Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-22/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Ankici Matić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja AE iz Starog Zdenkovca 15, OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnici Valentini Gacik, odvjetnici iz Požege, radi provođenja pojedinačnog zk ispravnog postupka, rješavajući žalbu prelagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Požegi poslovni broj Z-4683/2024 od 13. siječnja 2025., dana 9. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje pobijano prvostupanjsko rješenje.

II. Nalaže se brisanje žalbe.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje koji glasi:

"Odbija se prijedlog predlagatelja AE radi ispravka upisa u zemljišnom knjigama na nekretninama iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] oranica dubovnik u mokrešu površine 1060čhv upisana kao suvlasništvo OE u 3/18 dijela, AE u 5/18 dijela i AE u 10/18 dijela.

Određuje se brisanje zabilježbe žalbe pokretanja ovog postupka."

2. Žali se predlagatelj i pobija predmetno prvostupanjsko rješenje zbog "svih žalbenih razloga", sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz spisa proizlazi da je predlagatelj podnio sudu prijedlog za ispravak zemljišne knjige ističući da je vlasnik i posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 15/18 dijela što da je stekao nasljedstvom (5/18 dijela) i kupoprodajom (10/18 dijela).

6. Ujedno iz spisa proizlazi da je OE suvlasnica za spornih 3/18 dijela pa predlagatelj smatra, kako se na predmetnoj nekretnini nalazi obiteljska kuća, da je potrebno riješiti zemljišnoknjižno stanje pojedinačnim ispravnim postupkom kojeg je sud prvog stupnja otvorio rješenjem od 4. listopada 2024.

7. Iz spisa proizlazi, a prema navodima predlagatelja da zajedno sa prednicima posjeduje predmetnu nekretninu preko 60 godina.

8. Sud prvog stupnja je odbio predmetnim rješenjem prijedlog predlagatelja iz razloga što iz spisa ne proizlazi da je predlagatelj sporni dio od 3/18 dijela stekao pravnim poslom ili dosjelošću budući je znao da je suvlasnica spornog dijela OE.

9. U konkretnom slučaju, a s obzirom na žalbene navode predlagatelja proizlazi da isti svoj prijedlog temelji na stjecanju prava vlasništva dosjelošću.

10. Pojedinačni zemljišnoknjižni postupak pokreće se prijedlogom osobe koja ima pravni interes za pokretanje postupka (članak 209. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 63/19, dalje u tekstu: ZZK). Opravdan razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a riječ je o pravu koje prema odredbama ZZK-a može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa (knjižna prava).

11. Pretpostavka pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka je vjerojatnost kao stupanj spoznaje o određenom knjižnom pravu koje nije upisano u korist predlagatelja u zemljišnoj knjizi, dakle ne zahtijeva se dokazanost (izvjesnost) pripadanja knjižnog prava predlagatelju jer bi u pravilu u tom slučaju predlagatelj raspolagao ispravom podobnom za upis toga prava u zemljišnu knjigu u redovitom postupku.

12. Prijedlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka podnosi predlagatelj protiv protustranaka, koje su u pravilu upisani nositelji knjižnih prava u zemljišnoj knjizi i u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje upisa u zk ulošku, odnosno zahtijeva li se upis prava vlasništva, suvlasništva ili kojeg drugog stvarnog prava, koji bi se zemljišnoknjižni upisi, kako u odnosu na koji način i u čiju korist trebali ispraviti u tom zk ulošku te se moraju navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji. Takve činjenice predstavljaju, primjerice, temelj stjecanja posjeda, odnosno određeni pravni posao, odluka suda ili nadležnog tijela, nasljeđivanje, zatim povijest stjecanja, trajanje posjeda i sl. Uz prijedlog za pokretanje pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, može se podnijeti nacrt ispravljenog zk uloška tako da se određeno predloži vrsta upisa, knjižno pravo i osoba u čiju se korist upis predlaže u određenom zemljišnoknjižnom ulošku.

13. Stoga s obzirom na zakonsku normu nepobitno proizlazi da stjecanje prava vlasništva dosjelošću ne može se utvrđivati u pojedinačnom ispravnom postupku već se pravo vlasništva dosjelošću kao stjecanja prava vlasništva na temelju zakona može utvrđivati isključivo u parničnom postupku izvođenjem dokaza i utvrđivanjem činjenica koje se u zemljišnoknjižnom postupku ne mogu provoditi.

14. Pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak kojim se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka i opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čega bi upis trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise a radi se o pravu koje prema odredbama ovog zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Postupak se pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes.

15. Osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdani razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka na način da učini vjerojatnim da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano u zemljišnu knjigu i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određeni zemljišnoknjižni upis.

16. Kako se u pojedinačnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima kao što su svjedoci i sl. (stav VSRH Rev-346/23) to prema mišljenju ovog suda odluka suda prvog stupnja je zakonita i nije dovedena u sumnju žalbenim navodima predlagatelja pa je odlučeno kao u izreci

– članak 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u svezi sa člankom 99. ZZK-a.

U Splitu, 9. siječnja 2025.

Sutkinja

Ankica Matić