podobnom za ulogu zamjenika povjerljive osobe.U gore opisanim okolnostima (trajanja godišnjih odmora, izrazito kratkog proteka vremena od propisanog roka za postupanje do inspekcijskog nadzora, kao i u okolnostima provođenja intenzivnih aktivnosti u cilju revitalizacije prvookrivljenog) okrivljeni su isčekivali prijedlog radničkog vijeća sukladno odredbi čl. 20. st. 1. toč. 2 ZoZPN koji je prijedlog izostao unutar roka od tri mjeseca te je prvookrivljeni 14.09.2022. iskoristio zakonom propisanu iznimnu mogućnost (čl. 20. st. 3. ZoZPN) i donio Odluku o imenovanju zamjenice, dokaz je Odluka od 14.09.2022. Osim toga, odredbom čl. 35. st. 1. t. 5. ZoZPN predviđeno je kažnjavanje za slučaj da poslodavac ne imenuje povjerljivu osobu ili zamjenika iz članka 20. st. 2. (dakle po po prijedlogu radničkog vijeća, sindikalnog povjerenika ili najmanje 20% radnika) u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ZoZPN, a ne za slučaj nepostupanja po čl. 20. st. 3 ZoZPN kojim je propisana iznimka u postupku imenovanja. Članak 35. “(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba ako: 5. ne imenuje povjerljivu osobu ili njezina zamjenika iz članka 20. stavka 2. u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona (članak 41. stavak 3.) (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovog članka novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.” U smislu svega iznesenog, prema mišljenju okrivljenika nije ispunjeno biće djela prekršaja koje im se stavlja na teret. Ukoliko bi pak Sud bio drugačijeg gledišta, smatraju da bi se moglo raditi tek o “beznačajnom prekršaju” u smislu čl. 24.a Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) koja odredba glasi: “Nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.” U okolnostima slučaja kad je Odluka o imenovanju zamjenice povjerljive osobe donesena 14.09.2022. umijesto do 23.07.2022. i u okolnostima slučaja kada povjerljiva osoba u periodu od tri godine od imenovanja nije zaprimila niti jednu prijavu nepravilnosti, okrivljeni smatraju da bi stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti bio neznatan te da ne bi postojala potreba da okrivljeni budu kažnjeni, kad bi djelo uopće i bilo počinjeno. U odnosu na navodno počinjenje prekršaja iz čl. 103. st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17, 98/19, 84/21) (u nastavku: ZHB) kažnjiv po čl. 190. stavak 1. točka f. i st. 2. ZHB jer da prvookrivljeni, prema navodima iz optužnog prijedloga, nije pozvao osobe iz čl. 102. st. 1. do 3. ZHB-a (točl. 3. i 6. optužnog prijedloga), i to:-prilikom raspisivanja internog natječaja Ur. Br.: 1190/2021 od 04.08.2021. za izbor i imenovanje radnika na reizborno radno mjesto s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na mandatno razdoblje od četiri godine za radno mjesto: voditelj Odjela za tehničke poslove (toč. 3. optužnog prijedloga),-prilikom raspisivanja internog natječaja Ur. broj: 91/2022 od 18.01.2022. za izbor i imenovanje radnika na reizborno radno mjesto s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na mandatno razdoblje od četiri godine za radno mjesto: 2.3.1.1. voditelj Odsjeka za kemijsku kontrolu (toč. 6. optužnog prijedloga) navodi se kako slijedi. Oba gore navedena raspisana natječaja internog su karaktera i kao takvi upućeni potencijalnim prijaviteljima koji su već zaposlenici prvookrivljenog. Ova okolnost značajna je zbog toga što su prvookrivljenom kao poslodavcu poznate sve relevantne činjenice o svojim zaposlenicima i mogućim prijaviteljima na raspisane natječaje koje je činjenice prvookrivljeni kod odnošenja odluke o izabranim kandidatima i uzeo u obzir. Jedna od takvih činjenica jesu i činjenice iz čl. 102. st. 1. do 3. ZHB-a. Valja istaknuti kako okolnost što u navedenim natječajima nisu pozvane osobe iz čl. 102. st. 1. do 3. ZHB-a nije bila razlogom kršenja bilo čijih prava niti je ostvarivanje istih na taj način bilo kome onemogućeno. No, notorna je činjenica da okolnost da se radi o osobi iz čl. 102. st. 1. do 3. ZHB-a nije jedini kriterij za odabir kandidata. Razlog zbog kojeg su navedeni interni natječaji raspisani na način na koji su raspisani su postupanje u skladu s dugogodišnjom praksom postupanja provookrivljenog u potvrdu čega se dostavljaju interni natječaji raspisivani od 2016. do danas, poznate okolnosti vezane za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju mogućih prijavitelja na natječaj (s obzirom da se radi o zaposlenicima prvookrivljenog) zbog čega niti jedan mogući prijavitelj nije doveden u nepovoljniji položaj, postupanje u skladu s načelima i pravilima EU (direktivama) koja nalažu javnim tijelima i pravnim osobama s javnim ovlastima da izbjegavaju nametati prevelik teret fizičkim i pravnim subjektima kod ostvarivanja svojih prava (prijave na natječaj, zaposlenja, pribave raznih dozvola i sl.) nalažući im dostavu isprava (potvrda, uvjerenja i sl.) kojima tijelo koje odlučuje o njihovim pravima i interesima već raspolaže ili o njima ima saznanja. Dakle, s obzirom da se radi o internim natječajima adresati kojih su postojeći zaposlenici prvookrivljenog o kojima prvookrivljeni raspolaže informacijama koje utječu na ostvarivanje prava prednosti u konkretnom slučaju, nije bilo potrebe ni osnove za postupanje sukladno čl. 102. st. 1. do 3. ZHB-a. Nastavno na izneseno, ističe se kako je prilikom raspisivanja “vanjskih” natječaja, prvookrivljeni uvijek postupao u skladu s odredbom čl. 102. st. 1. do 3. upravo zbog činjenice što o mogućim “vanjskim” prijaviteljima ne raspolaže podacima zbog kojih bi ti kandidati ostvarivali prednost pri zapošljavanju. Sve to pokazatelj je dosljednosti, ali i dobre volje okrivljenih u postupanju, a dokaz je interni natječaji prvookrivljenog I vanjski natječaji prvookrivljenog. Da prvookrivljeni nepostupanjem po odredbi čl. 102. st. 1. do 3. ZHB-a nije htio nikog zakinuti u ostvarivanju svojih prava ili bilo kome pogodovati zbog čega nije došlo ni do kakvog ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline ili društvenih vrijednosti potvrđuje i sljedeća činjenica. Drugookrivljeni je, primjerice, kod natječaja od 04.08.2021., dana 09.08.2021. poslao mail g. MG, zamjeniku ravnatelja da gđa NG pošalje informaciju o natječaju ljudima iz Službe sve kako se ne bi dogodilo da se netko ne javi na natječaj zbog mogućeg korištenja godišnjeg odmora, dokaz e-mail drugookrivljenog od 09.08.2021. Na opisani način zasigurno ne postupa netko tko za cilj ima bilo koga onemogućiti u ostvarivanju svojih prava. Osim toga, i sam drugookrivljeni hrvatski je branitelj iz Domovinskog rata i kao takav i osobno posebno obazriv prema osobama tog statusa, njihovim pravima i mogućnostima ostvarivanja istih, dokaz, Potvrda Ministarstva obrane od 10.10.2013. Dodatno se napominje kako je drugookrivljeni po struci liječnik, a ne pravnik te nije osobno sudjelovao u sastavljanju natječaja koji su se raspisivali već je isti, s punim povjerenjem da će raspisivanje natječaja biti ispravno provedeno, taj posao povjerio za to osnovanim stručnim službama prvookrivljenog. Neke od natječaja (npr. onaj raspisan 04.08.2021.) drugookrivljeni čak nije osobno ni potpisao. Gornje su okolnosti posebno značajne zbog pravilne primjene odredbe čl. 60. st. 4. Prekršajnog zakona koja propisuje: „Kada je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost pravne osobe i u njoj odgovorne osobe, a ovlašteni tužitelj pokrene postupak samo protiv pravne ili odgovorne osobe, ili sud u postupku utvrdi da optužena odgovorna osoba nije odgovorna osoba za taj prekršaj, sud može utvrditi prekršajnu odgovornost samo pravne osobe odnosno samo odgovorne osobe.“ Evidentno je da drugookrivljeni, iako je tako odredbom čl. 190. st. 2. ZHB-a propisano, de facto nije osoba koja bi bila, zbog činjenice da nije osobno sudjelovala u izradi (raspisivanju) raspisanih internih natječaja, i odogovorna osoba za prekršaj koji se okrivljenima stavlja na teret. Dodatno, okrivljeni smatraju da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan te da ne postoji potreba da okrivljeni budu kažnjeni. U odnosu na navodno počinjenje prekršaja iz čl. 103. st. 3 Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kažnjiv po čl. 190. stavak 1. točka g.. i st. 2. ZHB jer da prvookrivljeni, prema navodima iz optužnog prijedloga, nije objavio poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju, i to: prilikom raspisivanja internog natječaja Ur. br.1190/2021 od dana 04.08.2021 (toč. 4. optužnog prijedloga), prilikom raspisivanja natječaja Ur. br. 1392/2021 od 15.09.2021. g. (toč. 5. optužnog prijedloga),prilikom raspisivanja internog natječaja Ur. br. 91/2022 od 18.01.2022. (toč. 7. optužnog prijedloga), prilikom raspisivanja natječaja Ur. br. 384/2022 od 02.03.2022. (toč. 8. optužnog prijedloga) navodi se kako slijedi. Odredbama čl. 103. st. 3. i 190. st. 1. toč. g. ZHB-a propisano je: Članak 103. (3) Tijela iz članka 101. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 102. ovoga Zakona prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način, objavljenog putem internetskih stranica, dužna su objaviti poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta. Članak 190. (1)Novčanom kaznom od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj: g) javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) te pravne osobe s javnim ovlastima ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem internetskih stranica, ne objave poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju. Niti jedan od raspisanih natječaja naznačenih u t. 4., 5., 7. i 8. optužnog prijedloga (bilo da se radi o internim ili “vanjskim” natječajima) nisu objavljeni putem internetskih stranica slijedom čega nije postojala zakonska obveza za objavu poveznice na internetsku stranicu Ministarstva. Takvo što, osim toga, kod natječaja koji nisu objavljeni na internetu ne bi bilo ni moguće. Oba vanjska natječaja objavljena su u Narodnim novinama (NN 100/2021 od 15.09.2021. i NN 27/2022 od 04.03.2022.) dok su interni natječaji objavljeni na oglasnoj ploči prvookrivljenog. Iz e-maila MG poslanog 04.08.2021. drugookrivljenom razvidno je da je interni natječaj od 04.08.2021. objavljen na oglasnim pločama prvookrivljenog kao što je to slučaj sa svim internim natječajima koje raspisuje provookrivljeni, dokaz je natječaj od 04.08.2021.,natječaj od 15.09.2021., natječaj od 18.01.2022., natječaj od 02.03.2022., e-mail od MG od 04.08.2021. Naslovnom Sudu se upire pažnja kako se u optužnom prijedlogu tendenciozno i s namjerom dovođenja Suda u zabludu, a sve u cilju nezakonite osude okrivljenih, u toč. 4., 5. 7. i 8. neistinito navodi da su gore označeni natječaji “objavljeni putem internetskih stranica” (vidi str. 5. i 7. optužnog prijedloga) iako tomu nije tako i usprkos činjenici da je viša inspektorica rada Državnog inspektorata koja je provodila nadzor s tom činjenicom upoznata. Ovakvo postupanje podnositelja optužnog prijedloga još je jedna potvrda osnovanosti navoda okrivljenih o postojanju izvanpravnih i zakonski neosnovanih razloga kako provođenja inspekcijskog nadzora tako i podnošenja optužnog prijedloga. Slijedom gore iznesenih navoda razvidno je da nije ispunjeno biće djela prekršaja koje se okrivljenima stavlja na teret u toč. 4., 5, 7. i 8. optužnog prijedloga. U odnosu na navodno počinjenje prekršaja iz čl. 23. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17 i 98/19) kažnjiv po čl. 228. stavak 1. točka 2. i st. 2. ZOR-a da su, prema navodima iz optužnog prijedloga, nakon provedenog natječaja sklopili ugovor o radu za obavljanje poslova radnog mjesta voditelj Odjela za tehničke poslove, što da nisu smjeli učiniti, jer da radnik ĐG u trenutku sklapanja ugovora o radu nije udovoljavao posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, uređenih važećim Pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada poslodavca i to najmanje 4 godine radnog iskustva u struci naveli su da smatraju da je podnositelj optužnog prijedloga postupio izvan svojih Zakonom propisanih ovlasti i nadležnosti kada je, bez ikakve osnove za takav zaključak, samoinicijativno zaključio da radnik ĐG u trenutku sklapanja ugovora o radu nije udovoljavao posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, uređenih važećim Pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada poslodavca i to najmanje 4 godine radnog iskustva u struci. Naime, pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu, pod poslvnim brojem Pr-16359/2021, u tijeku je spor između tužitelja TG i Imunološkog zavoda, a predmetom tužbe je zahtjev tužitelja za poništajem Odluke prvookrivljenog o izboru i imenovanju radnika ĐG voditeljem Odjela za tehničke poslove sukladno objavljenom internom natječaju Ur. Br.: 1190/2021 kao nezakonita te da se ponovi natječajni postupak, dokaz, uvid u tužbu TG od 28.09.2021. i priklop spisa Općinskog radnog suda u Zagrebu, pod poslvnim brojem Pr-16359/2021. S obzirom da je viša inspektorica rada Državnog inspektorata prilikom provođenja inspekcijskog nadzora imala saznanja da je pitanje zasnivanja radnog odnosa s KG, odnosno natječajni postupak koji mu je prethodio, pred sudom koji o istom još nije odlučio, zaključak o tomu da ĐG ne bi udovoljavao posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa, uređenih važećim Pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada poslodavca i to najmanje 4 godine radnog iskustva u struci odnosno da okrivljeni nisu smjeli sa spomenutim radnikom sklopiti ugovor o radu, izravno je zadiranje u sudsku nadležnost i odricanje sudu njegovih ovlasti. S obzirom da je podnositelj optužnog prijedloga znao da je predmet sub iudice nije se smio upustiti u donošenje bilo kakvih zaključaka ili ocjena oko ovog pitanja, a još manje biti inicijator prekršajnog postupka s tim u vezi.Teško se oteti dojmu kako je inspekcijski nadzor proveden, a onda i ovaj prekršajni postupak pokrenut, temeljem anonimne prijave moguće upravo TG koji se, nakon što je postao svjestan da je izabrao pogrešan pravni put za zaštitu svojih navodno provrijeđenih prava (tužbu podnio stvarno nenadležnom sudu), obratio Ministarstvu zdravstva (prema informacijama kojima raspolažu okrivljeni anonimna predstavka podnesena u lipnju 2022. g.) kako bi na taj način moguće ostvario određene koristi. Odredbom čl. 228. st. 1. toč. 2. ZOR-a propisano je kažnjavanje poslodavca pravne osobe ako sklopi ugovor o radu s radnikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa propisanim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu (članak 23.), međutim navedena okolnost – da je ugovor o radu sklopljen s radnikom koji ne udovoljava posebnim uvjetima za zasnivanje radnog odnosa propisanim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu mora biti utvrđeno, što ovdje nije slučaj jer sudska odluka nije donesena. Prvookrivljeni je, na temelju članka 36. i 39. Pravilnika o unutarnjem ustroju i načinu rada Imunološkog zavoda i članka 17. Statuta Imunološkog zavoda, 04.08.2021. raspisao interni natječaj za radno mjesto Voditelj Odjela za tehničke poslove. Po provedenom postupku internog natječaja za navedeno radno mjesto izabran je ĐG. Dana 23.08.2021. neizabrani kandidat TG uložio je prigovor naslovljen na upravno vijeće i ravnatelja ustanove. Člankom 13. Pravilnika o radu određuju se uvjeti koji se moraju poštivati prilikom sklapanja ugovora o radu, a stavkom 6. istog članka te Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načina rada Imunološkog zavoda, kao posebnim internim propisom, detaljno se razrađuju navedeni uvjeti. U internom natječaju za izbor i imenovanje radnika na reizborno radno mjesto s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na mandatno razdoblje od četiri godine za radno mjesto Voditelj Odjela za tehničke poslove-1 izvršitelj od 04.08.2021. jedan od uvjeta je „najmanje 4 godine radnog iskustva u struci“. Uvjeti za to radno mjesto propisani su čl. 39. Pravilnika o unutarnjem ustroju i načinu rada Imunološkog zavoda. Člankom 12. Pravilnika o unutarnjem ustroju i načinu rada Imunološkog zavoda definirano je da: „Poslove radnog mjesta mogu obavljati radnici koji ispunjavaju uvjete radnog mjesta sukladno odredbama ovog Pravilnika“, a člankom 13. da „uz opće uvjete utvrđene zakonom, za svako radno mjesto gdje je to potrebno, utvrđuju se posebni uvjeti“. Posebni uvjeti u smislu čl. 13. navedenog Pravilnika, „stručna sprema, radno iskustvo, posebna znanja, sposobnosti i ispiti, posebna zdravstvena sposobnost“ upravo i jesu detaljnije propisani i definirani u čl. 39.- tabličnom prikazu sistematizacije radnih mjesta, odnosno konkretno, radnog mjesta Voditelja Odjela za tehničke poslove.Kako je nedvojbeno da je jedan od propisanih uvjeta za radno mjesto Voditelja Odjela za tehničke poslove „najmanje 4 godine radnog iskustva u struci“, taj uvjet izabrani kandidat gosp. ĐG u potpunosti ispunjava. Pojam „struke“ nije identičan pojmu „stručne spreme“ odnosno akademskog nazivlja. Naime, akademski naziv (stručna sprema) je stupanj obrazovanja, a struka je područje u kojem je taj naziv stečen – pravo, ekonomija, građevinarstvo, arhitektura itd. Tako propisuje čl. 4. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju prema kojem završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke (npr. magistar/magistra arheologije, magistar/magistra ekonomije, magistar/magistra prava i slično). Dakle, jasno ovdje proizlazi da kada se govori o „struci“, ne misli se na akademski naziv (stručnu spremu), nego na područje. ĐG, time što je od 01.10.2016. radio na radnom mjestu 5.3.3. Stručni suradnik za informatiku u Odjelu za tehničke poslove za koje poslove se traži visoka stručna sprema (VSS), ispunjava uvjet od najmanje 4 godine rada u struci, dokaz je Ugovor o radu zaključen s g. ĐG **.**.2016. Odredba čl. 13. Pravilnika o radu primjenjuje se na sve ugovore o radu kojima se zasniva radni odnos u Imunološkom zavodu (a ne samo na ugovore o radu koji se zaključuju za radna mjesta s posebnim odgovornostima i ovlaštenjima) te je, primjerice, navedeno što su posebni uvjeti koje osoba koja zasniva radni odnos treba ispunjavati. Posebni uvjeti za sklapanje ugovora u radu propisani čl. 23. st. 1. Zakona o radu, u Imunološkom zavodu regulirani su čl. 13. st. 2. Pravilnika o radu Imunološkog zavoda i čl. 13. i 39. Pravilnika o unutarnjem ustroju i načinu rada Imunološkog zavoda, kao specijalnim internim propisom koji uređuje tu materiju u detalje.Nadalje, odredbom čl. 15. st. 2. Pravilnika o unutarnjem ustroju i načinu rada Imunološkog zavoda propisano je da se pod radnim iskustvom smatra radno iskustvo u struci na istim i sličnim poslovima uključujući i vrijeme provedeno na pripravničkom stažu i na specijalizaciji. Stoga, ispravno je zaključilo Povjerenstvo za izbor i imenovanje radnika koje je i predložilo g. ĐG za ovo radno mjesto, a isto potvrdio drugookrivleni da ĐG zadovoljava uvjete za predmetnu poziciju, dokaz, Odgovor na tužbu od 12.10.2021., priklop spisa Pr-16359/2021, Pravilnik o radu Imunološkog zavoda Statut Imunološkog zavoda, Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načina rada Imunološkog zavoda, Očitovanje Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske od 27.08.2021., Zapisnici o razgovoru s kandidatom KG (interni natječaj), Prijava ĐG na interni natječaj, Prijedlog Povjerenstva od 19.08.2021. Podneseni optužni prijedlog u čak se tri točke 3., 4. i 9. bavi internim natječajem raspisanim 04.08.2021., dakle natječajem nakon kojeg TG nije kandidat koji je izabran za radno mjesto za koje se taj natječaj raspisao, stoga nije teško zaključiti tko stoji iza provedenog inspekcijskog nadzora i spornog optužnog prijedloga. S tim u vezi, a nastavno na sve do sada izneseno, ističu kao se TG, a što je razvidno i iz tužbe podnesene Općinskom radnom sudu u Zagrebu, nije žalio da bi mu bilo povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju temeljem ZHB-a, što samo potvrđuje da je podnošenje anonimne predstavke rezultat propusta TG da iskoristi zakonom dopuštena pravna sredstva za zaštitu svojih prava ukoliko smatra da su mu povrijeđena. Niti je iskoristio to svoje pravo pred nadležnim sudom niti pred nadležnom inspekcijom sukladno odredbi čl. 102. st. 6. do 9. ZHB-a kojim je regulirano pravo i rokovi za podnošenje zahtjeva nadležnoj inspekciji za slučaj povrede prva na prednost pri zapošljavanju. Čini se kako iza pokretanja ovog postupka stoje osobni interesi određenih osoba koji se pokušavaju ostvariti uz pomoć podnositelja optužnog prijedloga što je krajnje nedopustivo. Tek kao informacija naslovnom Sudu, 27.09.2022. nije proveden inspekcijski nadzor u prostorijama prvookrivljenog već je taj dan viša inspektorica rada Državnog inspektorata pristupila u prostorije prvookrivljenog s već unaprijed sastavljenim Zapisnikom o provedenom inspekcijskom nadzoru 27.09.2022. u kojem nije uzela u obzir sve činjenice koje su joj ponuđene od strane opunomoćene osobe prvookrivljenog dok se iz sadržaja Zapisnika mogu isčitati tvrdnje i stavovi TG iz postupka poslovnog broja Pr-16359/2021, neistinite tvrdnje i slično. Slijedom svega iznesenog predlažu provesti dokazni postupak (izvođenjem dokaza uvidom u dostavljenu dokumentaciju, saslušanjem svjedoka MG, pribave očitovanja Ministarstva zdravstva vezano za zaprimljenu predstavku, ispitivanjem drugookrivljenog) te po provedenom postupku i izvedenim dokazima osloboditi okrivljene optužbi za počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret.

3. Tužitelj je u pisanom očitovanju u odnosu na pisanu obranu okrivljenika naveo da ostaje kod Optužnog prijedloga. U pisanoj obrani okrivljenici u bitnom osporavaju legitimitet inspektora rada za obavljanjem inspekcijskog nadzora, status ovlaštenog tužitelja, da ovlašteni tužitelj ne želi dostaviti predstavku povodom koje je obavljen inspekcijski nadzor te osporavaju da su I. i II. okrivljeni natječaje pod točkom 4., 5., 7. i 8. objavili na Internet stranicama. Navodi iz obrane su paušalni i netočni te su usmjereni prolongiranju postupka. U odnosu na navod iz obrane kojim se osporava legitimitet inspektora rada za obavljanjem inspekcijskog nadzora, status ovlaštenog tužitelja, da ovlašteni tužitelj ne želi dostaviti predstavku povodom koje je obavljen inspekcijski nadzor te osporavaju da su I. i II. okrivljeni natječaje pod točkom 4., 5., 7. i 8. objavili na Internet stranicama, tužitelja ističe se da u składu s odredbama članka 24. stavka 2. i 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine”, broj 115/18., 117/21. i 67/23.; dalje u tekstu: ZDI) inspekcijski posłovi u području rada i zaštite na radu podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa kojima se ureduju: radni odnosi i zaštita na radu, obveza prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, odnosi izmedu posłodavca i fizičke osobe koja s posłodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali u składu s posebnim propisom kod njega obavlja odredene aktivnosti odnosno posłove ili se nałazi na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa (osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu kod poslodavca u skladu s posebnim propisima; osoba koja radi za vrijeme izdržavanja kame zatvora ili odgojne mjere; osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i druga osoba koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu, ali kod njega u skladu s posebnim propisom obavlja odredene poslove), obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem, ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, osoba s invaliditetom te mimodopskih, vojnih i civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji, obveze investitora, vlasnika, koncesionara i drugih osoba u provedbi zaštite na radu pri projektiranju i izvodenju radova, obavljanje i drugih inspekcijskih poslova sukladno posebnom zakonu. Inspekcija rada obavlja: inspekcijske nadzore povodom ozljeda osoba u prostorijama i na prostorima poslodavca, nadzor nad zakonitošću rada osoba ovlaštenih za obavljanje poslova zaštite na radu, poslove i inspekcijske nadzore provedbe propisa zaštite na radu u području gradnje u skladu s posebnim propisom o gradnji i inspekcijske poslove u vezi s provedbom drugih propisa kada je to propisano posebnim zakonom. Inspektor rada provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimno na zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom (članak 58. stavak 1. ZDI-a). Bitno je za istaknuti da u skladu s odredbom članka 58. stavkom 2. ZDI-a zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja), a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora, dakle mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora, a pravilo je da inspektor rada provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimkaje zahtjev stranke. Za učinkovito obavljanje inspekcijskog nadzora iz nadležnosti inspekcije rada, osim podataka o podnositelju, predstavka mora sadržavati sljedeće podatke: naziv tijela kojemu se upućuje, osnovne podatke o subjektu na čije se nezakonitosti iz područja radnih odnosa i zaštite na radu ukazuje (naziv, adresa sjedišta, adresa na kojoj se obavljaju radovi) i činjenični opis nezakonitosti koja se prijavljuje. Nastavno na navod da ovlašteni tužitelj ne želi dostaviti predstavku koja je bila povod za obavljanje inspekcijskog nadzora ističe se, prije svega, da se prijava (predstavka) može podnijeti poštom ili elektroničkom poštom odnosno popunjavanjem prijave na mrežnoj stranici Državnog inspektorata (Popunjavanje prijava). Napominjemo da su na mrežnoj stranci Državnog inspektorata objavljeni obrasci koji mogu biti pomoć pri popunjavanju prijave inspekciji rada u području radnih odnosa i osobno u uredovno radno vrijeme za rad sa strankama u područnim uredima i ispostavama Državnog inspektorata ili je tijekom radnog vremena možete predati u pisarnici Središnjeg ureda, mjesno nadležnog područnog ureda ili ispostave Državnog inspektorata. Nadalje, bitno je za napomenuti da nije bitno tko je podnositelj predstavke i da je predstavka zaprimljena od Ministarstva zdravstva koje je proslijedilo na nadležno postupanje predstavku u kojoj se ukazuje na moguće kršenje propisa iz radnih odnosa I. okrivljenika i da je inspektor dužan provesti inspekcijski nadzor i utvrditi činjenično stanje na okolnost navoda iz zaprimljene predstavke. Važno je naglasiti da je inspektor rada, u skladu s odredbom članka 58. stavka 3. ZDI-a, dužan u obavljanju inspekcijskih poslova čuvati identitet podnositelja predstavke. Iznimno od toga, inspektor odnosno drugi državni službenik nije dužan čuvati identitet podnositelja predstavke koji sudjeluje u postupku kao zainteresirana osoba radi zaštite svojih prava i pravnih interesa ako to po prirodi stvari nije moguće ili je tako propisano posebnim zakonom. O početku obavljanja inspekcijskog nadzora inspektor može obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, osim ako smatra da bi obavještavanje umanjilo učinkovitost provedbe inspekcij skog nadzora. Nakon provedenog inspekcijskog nadzora, sastavlja se zapisnik u kojemu se nabrajaju utvrdene (eventualne) nepravilnosti. Nakon što se na zapisnik očituje subjekt nadzora odnosno osoba koju je odgovorna osoba ovlastila kao opunomoćenika izriču se propisane nadzorne mjere koje je subjekt nadzora dužan izvršiti. Pretpostavka za primjenu kako upravne tako i kamene mjere, potpuno je i istinito (točno) utvrdeno činjenično stanje. U postupku utvrdivanja činjeničnog stanja inspektoru su na raspolaganju sva sredstva prikladna za dokazivanje te, u tu svrhu, može pribaviti isprave, saslušati svjedoke, pribaviti nalaz i mišljenje vještaka i kako je navedeno obaviti očevid. Teret tog utvrdivanja, s obzirom na karakter inspekcijskog nadzora, je na inspektoru. Dužnosti i ovlasti inspektora rada propisane su putem zajedničkih odredbi člancima 53.-81. ZDI-a, koje se primjenjuju na sve inspekcije. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora samostalan te vodi postupak, donosi upravne akte i poduzima mjere u okviru prava, obveza i ovlasti utvrdenih ZDI-em i/ili drugim propisima kojima je uredeno područje rada inspektora. Inspektor ne smije u neslužbene svrhe koristiti informacije, podatke ili saznanja koja ima ili su mu dostupna prilikom obavljanja poslova inspekcijskog nadzora niti smije koristiti i davati obavijesti, podatke ili saznanja za ostvarivanje bilo kakve imovinske ili druge koristi za sebe ili za drugu osobu. Sukladno odredbama ZDI-a, inspektor rada ima vrlo široke ovlasti, pa je tako ovlašten, izmedu ostalog, izricati upravne mjere rješenjem, izricati novčane kame i naplata takve kame od prekršitelja (ako je povredom propisa počinjen prekršaj za koji prema prekršajnom odnosno drugom propisu može usmeno izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu počinjenja prekršaja), izdati obvezni prekršajni nalog bez odgadanja, izdati prekršajni nalog, podnijeti optužni prijedlog, podnijeti kamenu prijavu i privremeno oduzeti, do donošenja pravomoćne odluke o prekršaju odnosno pravomoćne presude o počinjenom kamenom djelu, dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili kamenom postupku mogu poslužiti kao dokaz. Također, vezano za navod da okrivljenici nisu natječaje pod točkom 4., 5., 7. i 8. objavili na Internet stranicama poslodavca Imunološkog zavoda, ovlašteni tužitelj u privitku očitovanja dostavlja print screen Internet stranica poslodavca iz rubrike „Natječaji za zapošljavanje” iz kojih proizlazi da su I. i II. okrivljenik natječaje povodom kojih je podnesen optužni prijedlog objavili na Internet stranicama poslodavca Imunološkog zavoda, čime je ovlašteni tužitelj nesporno dokazao počinjenje prekršaja iz 103. stavak 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine", broj 121/17., 98/19. i 84/21.), kažnjiv po članku 190. stavak 1. točka g. i stavak 2. istog Zakona.

4. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao inspektoricu rada RG, MG i NG, pročitao zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 27. rujna 2022., odluku o imenovanju osobe za zaštitu osobnih podataka 11. svibnja 2018., odluku o imenovanju povjerljive osobe i zamjene za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti od 14. rujna 2022., podatke o natječaju od 15. rujna 2021., ugovor o radu za UG, podatke o natječaju od 09. ožujka 2022., ugovor o radu za ĆG, podatke o internom natječaju od 18. siječnja 2022., ugovor o radu za PGF, ugovor o radu za ĐG, rješenje za ĐG od 18. listopada 2016., podatke o internom natječaju od 04. kolovoza 2021., rješenje za LG od 20. kolovoza 2021., dopunsku ispravu o studiju za ĐG, potvrdu Tehničkog veleučilišta za ĐG, ugovor o radu za ĐG od 20. kolovoza 2021., pravilnik o unutarnjem ustroju i načinu rada Imunološkog zavoda, natječaj od 19. travnja 2022., 02. ožujka 2022., 12. siječnja 2022. i 08. rujna 2021., tužbu TG, odgovor na tužbu, Pravilnik o radu Imunološkog zavoda, Statut Imunološkog zavoda, podnesak Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala Hrvatske, zapisnik o razgovoru s kandidatom KG od 19. kolovoza 2021., podneske okrivljenika 15. veljače 2023., 16. svibnja 2023., 04. rujna 2023.,16. listopada 2023.,17. studenog 2023., očitovanje tužitelja od 04. prosinca 2023. s prilozima, podnesak tužitelja od 08. prosinca 2023. s prilozima, podneske okrivljenika od 21. prosinca 2023., 24. siječnja 2024., 13. svibnja 2024., 24. svibnja 2024., 20. lipnja 2024., 28. kolovoza 2024. s prilozima, anonimnu predstavku, podnesak tužitelja od 22. travnja 2024., godišnji program rada Državnog inspektorata, dopis Ministarstva zdravstva od 02. kolovoza 2024., izvod iz sudskog registra, te izvatke iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za okrivljenike.

5. Svjedokinja, RG, inspektorica rada, iskazala je da je u Državnom inspektoratu zaprimljena predstavka Ministarstva zdravstva u kojoj se ukazuje na moguće kršenje propisa iz radnih odnosa kod poslodavca Imunološki zavod, pa je na okolnosti iz predstavke 26. kolovoza i 27. rujna 2022. obavljen inspekcijski nadzor kod poslodavca Imunološki zavod. Uvidom u opće akte poslodavca utvrđeno je, da na dan 27. rujna zapošljava više od 20 radnika, točnije 151 radnika, a da poslodavac nije donio odluku o imenovanju osobe koja je, osim poslodavca, ovlaštena, nadzirati prikupljanje obradu korištenje i dostavu tih podataka trećim osobama, čime je poslodavac počinio prekršaj iz čl. 29. st. 6. Zakona o radu. Na pitanje suda tko je bio nazočan navedenim nadzorima, svjedokinja je odgovorila, da je nadzoru 26. kolovoza bio nazočan II okrivljenik, dok je drugom nadzoru bila nazočna predstavnica, ne zna točno kako se zove, a u daljnjem tijeku postupka okrivljenici su opunomoćili daljnju predstavnicu. Također je tijekom nadzora utvrdila da okrivljenici zapošljavaju više od 20 radnika, a da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, nisu imali zamjenika povjerljive osobe, s time da je navedeni Zakon stupio na snagu 24. travnja 2022. Nadalje tijekom nadzora utvrdila je, da okrivljenici prilikom raspisivanja internih natječaja, misli da se radilo o tri natječaja, nisu pozvali osobe sukladno čl. 102. Zakona o Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, niti su pozvali osobe koje imaju pravo prednosti prilikom zapošljavanja, niti su u skladu s zakonom u vezi s navedenim natječajima objavili internetsku poveznicu iz koje je vidljivo koji su dokazi potrebni. Na pitanje suda da li ima još nešto iskazati, svjedokinja je navela, da je nadzor bio prije više od godinu dana, te je sve navedeno u optužnom prijedlogu, kao i u zapisnicima priloženim optužnom prijedlogu. Nadalje, na pitanje braniteljice okrivljenika u odnosu na navod da je nadzor pokrenut povodom dopisa Ministarstva zdravstva, svjedokinja je odgovorila, da ne zna na temelju koje je prijave Ministarstvo uputilo predstavku, ali misli da se radilo o anonimnoj prijavi. Na pitanje braniteljice okrivljenika, koliko je nadzora obavila nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a prije obavljanja nadzora kod okrivljenika, svjedokinja je odgovorila, da ne zna koliko je nadzora obavila, što smatra nebitnim, godišnji odmor je prošle godina koristila od 16. srpnja, misli da je bilo dva ili tri tjedna, natječaji su bili objavljeni putem web-a, a činjenicu je provjerila na način da joj je punomoćnica priložila dokaze, odnosno, pretpostavlja da je iste priložila. Braniteljica okrivljenika stavila je prigovor na iskaz svjedokinje navodeći da je iskaz neuvjerljiv, a konkretan prigovor na dio iskaza u kojem svjedokinja iskazuje o navodnoj povredi čl. 29. Zakona o radu, tvrdeći kako nije imenovana osoba, odnosno, službenik za zaštitu osobnih podataka, budući je višoj inspektorica bila predočena odluka od 11. svibnja 2022. kojom se NG imenuje službenicom za zaštitu osobnih podataka.

6. Svjedok MG iskazao je da je zaposlen na radnom mjestu zamjenika ravnatelja I okrivljene pravne osobe, te je u vezi navoda iz optužnog prijedloga opisanih pod točkom 2. optužnog prijedloga naveo, da je 2019. donesen Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, tako da je I okrivljena pravna osoba donijela odluku o imenovanju osobe za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, dakle, odmah po donošenju zakona, te misli da su to učinili prvi u Republici Hrvatskoj. Nadalje, navedenim je Zakonom propisano, da će poslodavac na prijedlog povjerljive osobe imenovati zamjenika povjerljive osobe, međutim, kako takav prijedlog od strane povjerljive osobe nije došao, poslodavac nije niti imenovao zamjenika, s time da je uputio poziv radnicima da se prijave za isto, međutim, nitko to nije prihvatio, a Zakon koji je bio na snazi nije predviđao prekršajnu odgovornost poslodavca, odnosno, nije niti tražio imenovanje zamjenika, pa do toga nije došlo. Novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti stupio je na snagu, misli, da je to bilo 24. travnja 2022. a inspekcijski nadzor je obavljen 26. kolovoza 2022, s time da je rok za imenovanje zamjenika povjerljive osobe bio tri mjeseca od stupanja Zakona na snagu, te je, odmah, po obavljenom inspekcijskom nadzoru, odnosno, prije nego što je formaliziran zapisnik o imenovanju povjerljive osobe, imenovan zamjenik i to dana 14. rujna 2022. Naglasio je, da od 2019. po Zakonu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, nije bila niti jedna prijava u pravnoj osobi. Na pitanje braniteljice okrivljenika u vezi inspekcijskog nadzora, odnosno, kakva on ima saznanja o istome, svjedok je odgovorio, kako smatra da je cijeli postupak iniciran u vezi natječaja za voditelja tehničke službe, gdje je umjesto dosadašnjeg voditelja TG, imenovan KG, te su od toga trenutka krenuli problemi u vezi rada Imunološkog zavoda, a inspekcijski nadzor je obavljen na temelju anonimne prijave i ima veze s ovim slučajem, što smatra da nije u skladu sa zakonom, s time da je u primjerku zapisnika koji je dostavljen NG, voditeljici službe za pravne poslove, na stranici 12 ostavljen dio za koji joj je rečeno, da ga popuni na način na koji želi, ali je nakon sat vremena došla s obavijesti o počinjenom prekršaju.

7. Svjedokinja NG iskazala je da je zaposlena kod I okrivljenika na radnom mjestu voditelja službe za zajedničke poslove, pa je opunomoćena od strane okrivljenika, za dostavu potrebne dokumentacije, prilikom provođenja inspekcijskog nadzora, koji se provodio u više navrata, elektroničkom poštom i osobno od strane inspektorice, te je pripremila svu potrebnu dokumentaciju. Nadalje prilikom dolaska inspektorice ista je zatražila svu dokumentaciju oko zapošljavanja svih voditelja ustrojstvenih jedinica, koju joj je predočila, kao i svu ostalu dokumentaciju, te nije imala nikakve primjedbe na dokumentaciju kao i na interne natječaje. Također je inspektorica zatražila odluku kojom je imenovana osoba za prikupljanje, obradu, korištenje i dostavljanje podataka trećim osobama, što je, u konkretnom slučaju, ona, pa joj je predočila odluku o imenovanju, koja je objavljena i na internetskim stranicama Imunološkog zavoda, na što je navela da je za istu svrhu potrebno postojati dvije odluke. U odnosu na povjerljive osobe, inspektorica je navela da je potrebno u odnosu na istoga imenovati i zamjenika, koji je imenovan u tijeku nadzora dakle, do završetka nadzora imenovani zamjenik povjerljive osobe. Nadalje u odnosu na imenovanje voditelja odjela za tehničke poslove radnika ĐG, inspektorica je navela, odnosno, iznijela je svoje mišljenje da to nije u redu rekavši da će da li je u redu odlučiti sudac u tijeku prekršajnog postupka, još jednom ističući da je u roku dostavila svu traženu dokumentaciju i tijekom nadzora surađivala s inspektoricom. Na pitanje predstavnika tužitelja, svjedokinja je odgovorila, da je inspektorica u odnosu na imenovanje voditelja odjela za tehničke poslove iznijela svoje mišljenje, što je i sama rekla da je to njezino mišljenje, da isti nije udovoljavao uvjetima za navedeno radno mjesto, ne navodeći niti se pozivajući na odredbe Zakona. Na pitanje braniteljice okrivljenika, svjedokinja je odgovorila, da prilikom zadnjeg dolaska inspektorice nije bio nazočan II okrivljenik, pojašnjavajući da su od strane inspektorice, obavještavani da putem elektronske pošte i telefonskim putem do određenog vremena potvrde zapisnik kako bi ga dostavila nazad, ali u tome trenutku ravnatelj i zamjenik ravnatelja nisu bili prisutni, pa je ona to proslijedila. Naime, u vrlo kratkom roku isto nije moglo biti učinjeno, jer se radilo o vrlo opsežnom zapisniku, a ravnatelj i zamjenik nalazili su se na sastanku u Ministarstvu zdravstva, dakle, sve je trebalo napraviti u jednom danu, u vrlo kratkom roku. Interni natječaj za zapošljavanje objavljuje se samo na oglasnim pločama, a postoje tri oglasne ploče, koju je informaciju, prilikom nadzora rekla inspektorici, s time da niti nakon stupanja na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti nikada nije stigao prijedlog radnika za imenovanje zamjenika povjerljive osobe.

8. Predstavnik tužitelja je u završnoj riječi naveo da u cijelosti ostaje kod svih navoda iz optužnog prijedloga, te da se okrivljenici proglase krivima.

9. Braniteljica okrivljenika je u završnoj riječi navela da prije svega u cijelosti ustraje kod prigovora da nije bilo osnove za postupanje od strane tužitelja obzirom da je iz dokaza koji se nalaze u spisu kao i iskaza OG razvidno, da je postupano temeljem anonimne predstavke, a što je protivno odredbama Zakona o državnom inspektoratu slijedom čega smatra da je tužitelj postupio izvan svojih ovlasti. U odnosu na prekršaje koji se okrivljenicima stavljaju na teret okrivljeni smatraju da nisu počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret u točkama 1. 2. 4. 7. i 9. optužnog prijedloga slijedom čega predlažu da ih sud oslobodi. Okrivljenici navode kako zbog zablude o biću djela prekršaja i zablude okolnostima slučaja nisu krivi za prekršaje iz točke 3. i 6. optužnog prijedloga, niti je za bilo koga nastala šteta. Nadalje, kako postupanjima i eventualnim propustima okrivljenika ni za koga nije nastupala šteta, kao i jer bi se radilo o beznačajnom djelu koja im se stavljao na teret u točkama 5. i 8. optužnog prijedloga kao i zbog činjenice da su svoja daljnja postupanja uskladili s pozitivnim propisima RH to ne postoji ni odgovornost ni krivnja za djela pod te dvije točke optužnog prijedloga, te se predlaže da ih se oslobode optužbe.

10. II okrivljenik je u završnoj riječi naveo da se u cijelosti priključuje završnoj riječi braniteljice.

11. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje činjenično i pravno opisane pod točkama 1. 2. 3. 4. i 5. izreke presude.

12. Naime, nesporno je utvrđeno da nisu imenovali zamjenika povjerljive osobe u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Narodne novine 46/2022), što su trebali učiniti do dana 24. srpnja 2022.godine, čime su počinili prekršaj iz čl. 35. st. 1. t. 5. i st. 2. u vezi čl. 41. st. 3. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti. Također je nedvojbeno utvrđeno da kao javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska prilikom rasprisivanja internih natječaja Ur. broj:1190/2021 i Ur. broj:91/2022 nisu pozvali osobe iz čl. 102. st. 1.-3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, da u skladu s odredbom čl. 102. st. 2. istog Zakona, dostve odkaze iz čl. 103. st. 1. istog Zakona, u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju, postupivši na taj način protivno odredbi čl. 190. st. 1. t. f. i st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Nadalje je nesporno utvrđeno da kao javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska prilikom raspisivanja internih natječaja Ur. broj:1392/2021 i Ur. broj:383/2022 objavljenih putem internetskih stranica, nisu objavili poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju, čime su postupili odredbi čl. 190. st. 1. t. g. i st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji.

13. Okrivljenici su u svojoj obrani najprije istaknuli da je optužni prijedlog nezakonit, jer je podnesen protivno odredbi čl. 58. Zakona o državnom inspektoratu, pozivajući se na odredbu čl. 58. st. 1. istog Zakona kojom je propisano da inspektor provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimno na zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom. Odredbom čl. 58. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja), a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora, pa optužni prijedlog u ovom slučaju nije podnesen po službenoj dužnosti već temeljem anonimne predstavke, dakle temeljem predstavke koja ne zadovoljava pretpostavke iz čl. 58. st. 2. Zakona o Državnom inspektoratu slijedom čega inspektor nije smio po istoj postupati. Nadalje, sud je po službneoj dužnosti pribavio od strane Ministarstva zdravstva presliku anonimne predstavke koja je proslijeđena Državnom inspektoratu, međutim, navodi koje okrivljenici ističu u obrani ne mogu ih osloboditi prekršajne odgovornosti, jer, kako je to i naznačeno, u očitovanju tužitelja na pisanu obranu okrivljenika, inspektor rada provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimno na zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom (čl. 58. st. 1. Zakona o državnom inspektoratu), te u skladu s odredbom čl. 58. st. 2. istog Zakona zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja), a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora, dakle mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora, a pravilo je da inspektor rada provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimka je zahtjev stranke. Za naglasiti je da je inspektor rada, u skladu s odredbom članka 58. stavka 3. Zakona o državnom inspektoratu dužan u obavljanju inspekcijskih poslova čuvati identitet podnositelja predstavke iznimno od toga, inspektor odnosno drugi državni službenik nije dužan čuvati identitet podnositelja predstavke koji sudjeluje u postupku kao zainteresirana osoba radi zaštite svojih prava i pravnih interesa ako to po prirodi stvari nije moguće ili je tako propisano posebnim zakonom. Prema tome, za provođenje inspekcijskog nadzora, kao i u konkretnom slučaju, nije odlučno tko je podnositelj predstavke, kao i da je predstavka zaprimljena od Ministarstva zdravstva koje ju je proslijedilo na nadležno postupanje Državnom inspektoratu, a u kojoj se ukazuje na moguće kršenje propisa iz radnih odnosa, tako da je Državni inspektorat dužan provesti inspekcijski nadzor i utvrditi činjenično stanje na okolnosti navoda iz zaprimljene predstavke, pri čemu je inspektor rada, u skladu s odredbom članka 58. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu dužan u obavljanju inspekcijskih poslova čuvati identitet podnositelja predstavke.

14. U odnosu na djelo prekršaja opisano pod točom 1. izreke presude, tijekom provedenog postupka nesporno je utvrđeno da su okrivljenici počinii terećeno djelo prekršaja, što se potvrđuje, iz svih, tijekom postupka, provedenih dokaza, pri čemu se okrivljenici, ne mogu ispričati prekršajne odgovornosti, jer i sami navode da zamjenik povjerljive osobe nije imenovan u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, tako da se okolnosti koje ističu u pisanoj obrani mogu jedino uzeti kao olakotne.

15. Nadalje, sud nije uvažio obranu okrivljenika u odnosu na djela prekšaja opisana pod točkama 2. i 4. izreke presude, gdje su između ostaloga naveli, da su oba navedena raspisana natječaja internog karaktera i kao takvi upućeni potencijalnim prijaviteljima koji su već zaposlenici prvookrivljenog, te je ova okolnost značajna zbog toga što su prvookrivljenom kao poslodavcu poznate sve relevantne činjenice o svojim zaposlenicima i mogućim prijaviteljima na raspisane natječaje koje je činjenice prvookrivljeni kod odnošenja odluke o izabranim kandidatima i uzeo u obzir, te je notorna činjenica da okolnost da se radi o osobi iz čl. 102. st. 1. do 3. ZHB-a nije jedini kriterij za odabir kandidata. Razlog zbog kojeg su navedeni interni natječaji raspisani na način na koji su raspisani su postupanje u skladu s dugogodišnjom praksom postupanja provookrivljenog u potvrdu čega se dostavljaju interni natječaji raspisivani od 2016. do danas, cijeneći ih neutemeljenima. Naime, I okrivljena pravna osoba, Imunološki zavod je javna ustanova, kojoj je osnivač Republika Hrvatska, tako da je sukladno čl. 103. st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, što je istim i jasno propisano, dužna prilikom raspisivanja javnog natječaja, oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način pozvati osobe iz članka 101. stavaka 1.-3. i članka 102. stavaka 1.-3. istog Zakona da dostave dokaze iz st. 1. ovoga članka u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta. Dakle, I okrivljena pravna osoba Imunološki zavod kojoj je osnivač Republika Hrvatka, i II okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi, sukladno čl. 103. st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, bili su dužni postupiti sukladno navedenome, pri čemu je irelevantno da je natječaj bio internog karaktera i da je upućen potencijalnim prijaviteljima koji su već zaposlenici prvookrivljenika, što su isticali u svojoj obrani, pri čemu se okolnost da prilkom raspisivanja navedneih natječaja nisu postuli sukladno čl. 103. st. 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, potvrđuje i iz zapisnika o obalvjenom inspekcijskom nadzoru sastavljenim od strane Više inspektorice rada RG, koja je navedeno i potvrdila svojim iskazom pred ovim sudom.

16. Sud nije uvažio obrane u okrivljenika niti u odnosu na djela prekršaja opisana pod točkama 3. i 5. izreke presude, odnosno, da prilikom raspisivanja internih natječaja Ur. broj:1392/2021 i Ur. broj:383/2022 objavljenih putem internetskih stranica, nisu objavili poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju, cijeneći ih, isto tako, neutemeljenima. Naime, okrivljenici su u vezi opisanih prekršaja naveli da isti nisu objavljeni putem interntskih stranica, tako da nije postojala zakonska obveza za objavu poveznice na internetsku stranicu Ministarstva. Međutim, razgledavanjem izlista s internetske stranice Imunološkog zavoda, koji je sud tijekom dokaznog postupka razgledao, vidljivo je da su natječaji Ur. broj:1392/2021 od 15. rujna 2021. Ur. broj:383/2022 od 2. ožujka 2022. objavljeni na internetskoj stranici Imunološkog zavoda. Prema tome, kako su navedeni natječaji objavljeni na internetskoj stranici Imunološkog zavoda, što je nesporno utvrđeno, to su okrivljenici, sukladno čl. 103. st. 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kažnjiv po čl. 190. st. 1. t. g. i st. 2. istog Zakona, budući je Imunološki zavod javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska, prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem internetskih stranica, trebali objaviti poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju, što su propustili učiniti, tako da su i počinili terećena djela prekršaja.

17. S obzirom na navedeno, kada se analizira obrana okrivljenika i dovede u vezu s provedenim dokazima, to i sud nedvojbeno nalazi utvrđenim da su okrilvjenici počinili djela prekšaja opisana pod točkama 1. 2. 3. 4. i 5. izreke presude, pa ih je za ista i proglasio krivima.

18. Sud je I okrivljenu pravnu osobu Imunološki zavod za djelo prekršaja opisano pod točkom 1. izreke presude proglasio krivom, međutim primjenom čl. 38. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona, oslobodio ju je od kazne, imajući u vidu činjenicu da je priznala počinjenje prekršaja, do kojega nije došlo namjerno, posebice cijeneći pri tome okolnost da je još u tijeku inspekcijskog nadzora, koji je trajao do 27. rujna 2022. otklonila nedostatak, jer je 14. rujna 2022. imenovala zamjenika povjerljive osobe, u što se i sud uvjerio, uvidom u Odluku od 14. rujna 2022., dakle, okrivljenica je naknadno ispunila propisanu obvezu zbog čijeg je neispunjenja pokrenut prekršajni postupak, da je do sada prekršajno nekažnjavana, što je vidljivo iz izvatka iz evidencije Ministarstva pravosuđa, koji je sud pročitao, da počinjenim prekršajem nisu prouzročene štetne posljedice, te da nema opasnosti od ponavljanja prekršaja, dok otegotnih okolnosti nije našao, držeći, da će se u navedenom slučaju, okrivljenica kloniti ovakvih i sličnih prekršajnih dijela i bez izricanja propisane kazne.

19. Sud je I okrivljenoj pravnoj osobi za prekšajna djela opisana pod točkama 2. 3. 4. i 5. izreke presude utvrdio novčane kazne koje odgovaraju značaju i težini počinjenih prekršaja, stupnju njezine odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, primijenivši čl. 37. Prekršajnog zakona, kojim je ublažio ispod najnižeg iznosa predviđene novčane kazne, smatrajući da će se tako ublaženim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja, cijeneći pri tome kao olakotnu okolnost da počinjenim prekršajima nisu prouzročene štetne posljedice, posebice pri tome cijeneći okolnost da je do sada prekršajno nekažnjavana, što je vidljivo iz izvatka iz evidencije Ministarstva pravosuđa, koji je sud pročitao, čime se ukazuje da nije sklona činjenju prekršaja, tako da nema opasnosti od ponavljanja prekršaja, dok otegotnih okolnosti nije našao. Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljenici izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

20. Sud je II okrivljenika, odgovornu osobu, PG proglasio krivim za djelo prekršaja opisano pod točkom 1. izreke presude, međutim primjenom čl. 38. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona, oslobodio je II okrivljenika od kazne, imajući u vidu činjenicu da je priznao počinjenje prekršaja, do kojega nije došlo namjerno, posebice cijeneći pri tome okolnost da je još u tijeku inspekcijskog nadzora, koji je trajao do 27. rujna 2022. otklonjen nedostatak, jer je 14. rujna 2022. imenovan zamjenik povjerljive osobe, u što se i sud uvjerio, uvidom u Odluku od 14. rujna 2022. dakle, II okrivljenik je naknadno ispunio propisanu obvezu zbog čijeg je neispunjenja pokrenut prekršajni postupak, da je do sada prekršajno nekažnjavan, što je vidljivo iz izvatka iz evidencije Ministarstva pravosuđa, koji je sud pročitao, da počinjenim prekršajem nisu prouzročene štetne posljedice, te da nema opasnosti od ponavljanja prekršaja, dok otegotnih okolnosti nije našao, držeći, da će se u navedenom slučaju, okrivljenik kloniti ovakvih i sličnih prekršajnih dijela i bez izricanja propisane kazne.

21. Sud je II okrivljeniku PG za prekšajna djela opisana pod točkama 2. 3. 4. i 5. izreke presude utvrdio novčane kazne koje odgovaraju značaju i težini počinjenih prekršaja, stupnju njegove odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, primijenivši čl. 37. Prekršajnog zakona, kojim je ublažio ispod najnižeg iznosa predviđene novčane kazne, smatrajući da će se tako ublaženim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja, cijeneći pri tome kao olakotnu okolnost da počinjenim prekršajima nisu prouzročene štetne posljedice, posebice pri tome cijeneći okolnost da je do sada prekršajno nekažnjavan, što je vidljivo iz izvatka iz evidencije Ministarstva pravosuđa, koji je sud pročitao, čime se ukazuje da nije sklon činjenju prekršaja, tako da nema opasnosti od ponavljanja prekršaja, dok otegotnih okolnosti nije našao. Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

22. Nadalje, sud je u konkretnom slučaju na I i II okrivljenike primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), tako da, ako okrivljenici u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

23. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako su I I II okrivljenici proglašeni krivima to su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

24. Sud je temeljem čl.182. t. 3. Prekršajnog zakona okrivljenike oslobodio optužbe za djela prekršaja opisana pod točkama 6.7.8. i 9. izreke presude, budući nije našao dokazanim da su ista počinili. Naime u odnosu na djelo prekršaja opisano pod točkom 6. izreke presude, odnosno, da nisu imenovali osobu koja je osim poslodavca ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu i dostavljanje tih podataka trećim osobama, okrivljenici su u obrani naveli da su Odluku o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka donijeli 11. svibnja 2018., u što se i Sud uvjerio pročitavši, tijekom dokaznog postupka, navedenu odluku, a iz koje je razvidno da je I okrivljena pravna osoba Imunološki zavod po v.d. ravnatelju dr. sc. ČG navedenu odluku donijela 11. svibnja 2018., te se službenikom za zaštitu osobnih podataka imenuje NG, koja je navedene okolnost i potvrdila svojim iskazom pred ovim sudom, gdje je ispitana u svojstvu svjedoka, ističući da je Odluku o imenovanju, koja je i objavljena na internetskim stranicama Imunološkog zavoda, predočila inspektorici tijekom inspekcijskog nadzora. Prema tome, navedenim se u potpunosti osporavaju navodi iz optužnog prijedloga, jer su okrivljenici u trenutku inspekcijskog nadzora imali osobu koja je, osim poslodavca, ovlaštena nadzirati prikupljanje, obradu i dostavljanje tih podataka trećim osobama, jer su odlukom od 11. svibnja 2018. za navedeno imenovali službenicu NG, što je ista i potvrdila svojim iskazom. Nadalje, u odnosu na djela prekršaja opisana pod točkama 7. i 8. izreke presude, odnosno, da kao javna ustanova kojoj je osnivač Republika Hrvatska prilikom raspisivanja natječaja Ur.broj:1190/2021 od 4. kolovoza 2021. i Ur.broj:91/2022 od 18. siječnja 2022. objavljenih putem internetskih stranica, nisu objavili poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju, budući je iz izlista s internetske stranice Imunološkog zavoda, koji je sud tijekom dokaznog postupka razgledao, vidljivo da okrivljenici u mjesecu kolovozu 2021. nisu uopće imali objavljenih natječaja na internetskim stranicama, dok je u odnosu na natječaj Ur.broj:91/2022 od 18. siječnja 2022., isto tako na internetkim stranicama Imunološkog zavoda vidlivo, da je u mjesecu siječnju 2022. jedini objavljeni natječaj bio za radno mjesto 5.3.3. za stručnog suradnika za informatiku, a u optužnom prijedlogu se stavlja na teret da je raspisan natječaj za radno mjesto 2.3.1.1. voditelj Odsjeka za kemijsku kntrolu, dakle, jedini natječaj u mjesecu siječnju koji je objavljen na internetskim stranicama Imunološkog zavoda bio je natječaj za stručnog suradnika za informatiku, pa kako natječaj koji im se u optužnom prijedlogu stavlja na teret, nije objavljen na internetskim stranicama, niti je kolovozu 2021. uopće bilo natječaja na internetskim stranicama Imunološkog zavoda, što se jasno potvrđuje iz internetske stranice Imunološkog zavoda, o čemu su izlisti priloženi spisu predmeta i koje je sud pročitao, to okrivljenici nisu niti mogli počiniti terećena djela prekršaja. Sud je okrivljenike oslobodio optužbe i za prekršajno djelo opisano pod točkom 9. izreke presude, jer isto tako, nije našao dokazanim da su ga okrivljenici počinili, što su i isticali u svojoj obrani, između ostalog navodeći da je u internom natječaju za izbor i imenovanje radnika na reizborno radno mjesto s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima na mandatno razdoblje od četiri godine za radno mjesto Voditelj Odjela za tehničke poslove-1 izvršitelj od 04.08.2021. jedan od uvjeta bio „najmanje 4 godine radnog iskustva u struci“. Uvjeti za to radno mjesto propisani su čl. 39. Pravilnika o unutarnjem ustroju i načinu rada Imunološkog zavoda. Člankom 12. Pravilnika o unutarnjem ustroju i načinu rada Imunološkog zavoda definirano je da: „Poslove radnog mjesta mogu obavljati radnici koji ispunjavaju uvjete radnog mjesta sukladno odredbama ovog Pravilnika“, a člankom 13. da „uz opće uvjete utvrđene zakonom, za svako radno mjesto gdje je to potrebno, utvrđuju se posebni uvjeti“. Posebni uvjeti u smislu čl. 13. navedenog Pravilnika, „stručna sprema, radno iskustvo, posebna znanja, sposobnosti i ispiti, posebna zdravstvena sposobnost“ upravo i jesu detaljnije propisani i definirani u čl. 39.-tabličnom prikazu sistematizacije radnih mjesta, odnosno konkretno, radnog mjesta Voditelja Odjela za tehničke poslove. Kako je nedvojbeno da je jedan od propisanih uvjeta za radno mjesto Voditelja Odjela za tehničke poslove „najmanje 4 godine radnog iskustva u struci“, taj uvjet izabrani kandidat gosp. ĐG u potpunosti ispunjava. Pojam „struke“ nije identičan pojmu „stručne spreme“ odnosno akademskog nazivlja. Naime, akademski naziv (stručna sprema) je stupanj obrazovanja, a struka je područje u kojem je taj naziv stečen-pravo, ekonomija, građevinarstvo, arhitektura itd. Tako propisuje čl. 4. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju prema kojem završetkom preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova, osoba stječe akademski naziv magistar, odnosno magistra uz naznaku struke (npr. magistar/magistra arheologije, magistar/magistra ekonomije, magistar/magistra prava i slično). Dakle, jasno ovdje proizlazi da kada se govori o „struci“, ne misli se na akademski naziv (stručnu spremu), nego na područje. ĐG, time što je od 01.10.2016. radio na radnom mjestu 5.3.3. Stručni suradnik za informatiku u Odjelu za tehničke poslove za koje poslove se traži visoka stručna sprema (VSS), ispunjava uvjet od najmanje 4 godine rada u struci, dokaz je Ugovor o radu zaključen sa KG **.**.2016. koji je sud pročitao tijekom dokaznog postupka i iz kojega se potvrđuju navodi iz obrane okrivljenika, pri čemu treba naglasiti da Viša inspektorica rada RG, koja je utvrđivala i ovaj prekršaj, na ispitivanju pred ovom sudom, nije ništa iskazivala o ovome prekršaju, ističući da je nadzor bio više od godinu dana i da je sve navedeno u optužnom prijedlogu kao i u zapisnicima, a posebice treba uzeti u obzir i da je rješenjem Općinskog radnog suda u Zagrebu, broj: Pr-16359/2021 odbačena tužba TG koji nije izabran za navedeno radno mjesto i koju je sud, isto tako pročitao tijekom dokaznog postupka. Prema tome imajući u vidu sve navedeno, odnosno, obranu okrivljenika, te da niti iz jednog, tijekom postupka provedenog dokaza, ne proizlazi da su okrivljenici počinili djela prekršaja opisana pod točkama 6. 7. 8. i 9. izreke presude, što znači da se ne može u odnosu na opisana djela prekšaja isključiti obrana okrivljenika, to i sud ne nalazi dokazanim da su okrivljenici počinili opisana djela prekršaja, pa je u skladu s načelom in dubio pro reo, po kojemu se u slučaju sumnje u pogledu odlučnih činjenica rješava u korist okrivljenika, temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona iste za opisana prekršajna djela i oslobodio optužbe.

U Zagrebu 9. siječnja 2025.

Zapisničar

Sudac

Nataša Pilipović

Marija Malenica-Marić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1.I okrivljenoj pravnoj osobi, Imunološki zavod, [adresa],

2.II okrivljeniku, PG, [adresa],

3.branitelju,Odvjetničkom društvu Dragičević i partneri d.o.o., Zagreb, Palmotićeva 60/II

4.tužitelju, Državnom inspektoratu, Područni ured Zagreb, Klasa: 116-01/22-01/1073,

5.pismohrana, ovdje

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte