Poslovni broj P-121/2023-31
Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Nevi Lukin, u pravnoj stvari tužiteljice ĐV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ivanki Bosotini, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika ad.1 Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, osobno i kao pravnog slijednika ĐVT nasljednik MVT ud. Đ, Salghetti- MVT Salviene ud. Đ i MV pok. M, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, ad.2 ĆV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao pravne slijednice pok. NV, i ad.3 Grada Zadra, Narodni trg 1, Zadar, OIB: 09933651854, zastupanog po punomoćniku ŽV, djelatniku tuženika ad.3, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 26. studenog 2024. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnika tužiteljice te zakonskog zastupnika tuženika ad.1, tužene ad.2 i punomoćnika tuženika ad.3, 10. siječnja 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva realno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica], vinograd ukupne površine 3942 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na skici sudskog očevida od 03. studenog 2023. izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Draženu Torbarini zaposlenom u Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom i označen točkama P-R-S-G-J-K-L-M-N-O-P površine 735 m2, obojan zelenom bojom, koja je skica sastavni dio presude, te su tuženici ad.1 i ad.2 dužni trpjeti da tužiteljica, temeljem presude i po njenoj pravomoćnosti, nakon formiranja nove zemljišnoknjižne čestice koja površinom i likom odgovara označenom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na tako formiranoj čestici za cijelo, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika ad.1 i pravnog prednika tuženika ad.2.
II. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva realno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica], vinograd i oranica ukupne površine 22116 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na skici sudskog očevida od 03. studenog 2023. izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Draženu Torbarini zaposlenom u Geo Lesi j.d.o.o. Zadar prikazan likom i označen točkama A-B-C-D-E-F-G-S-R-A površine 2544 m2, obojan žutom bojom, koja je skica sastavni dio presude, te su tuženici ad.1 i ad.2 dužni trpjeti da tužiteljica, temeljem presude i po njenoj pravomoćnosti, nakon formiranja nove zemljišnoknjižne čestice koja površinom i likom odgovara označenom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na tako formiranoj čestici za cijelo, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s tuženika ad.1 i pravnog prednika tuženika ad.2 dok se tužbeni zahtjev odbija u odnosu na tuženika ad.3 kao neosnovan.
III. Nalaže se tuženiku ad.1 po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tužiteljici iznos od 1.672,14 Eura, u roku od 15 dana, dok se za više zatraženi iznos od 312,50 Eura zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova odbija kao neosnovan.
IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova u odnosu na tuženika ad.3 kao neosnovan.
V. Odbija se zahtjev tuženika ad.1 za naknadu parničnih troškova u iznosu od 800,00 Eura kao neosnovan.
VI. Odbija se zahtjev tuženika ad.3 za naknadu parničnih troškova u iznosu od 26,54 Eura kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljica ĐV iz [adresa] (dalje: tužiteljica) ovom sudu 17. siječnja 2023. podnosi tužbu radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva protiv tuženika Republike Hrvatske (dalje: tuženik ad.1), ĆV (dalje: tuženik ad.2) i Grada Zadra (dalje: tuženik ad.3) te ĐVT kao nasljednika MVT ud. Đ i MV pok. M (u odnosu na koje je kasnije povučena tužba). U tužbi tužiteljica navodi da je prije podnošenja tužbe, 27. lipnja 2022. podnijela Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru zahtjev radi mirnog rješenja sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku te dopunu zahtjeva 05. srpnja 2022., a 08. studenog 2022. da je zaprimila očitovanje Općinskog državnog odvjetništva u Zadru od 07. studenog 2022. iz kojeg proizlazi da nema uvjeta za mirno rješenje spora odnosno za sklapanje nagodbe pa da su time ispunjene zakonske pretpostavke radi podnošenja tužbe protiv Republike Hrvatske. Tužiteljica da je stvarna vlasnica i posjednica dijela čest. zem. [katastarska čestica], vinograd ukupne površine 7402 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je na geodetskom snimku postojećeg stanja iz travnja 2015. godine koji su izradili ĆVT, dipl. ing. geod. i LV, dipl. ing. geod. oboje iz Geomodus d.o.o. iz [adresa] prikazan likom i označen točkama A-B- C-D-E-A površine 471 m2, obojan zelenom bojom. U zemljišnoj knjizi da je pravo vlasništva navedene čest. zem. upisano u korist JV prednika tužene ad. 2 za suvlasnički udio od 3000/44412 i tužene ad.1 Republike Hrvatske za udio od 20206/44412 i 10103/22206. Tužiteljica da je dalje i stvarna vlasnica dijela čest. zem [katastarska čestica], vinograd i oranica površine 22116 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je na geodetskom snimku postojećeg stanja koji su izradili ĆVT, dipl. ing. geod. i LV, dipl. ing. geod. oboje iz Geomodus d.o.o. iz [adresa] prikazan likom i označen točkama C-D-E-F-G-C površine 2756 m2, obojan žutom bojom. U zemljišnoj knjizi u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] da je u vlastovnici upisano društveno vlasništvo u odnosu na suvlasnički udio pod rednim brojem 1., 2. i 5., suvlasnički udio pod rednim brojem 3. da je upisan kao općenarodna imovina, a 4. suvlasnički udio da je upisan kao općenarodna imovina, više onog dijela koji je ĐVT naslijedio od NVT ud. Đ pri čemu da je kao organ upravljanja zabilježen Narodni odbor Općine Zadar. U teretovnici potonjeg zk. uloška da je uknjiženo pravo korištenja nekretnine u A posjedovnici u korist Salghetti Drioli Salvine ud. Đ u odnosu na suvlasnički udio redni broj 1., u odnosu na suvlasnički udio pod rednim brojem 2 u korist ŽVT, a u odnosu na suvlasnički udio pod rednim brojem 5 u korist JV UV. Označeni dijelovi nekretnina da čine jednu funkcionalnu cjelinu. Prema Potvrdi Grada [adresa] od 26. travnja 2022. na dan 24. srpnja 1991. da su se predmetne nekretnine nalaze izvan građevinskog područja, slijedom čega da je tuženik ad.1 pasivno legitimirana strana u odnosu na suvlasničke udjele koji su upisani kao društveno vlasništvo bez upisanog prava korištenja te koji su upisani kao općenarodna imovina. Predmetne nekretnine da su upisane u više posjedovnih listova, a posjed tužiteljice da je evidentiran u Posjedovnom listu 515 k. o. [katastarska općina] i Posjedovnom listu 531 k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica da je pravo vlasništva predmetnih nekretnina stekla dijelom nasljeđivanjem iza svog pok. oca ZV pok. CV i to onaj dio koji je evidentiran u Posjedovnom listu 531 k. o. [katastarska općina] dodajući da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] raspoređena na jednake dijelove na tužiteljicu i njenu sestru OV. Otac tužiteljice da je u Posjedovnom listu 531 k. o. [katastarska općina] bio evidentiran kao AV pok. CV. Tužiteljica da se nakon smrti oca pok. ZV podijelila sa svojom sestrom OV, a njihova međusobna dioba da je prikazana na geodetskom snimku postojećeg stanja iz travnja 2015. godine koji su izradili ĆVT, dipl. ing. geod. i LV, dipl. ing. geod. oboje iz Geomodus d.o.o. iz [adresa], tako da je sestri tužiteljice pripao dio koji je na navedenoj skici prikazan kao tijelo F- G-H-I-F dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1076 m2 obojeno crvenom bojom. Nadalje, tužiteljica da je pravo vlasništva dijela predmetnih nekretnina stekla temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 29. veljače 2012. ovjerenog kod javnog bilježnika Denisa Krajcara iz Pule OV-1792/12 i Anexa Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 18. prosinca 2012. ovjerenog kod javnog bilježnika Denisa Krajcara iz Pule OV-15955/12 sklopljenih s pok. UV, stricem tužiteljice, a koji ugovori da predstavljaju pravni temelj njegov kvalificiranog posjeda pa da je do dana podnošenja tužbe tužiteljica ovaj dio nekretnina stekla i temeljem dosjelosti. Pok. NV, stric tužiteljice da je ranije pred Općinskim sudom u Zadru ishodio presudu poslovni broj P-982/85 radi utvrđenja prava vlasništva predmetne nekretnine u odnosu na tada upisane zk. vlasnike i to FV ud. Đ, LVT i [adresa] koji su tada bili upisani u zemljišnim knjigama kao vlasnici predmetnih nekretnina i to dijela čest. zem [katastarska čestica] za udio od 1783/22116 i dijela čest. zem [katastarska čestica] za udio od 500/7402 dijela. Navedena presuda da je provedena u zemljišnoj knjizi. Oba prednika tužiteljice, pok. ZV i pok. NV da su vlasništvo predmetnih nekretnina stekli nasljeđivanjem iza smrti svog pok. oca CV koji da je nekretnine stekao dijelom temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnos feudalnih karaktera na području Dalmacije i hrvatskog primorja, a dijelom nasljeđivanjem iza svojih prednika i dosjelošću. Nakon smrti roditelja pok. CV (omaškom se u tužbi kao ime oca tužiteljice ovdje navodi ŽV umjesto ispravno CV, a koju omašku tužiteljica ispravlja na ročištu **.**.2024.) i PV, prednici tužiteljice – njezin otac ĐVTL i stric UV da su izvršili dobu s braćom SV i KV. Tužiteljica da je pokušala ishoditi uknjižbu prava vlasništva na suvlasničkim udjelima koji su glasili na ime NV temeljem kupoprodajnog ugovora koji je zaključila sa stricem NV 2012. godine, međutim, njen prijedlog da rješenjem naslovnog suda Z-14717/2012 odbijen jer da se nisu podudarali osobni podaci NV koji je upisan u zemljišnoj knjizi i osobe s kojom je tužiteljica zaključila kupoprodajni ugovor. Naime, NV da je u zemljišnoj knjizi bio upisan kao NV iz [adresa], a kupoprodajni ugovor je tužiteljica zaključila s NV iz [adresa]. Tužiteljica da nije imala ispravu koja je zemljišnknjižnom odjelu bila prihvatljiva kao dokaz na okolnost da su naprijed navedene osobe jedna te ista osoba, budući da iz uvjerenja o prebivalištu koje je ishodila za svog strica NV, MUP RH raspolaže s podacima od 07. studenog 1987. pa nadalje dok s ranijim podacima ne raspolaže, ovo jer je NV bio djelatnik bivše JNA za koje su se osobe evidencije prebivališta i boravišta vodile u [adresa]. Međutim, iz obrazloženja presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2364/87 da je vidljivo da se radi o NV pok. CV pok. ŽV i PV koji je imao braću ĐVTL, BV i KV. Osim toga, odmah po sklapanju kupoprodajnog ugovora sa pok. NV tužiteljica da je stupila u posjed kupljene nekretnine. Otac tužiteljice ZV kao i njezin stric NV da su dakle svoje suvlasničke udjele nekretnine zvane Blato stekli nasljeđivanje iza smrti svog oca CV pok. ŽV, kojeg je naslijedila njihova majka pok. PV. Iza smrti pok. PV braća UV, SV zvani BV, KV i ĐVTL (AV) da su se podijelili i sklopili Diobeni ugovor od 12. svibnja 1980. Djed tužiteljice CV pok. ŽV da je na predmetnim nekretninama još za svog života posadio na dijelu svog posjeda vinograd, a na dijelu da je bilo posijano žito i pšenica. Tužiteljica da neprekidno drži u posjedu predmetne realne dijelove čest. 847 i 846/1 k. o. [katastarska općina] te da ju nitko ne ometa u korištenju istih. Pradjed tužiteljice ŠV i njegova supruga GV da su držali u posjedu čest. zem. [katastarska čestica] još od prije 1938. godine. Oni da su imali sinove ĐVTL, CV, IV i DV te kćer, a navedeni da su se između sebe podijelili. Dioba nekretnine zvane Blato, koju da čine nekretnine kat. oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je između nasljednika pok. ŠV provedena u Katastarskim evidencijama, tako da su formirani posjedovni listovi br. 515, 516, 517, 522,527, 530 i 532, te su kao posjednici u njima evidentirani: u Posjedovnom listu 515 k. o. [katastarska općina] pok. NV koji je prenesen na tužiteljicu temeljem kupoprodajnog ugovora, u Posjedovnom listu 516 k. o. [katastarska općina] posjed SV pok. CV, u Posjedovnom listu 527 k. o. [katastarska općina] posjed KV pok. CV, u Posjedovnom listu 517 i 522 k. o. [katastarska općina] posjed RV, HV i TV koji su naslijedili posjed svoje pok. bake ČV žene UV i strica pok. VV pok. ŠV, u Posjedovnom list 530 k. o. [katastarska općina] posjed EV pok. ĐVTL, ĐR, EV ĐVT pok. ĐVTL, EV MR te ĆR. ĐVTL, a u Posjedovnom listu 532 k. o. [katastarska općina] posjed NR pok. IV. Pred ovim sudom da se pod poslovnim brojem P-25917/2014 vodila parnica radi utvrđenja prava vlasništva dijela predmetnih nekretnina u pravnoj stvari tužitelja SV i to u odnosu na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema skici sudskog očevida koji je u navedenom postupku održan 18. travnja 2016. i u tom da je postupku utvrđeno da je predmetne nekretnine zv. Blato, obitelj tužitelja stekla dijelom temeljem agrarne odluke i to CV pok. ŠV 300 m2 oranice, opisano kao (od zapada Pavin Ive), a prema identifikaciji na terenu dio koji su prednici tužiteljice stekli agrarnom odlukom da je položen na čest. 846/1 k. o. [katastarska općina]. Dio nekretnine čest. 846/1 u k. o. [katastarska općina] koji u posjedu drži tužiteljica i koji je predmet ovog postupka da nije stečen temeljem agrarnih odluka već da je to nekretnina koju je od obitelji Ć kupila prabaka tužiteljice pok. GV. Na skici sudskog očevida u predmetu koji se pred Općinskim sudom u Zadru vodio pod poslovnim brojem P-2591/2014 od 18. travnja 2016. koju je izradio geometar ŽR da je prikazan posjed nasljednika pok. ŠV i GV. Između nasljednika pok. ŠV da nikada nije bilo sporova o tome koji dio Blata pripada kojem od njegovih nasljednika. Isto tako, nakon što su se međusobno podijelili nasljednici pok. CV pok. ŠV, njegovi sinovi UV, SV, ĐVTL i KV, ni između njih da nije bilo sporova oko toga kome pripada koji dio nekretnine zv. Blato. Slijedom navedenog tužiteljica postavlja tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica stekla pravo vlasništva realno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vinograd ukupne površine 7402 m², upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na geodetskom snimku postojećeg stanja iz travnja 2015. godine koji su izradili ĆVT, dipl. ing. geod. i LV, dipl. ing. geod. oboje iz Geomodus d.o.o. iz [adresa] prikazan likom i označen točkama A-B-C-D-E-A površine 471 m2, obojan zelenom bojom, te dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vinograd i oranica površine 22116 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], koji dio je na geodetskom snimku postojećeg stanja koji su izradili ĆVT, dipl. ing. geod. i LV, dipl. ing. geod. oboje iz Geomodus d.o.o. iz [adresa] prikazan likom i označen točkama C-D-E-F-G-C površine 2756 m2, obojan žutom bojom, što su tuženi dužni priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem presude i po njenoj pravomoćnosti, nakon formiranja nove zemljišnoknjižne čestice koja površinom i likom odgovara označenim realnim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na tako formiranoj čestici za cijelo, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika.
2. U podnesku dostavljenom sudu 10. veljače 2023. tužiteljica navodi da je uvidom u zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] utvrdila da upis na predmetu spora u korist Ć dr. N, LR dr. Ž te MVT ud. N i MV datira još u 1922. godinu zbog čega da je više nego vjerojatno da su te osobe preminule, a kako iz evidencije o provedenim ostavinskim raspravama na području Općinskog suda u Zadru nije vidljivo da su iza tih osoba ostavinske rasprave provedene, da se vrlo vjerojatno radi o osobama koje su umrle bez nasljednika, poradi čega tužiteljica uređuje tužbu na način da tuženika ad.3 Grad Zadar označava ako tuženika osobno i kao zakonskog nasljednika ĐVT nasljednika JR ĐVT ud. Đ i MV pok. M, ovo jer da je zakonski nasljednik ošasne imovine sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju jedinica lokane samouprave na području kojeg se nalazi predmetna nekretnina ovdje Grad Zadar, povlačeći tužbu u odnosu na tuženike ĐVT kao nasljednika MVT ud. Đ i MV pok. M. Kako se prethodno povlačenju tužbe u odnosu na ĐVT kao nasljednika MVT ud. Đ i MV koji su u tužbi bili označeni kao tuženik ad.4 i tuženik ad.5, ti tuženici nisu upustili u raspravljanje o predmetu spora (niti im je tužba prethodno ovom povlačenju dostavljena na odgovor), to sukladno odredbi čl. 193. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) za povlačenje tužbe u odnosu na te tuženike nije bio potreban njihov pristanak, slijedom čega je sud rješenjem poslovni broj P-121/2023-4 od 07. ožujka 2022. utvrdio da je tužba u odnosu na tuženike ĐVT i MV pok. M povučena bez prethodne dostave obavijesti o povlačenju tužbe tim tuženicima.
3. U odgovoru na tužbu dostavljenom sudu 29. ožujka 2023. tuženik ad.3 navodi da je uvidom u zemljišne knjige utvrđeno da se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pocijepala na čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer da je u zemljišnim knjigama na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano pravo vlasništva u korist NV za 3000/44412 dijela i u korist Republike Hrvatske za 20206/44412 dijela + 10103/22206 dijela dok je na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisano pravo vlasništva u korist NV za 3000/44412 dijela i u korist UR za 20206/44412 dijela + 10103/22206 dijela. Nadalje, u zemljišnim knjigama da je u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod rednim brojem 1., 2. i 5. upisano društveno vlasništvo s pravom korištenja fizičkih osoba i to NVT za 29608/132696 dijela, JVT za 29608/132696 dijela i NV za 10698/132696 dijela, a temelje čl. 362. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasnikom nekretnine da se smatra osoba koja je u zemljišnim knjigama na nekretnini u društvenom vlasništvu upisana kao nositelj prava korištenja. Pod rednim brojem 3. da je upisana Općenarodna imovina kao i pod rednim brojem 4., više onog dijela koji je ĐVT naslijedio od NVT, sa upisanim organom upravljanja Narodni odbor Općine Zadar. U odnosu na upis Općenarodne imovine da je potrebno dostaviti potvrdu nadležnog Upravnog odjela Grada Zadra da li se predmetna nekretnina na dan 24. srpnja 1991. nalazila unutar ili izvan granica građevinskog područja, kako bi se nesporno utvrdila pasivna legitimacija Grada Zadra ili Republike Hrvatske, iako se već u tužbi tužiteljica poziva na potvrdu Grada Zadra od 26. travnja 2022. u kojoj se navodi kako se predmetna nekretnina na dan 24. srpnja 1991. nalazila izvan građevinskog područja, iz čega bi slijedilo da bi ovdje bila pasivno legitimirana Republika Hrvatska u odnosu na suvlasničke dijelove koji su upisani kao društveno vlasništvo bez upisanog prava korištenja te kao Općenarodna imovina. Podredno, tuženik ad.3 se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te isti predlaže odbiti u cijelosti, budući tužiteljica nije dokazala osnovanost tužbenog zahtjeva.
4. U podnesku dostavljenom sudu 31. ožujka 2023. kojim se očituje na odgovor na tužbu tuženika ad.1, tužiteljica navodi da je omaškom propustila uz tužbu priložiti potvrdu Grada Zadra od 26. travnja 2022. na koju se poziva u tužbi. Navodi da je u tužbi kao tuženog ad.3 označila Grad Zadar, na podneskom od 10. veljače 2023. uredila tužbu na način da je Grad Zadar tužen osobno i kao zakonski nasljednik ĐVT nasljednika MVT ud. Đ, JR MVT ud. Đ i MV pok. M. Iako tuženik ad.3 ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, tužiteljica smatra da je tuženik ad.3 svakako legitimiran kao zakonski nasljednik ZR MVT nasljednika JR MVT ud. Đ, JR MVT ud. MV pok. M, u kojem da je dijelu tužba uređena podneskom od 10. veljače 2023. dakle, prije nego li je tuženik ad.3 dao odgovor na tužbu. Među strankama da ne bi trebalo biti sporno da su ĐVT nasljednik MVT ud. Đ, JR MVT ud. Đ i MV, nekadašnji veleposjednici, umrli prije podnošenja tužbe i da su njihovi nasljednici nepoznati kao i da nije poznato vrijeme smrti tih veleposjednika, pa da se ne može sa sigurnošću niti definirati koji Zakon o nasljeđivanju treba primijeniti kao mjerodavni propis. Odredbom čl. 8. Zakona o nasljeđivanju („Službeni list FNRJ“ br. 20/1955, „Službeni list SFRJ“ br. 12/65, „Narodne novine“ br. 52/71, 47/78, 71/92, 37/94) da je propisano da ostavina bez nasljednika (ošasna imovina) postaje društveno vlasništvo. U slučaju da se kao mjerodavno pravo u pogledu ošasne imovine primjenjuju odredbe Zakona o nasljeđivanju koje su se primjenjivale do stupanja na snagu Zakona o nasljeđivanju iz 2003. godine, u tom slučaju je budući se predmetne nekretnine na dan 24. srpnja 1991. nalaze unutar zone intenzivne poljoprivrede pasivno legitimirana strana na ošasnoj imovini Republika Hrvatska. Sukladno odredbi čl. 20. st. 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ br. 48/03, 163/03, 35/05,127/13, 33/15, 14/19) nekretnine i s njima izjednačena prava da prelaze na općinu, odnosno grad na čijem se području nalaze, a predmetne nekretnine nalaze da se na području Grada Zadra, slijedom čega da bi Grad Zadar bio pasivno legitimiran kao slijednik ošasne imovine ĐVT nasljednika MVT ud. Đ, Salghetti- MVT Salviene ud. Đ i MV pok. M . Opreza radi, a budući da nije moguće utvrditi koji bi Zakon o nasljeđivanju prema vremenskom važenju bio primjenjiv u predmetnoj pravnoj stvari, tužiteljica ovim podneskom tužbu uređuje i na način da se tuženu ad.1 označava osobno i kao slijednika ošasne imovine Ć ĐVT nasljednika MVT ud. Đ, Salghetti- MVT Salviene ud. Đ MV. M. Dalje tužiteljica navodi i to da je uvidom u zemljišnu knjigu utvrdila da je SV u međuvremenu zatražio i ishodio parcelaciju čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P -2591/14 od 13. srpnja 2016. pa da su od matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale čest. zem [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], pri čemu je dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je držao u posjedu SV dobilo novu oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 3460 m2 te je novoformirana čest. zem. [katastarska čestica] prenesena u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. SV da je svoju nekretninu koja sada nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] darovnim ugovorom prenio na svoju kćer CR, pojašnjavajući da tužiteljica drži u posjedu i izvanknjižnom vlasništvu dio ranije čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to onaj dio koji da je nakon parcelacije koju je ishodio njen stric SV, dio novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Poradi takvih promjena u zemljišnoj knjizi, tužiteljica uređuje tužbeni zahtjev na način da traži utvrđenje da je tužiteljica stekla pravo vlasništva realno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vinograd ukupne površine 3942 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na geodetskom snimku postojećeg stanja od 29. ožujka 2023. koji su izradili ĆVT, dipl. ing. geod. i LV, dipl. ing. geod. oboje iz Geomodus d.o.o. iz [adresa] prikazan likom i označen točkama A-B-C-D-E-A površine 471 m2, obojan zelenom bojom (koja skica je u prilogu presude i čini njen sastavni dio) te dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vinograd i oranica površine 22116 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji dio je na geodetskom snimku postojećeg stanja od 29. ožujka 2023. koji su izradili ĆVT, dipl. ing. geod. i LV, dipl. ing. geod. oboje iz Geomodus d.o.o. iz [adresa], prikazan likom i označen točkama C-D-E-F-G-C površine 2756 m2, obojan žutom bojom (koja skica je u prilogu presude i čini njen sastavni dio) i nalaganje tuženicima trpjeti da tužiteljica, temeljem presude i po njenoj pravomoćnosti, nakon formiranja nove zemljišnoknjižne čestice koja površinom i likom odgovara označenom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na tako formiranoj čestici za cijelo, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika i njihovih prednika. Ovakvim je uređenjem tužbenog zahtjeva tužiteljica izvršila objektivnu preinaku tužbe u smislu čl. 191. st. 1. ZPP, međutim, kako se radi o preinaci tužbe zbog okolnosti koje su nastale nakon podnošenja tužbe (promjene upisa u zemljišnoj knjizi – parcelacije čest. zem. koja je predmet ovog spora), tuženici se takvoj preinaci sukladno čl. 191. st. 3. ZPP nisu mogli protiviti, a kako je sukladno čl. 190. st. 1. ZPP ovako izvršena preinaka pravodobna, sud je dalje u postupku odlučivao o ovako preinačenoj tužbi.
5. U odgovoru na tužbu dostavljenom sudu 05. travnja 2023. tuženik ad.1 se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Imajući u vidu da tužiteljica navodi niz osnova za stjecanje prava vlasništva, ističe da je isključivo na tužiteljici teret dokaza da bi predmetno zemljište bilo njezino vlasništvo. Naime, tuženik ad.1 da je upisan kao suvlasnik u zemljišnoj knjizi, a svatko tko tvrdi da je upis u zemljišnoj knjizi neistinit da je to dužan dokazati. Nadalje, a budući da se u tužbi navodi da je vlasništvo predmetnih nekretnina dijelom stečeno dugogodišnjim posjedovanjem tj. dosjelošću, za to da moraju biti ispunjene određene pretpostavke prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, čl. 159. kojeg Zakona tuženik ad.1 dalje citira. Također, tužiteljica da se poziva i na Zakon o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja, međutim, da se ne može smatrati da je određeni obrađivač zemlje stekao pravo vlasništva na temelju tog Zakona, samo time što je obrađivao zemlju i neovisno od toga kolika je površna te zemlje, ovo stoga što da taj Zakon daje pravo fizičkoj osobi za stjecanje prava vlasništva samo pod određenim uvjetom, ako su za to ispunjene i pretpostavke temeljem drugih zakona koji su uređivali stjecanje društvenog vlasništva odnosno prelazak prava vlasništva u općenarodnu imovinu. To da znači da je u postupku koji se vodio po zahtjevu za utvrđenje prava vlasništva po tom Zakonu trebalo razriješiti kompletne agrarne odnose. Slijedom navedenog tuženik ad.1 predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
6. U podnesku dostavljenom sudu 04. travnja 2023. tužena ad.2 priznaje tužbeni zahtjev, međutim, kako je predmet ovog spora utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine, to su svi upisani zk. vlasnici predmetne nekretnine odnosno njihovi univerzalni sukcesori nužni i jedinstveni suparničari, a poradi čega sud, ovo zbog učinaka propisanih odredbom čl. 201. ZPP, u odnosu na tuženu ad.2 usprkos priznanju tužbenog zahtjeva nije mogao donijeti presudu na temelju priznanja.
7. Na pripremnom ročištu održanom 06. listopada 2023. tužiteljica je predala podnesak kojim, preglednosti radi, zahtjev za utvrđenje prava vlasništva na predmetnim realnim dijelovima nekretnina razdvaja u dvije točke tužbenog zahtjeva. Takva radnja ne predstavlja preinaku tužbe u smislu čl. 191. st. 1. ZPP.
8. Nakon provedenog očevida na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernika, tužiteljica u podnesku od 27. prosinca 2023. sukladno skici sudskog očevida izrađenoj za potrebe ovog postupka uređuje tužbeni zahtjev na način da točkom I. tužbenog zahtjeva traži utvrđenje da je tužiteljica stekla pravo vlasništva realno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vinograd ukupne površine 3942 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na skici sudskog očevida od 03. studenog 2023. izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Draženu Torbarini zaposlenom u Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] prikazan likom i označen točkama P-R-S-G-J-K-L-M-N-O-P površine 735 m2, obojeno zelenom bojom, i nalaganje tuženicima ad.1 i ad.2 trpjeti da tužiteljica, temeljem presude i po njenoj pravomoćnosti, nakon formiranja nove zemljišnoknjižne čestice koja površinom i likom odgovara označenom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na tako formiranoj čestici za cijelo, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika ad.1 i prednika tuženika ad.2; dok točkom II. tužbenog zahtjeva traži utvrđenje da je tužiteljica stekla pravo vlasništva realno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vinograd i oranica ukupne površine 22116 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na skici sudskog očevida od 03. studenog 2023. izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Draženu Torbarini zaposlenom u Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] prikazan likom i označen točkama A-B-C-D-E-F-G-S-R-A površine 2544 m2, obojano žutom bojom, i nalaganje tuženicima ad.1 do ad.3 trpjeti da tužiteljica, temeljem presude i po njenoj pravomoćnosti, nakon formiranja nove zemljišnoknjižne čestice koja površinom i likom odgovara označenom realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvrši uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na tako formiranoj čestici za cijelo, uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena tuženika ad.1 i prednika tuženika ad.2 i ad.3.
9. U dokaznom je postupku sud pročitao i pregledao zahtjev za mirno rješenje spora od 27. lipnja 2022. (list spisa 8-13), odgovor Republike Hrvatske na zahtjev za mirno rješenje spora broj: N-DO-128/2022-8 od 07. studenog 2022. (list spisa 14), geodetski snimak postojećeg stanja izrađen po ĆVT i LV, ovlaštenim inženjerima geodezije u travnju 2015. (list spisa 15), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 17-18), prijepis posjedovnog lista broj 531 (list spisa 19), povijest posjedovanja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s prilozima (list spisa 20-56), presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2591/2014 od 13. srpnja 2016. pravomoćna 19. veljače 2020. (list spisa 57-68), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O- 539/15, UPP-OS-45/15 od 19. lipnja 2015. pravomoćno 19. lipnja 2015. (list spisa 69-71), rješenje Općine Zadar, Općeg zavoda za katastar i geodetske poslove broj: UP/I-691/1- 1980 od 18. svibnja 1981. (list spisa 72-73), potvrdu o plaćanju sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,55 Eura (list spisa 75), zapisnik Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 3702/10 od 21. svibnja 2014. (list spisa 81-84), geodetski snimak postojećeg stanja izrađen po ĆVT i LV, ovlaštenim inženjerima geodezije u ožujku 2023. (list spisa 96), potvrdu Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo klasa: 350-02/22-01/196, urbroj: 3198/01-5/1-22-2 od 26. travnja 2022. (list spisa 97), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 98), potvrdu o plaćanju predujma u iznosu od 530,00 Eura (list spisa 115), zapisnik Općinskog suda u Zadru o očevidu na licu mjesta (list spisa 116-117), skicu sudskog očevida izrađenu po Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] s fotografijama (list spisa 121-122), spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-14717/2012 (prileži predmetnom spisu), spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2591/2014 (prileži predmetnom spisu), rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj I- 704/94 od 01. rujna 1994. (list spisa 157) i izvod iz katastarskog operata broj: 01-3/895-83 (list spisa 158-160) te je saslušao svjedoke MR (list spisa 153-154) i OV (list spisa 155) te tužiteljicu ĐV (list spisa 155) i tuženu ad.2 ĆV (list spisa 155). Izvedeni su time u postupku svi predloženi dokazi, osim dokaza čitanjem izvatka iz zemljišne knjige sa povijesnim pregledom upisa na predmetnim nekretninama i pregledom aviosnimka iz 1968. godine, budući tuženik ad.3 koji na pripremnom ročištu 06. listopada 2023. predlaže izvođenje ovih dokaza, iako mu je sud to naložio učiniti, ove dokaze nije dostavio u spis najkasnije do zaključenja glavne rasprave; te osim dokaza saslušanjem svjedoka SV i OR budući je tužiteljica na ročištu glavne rasprave 02. srpnja 2024. odustala od prijedloga za saslušanje ovih svjedoka, navodeći da se radi o teško pokretnim osobama starije životne dobi.
10. Tužbeni zahtjev je osnovan u odnosu na tuženike ad.1 i ad.2 dok nije osnovan u odnosu na tuženika ad.3.
10.1. Tužiteljica tužbom traži utvrđenje prava vlasništva na realno određenim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo navodeći da je dio (dijelova) označenih nekretnina stekla nasljeđivanjem oca pok. ZV pok. CV, a dio dosjelošću temeljem kvalificiranog posjeda u koji je ušla temeljem kupoprodaje nekretnina od pok. NV pa je tako predmet ovog spora stjecanje prava vlasništva na nekretninama temeljem zakona.
10.2. Sukladno odredbi čl. 1453. Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) tko je sposoban steći, taj može dosjelošću steći vlasnost ili ina prava pri čemu odredba čl. 1460. OGZ propisuje da se kroz dosjelost steče nije dosta da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći; nego je još potrebno da onaj, koji ovim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno (paragrafi 309., 316., 320., i 345.). Pri tome, odredba čl. 1468. OGZ propisuje da u onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stečenje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost se svršuje tek poslije 30 godina.
10.3. Sukladno odredbi čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ br. 6/80, 36/90, „Narodne novine“ br. 53/91, 91/96, dalje: ZOVO), koji je zakon stupio na snagu 01. rujna 1980., savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina dok savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.
10.4. Sukladno odredbi čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Pri tome, odredba čl. 159. st. 2. ZV propisuje da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok odredba čl. 159. st. 3. ZV određuje da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.
10.5. Odredba čl. 128. ZV propisuje da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugačije određeno.
10.6. Istaknimo ovdje i odredbu čl. 388. st. 2. ZV koja propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka kao i odredbu st. 2. tog članka koja propisuje da rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.
11. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 17-18) sud utvrđuje da je čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vinograd i oranica površine 22116m2, upisana kao (pod rednim brojem 1) Društveno vlasništvo za 29608/132696 dijela uz uknjiženo pravo korištenja u korist Ć Salvina ud. Đ, (pod rednim brojem 2) Društveno vlasništvo za 29608/132696 dijela uz uknjiženo pravo korištenja u korist UVT, (pod rednim brojem 3) Općenarodna imovina za 29608/132696 dijela, (pod rednim brojem 4) Općenarodna imovina za 29608/132696 dijela, više od onog dijela koji je ĐVT naslijedio od L ĐVT Salvine ud. Đ uz upis Narodnog odbora Općine Zadar kao organa upravljanja, i (pod rednim brojem 5) Društveno vlasništvo za 10698/132696 dijela uz uknjiženo pravo korištenja u korist Ć ĐVT Salvina ud. Đ.
11.1. Nadalje, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 98) sud utvrđuje da je čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vinograd površine 3942m2, upisana kao suvlasništvo NV za 3000/44412 dijela i Republike Hrvatske za 20206/44412 dijela + 10103/22206 dijela.
11.2. Međutim, iz prijepisa posjedovnog lista broj 531 (list spisa 19), prijepisa posjedovnog lista 515 (list spisa 56) te povijesti posjedovanja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s prilozima (list spisa 20-56) proizlazi da su kao posjednice dijela čest. 846/1 naziva Blato u površini od 2283m2 evidentirane ĐV ovdje tužiteljica i OV sestra tužiteljice svaka za ½ te da je kao posjednica dijela čest. 846/1 naziva Blato u površini od 1783m2 i dijela čest. 847 u površini od 500m2 evidentirana tužiteljica za cijelo kao i nadalje to da su prema najstarijim podacima kojima raspolaže Područni ured za katastar Zadar, a koji datiraju iz 1920. godine, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bile evidentirane u starom posjedovnom listu 90 kao suposjed Salghetti Drioli D. Giovanni fu J, Salghetti Drioli U fu J, LR NVT fu J i MV svakog za ¼ dijela, kakvo stanje ostaje neizmijenjeno do I revizije te katastarske općine 1955. godine, kojom je utvrđena izmjena posjednika ovih čestica na način da su kao njihovi posjednici evidentirani PV. ŠV, Pavin ĐVTL pok. ŠV, PV IV pok. ŠV, Pavin ZVT pok. ŠV, Pavin ČV ž. UV, Pavin ZVT pok. ŠV, Pavin SV (BV) pok. CV, Pavin UV pok. CV i Pavin KV pok. CV; da se 1980. godine na zahtjev AR vrši dioba zajednice prema diobenom ugovoru br.ov. 3876/80 te se posjednicima dijela Pavin Petra na čest. 846/1 evidentiraju AR ĐVTL pok. CV, Pavin UV pok. CV, KV pok. CV i Pavin BV pok. CV, a dijela AR na čest. 847 evidentiraju Pavin UV pok. CV, AR KV pok. CV i BV pok. CV; da je 1995. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-394/94 iza smrti BV IV posjednikom njegovog dijela predmetnih čest. evidentiran NR. IV; da je 1997. godine na zahtjev FR izvršena provjera posjeda i ispravak upisa na način da su obzirom na utvrđene činjenice umjesto FR posjednicima njezinog dijela predmetnih čest. evidentirani PR ud. ĐVT, SR pok. ĐVT i SR RV pok. ĐVT svaki za 1/3 dijela; da su 1997. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-249/94 iza smrti SR ĐVTL posjednicima njegovog dijela predmetnih čest. evidentirani KR pok. ĐVTL, BR. ĐVTL, ĆR pok. ĐVTL, Pavin MR pok. ĐVTL i Pavin ŠV pok. ĐVTL svaki za 1/5 dijela; da su 2001. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-506/95 iza smrti Pavin ZVT posjednicima njegovog dijela predmetnih čest. evidentirani Pavin Ana ud. BR, HV pok. BR, HV RV pok. BR i TV pok. BR svaki za ¼ dijela; da je 2006. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-22/05 iza smrti KR FR posjednikom njezinog dijela predmetnih čest. evidentiran ŠR pok. UV; da je 2012. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-1310/18 iza smrti HV PR posjednikom njezinog dijela predmetnih čest. evidentirana TV pok. ŠR; da su 2015. godine na temelju rješenja o nasljeđivanju broj O-539/15 iza smrti ZV posjednicima njegovog dijela predmetnih čest. evidentirani OV i ĐV svaka za ½ dijela; te da je 2005. godine kao posjednica dijela čest. zem. [katastarska čestica] i to onog dijela koji je ranije bio evidentiran kao posjed NV, temeljem ugovora o kupoprodaji, evidentirana tužiteljica ĐV.
11.3. Iz navedenog tako proizlazi da iako su predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi uknjižene kao suvlasništvo tuženika i to čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] kao Društveno vlasništvo sa uknjiženim pravima korištenja nekretnine u korist Ć Salvine ud. Đ, ŽVT i NV te kao Općenarodna imovina, a čest. 847/1 k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo NV i [adresa], da su kao posjednici ovih nekretnina i to još od 1955. godine evidentirani pravni slijednici ŠV ZV pok. ŠV, PV ud. CV, PV IV pok. ŠV, PV ZVT pok. ŠV, Pavin ČV ž. UV, PV ZVT pok. ŠV, PV SV (BV) pok. CV, Pavin UV pok. CV i Pavin KV pok. CV, i time nesporno upravo pravni prednici tužiteljice ĐV. Iz navedenog sud utvrđuje da predmetne nekretnine nikada nisu bile evidentirane kao posjed niti tuženika ad.1 niti kao posjed tuženika ad.3, već su prema najstarijim podacima kojima raspolaže Područni ured za katastar Zadar, a koji datiraju iz 1920. godine, predmetne nekretnine od 1920. godine pa do danas evidentirane kao posjed fizičkih osoba.
11.4. Tako utvrđene činjenice potvrđuju tužbene navode da se tužiteljica, što osobno što putem svojih pravnih prednika – oca ZV pok. CV i NV pok. CV, a ovi putem svojih pravnih prednika unatrag sve do pradjeda i prabake tužiteljice ŠV i GV žene ŠV, nalazi u neprekinutom posjedu dijela čest. 846/1 i dijela čest. 847/1 (nastale od matične čest. 847) obje k. o. [katastarska općina] od prije 1955. godine.
11.5. Kada sud tako utvrđeno postojeće stanje posjeda kroz period od 1920. godine na dalje (do danas) cijeni u međusobnoj svezi sa
- kao prvo, općepoznatom činjenicom da je kroz povijest, a osobito period koji prethodi nastanku samostalne i neovisne Republike Hrvatske, katastarski operat točnije i detaljnije održavao stvarno stanje prava vlasništva na nekretninama nego što je to odražavala zemljišna knjiga, ovo osim toga što se u katastarskom operatu evidentiralo na terenu stvarno utvrđeno činjenično stanje i zbog toga što su građani (kako zbog činjenice da je u jednom razdoblju povijesti postojalo društveno, a ne privatno vlasništvo kao i zbog činjenice da su se u povijesti pravni poslovi stjecanja nekretnina u pravilu sklapali usmeno i ne u formi nužnoj za ostvarenje upisa u zemljišnu knjigu) pravne poslove stjecanja nekretnina evidentirali isključivo u katastarskom operatu, a ne u zemljišnoj knjizi;
- kao drugo, činjenicama koje je sud utvrdio neposrednim opažanjem prilikom očevida na licu mjesta i konstatirao u zapisniku o očevidu na licu mjesta (list spisa 116-117), a koje su razvidne i iz fotografija lica mjesta (list spisa 122) – činjenica da su dijelovi čest. 846/1 i 847/1 k. o. [katastarska općina] koje su predmet ovog spora u naravi zemljišta s niskom travom i 3 stabla, koja se zemljišta održavaju na način da se kosi trava na njima, te koji su dijelovi jasno omeđeni od preostalog dijela čest. 846/1 i 847/1 k. o. [katastarska općina] s jedne strane kolnim putem do kojeg su vidljivi ostaci suhozida, koja mocira čini istočnu među predmeta spora, kao i ciljevima međašnim znacima, kamenjem i kolcima označenim bijelom bojom, sve temeljem čega sud kao nedvojbeno utvrđuje da tužiteljica predmet spora (i) danas drži u neposrednom i samostalnom posjedu na način da isti održava;
- kao treće, činjenicom da iz iskaza saslušanih svjedoka MR (153-154) i OV (list spisa 155), čije je iskaze sud cijenio uvjerljivim, životnim i logičnim te u bitnom odgovarajućim sadržaju materijalnih dokaza u spisu, poglavito onima o kvaliteti i trajanju posjeda predmetnih nekretnina, poradi čega je sud te svjedočke iskaze prihvatio kao istinite, ne nalazeći razloga poradi kojih bi svjedoci lažno iskazivali sudu ostvarujući time biće kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora neovisno o činjenici bliskog srodstva s tužiteljicom budući oni osobno od uspjeha tužiteljice u ovom sporu nemaju očite imovinske koristi, a pri tome kao pravni slijednici zajedničkog pretka s tužiteljicom (MR) kao i njeni djeljenici (OV) imaju neposrednih saznanja o predmetu spora – proizlazi da je predmet ovog spora dio zemljišta koje je prije više od 100 godina (dakle najkasnije 1924. godine, a u prilog čemu govori i iskaz tužitelja SV (čije je saslušanje bilo predloženo i u ovom sporu, ali je tužiteljica zbog njegove starije životne dobi i lođe pokretnosti odustala od tog prijedloga) dan u postupku Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2591/2014 u kojem iskazuje da je njegova baka GV kupila kompleks zvan Blato prije Drugog svjetskog rata) prabaka svjedoka (nesporno se radi i o prabaki tužiteljice GV) kupila od talijana (logično i životno se obzirom na stanje povijesti posjeda i upisa u zemljišnoj knjizi radi o obitelji Ć, a kako to uostalom utvrđuje i Općinski sud u Zadru u pravomoćnoj presudi poslovni broj P-2591/2014 od 13. srpnja 2016. temeljem iskaza svjedoka ŠV i GR), te ju je od te kupnje prabaka tužiteljice svjedoka GV obrađivala i koristila za potrebe sebe i svoje obitelji, a koja je od potomaka imala sinove ĐVTL, CV, IV, VV i kći IR, dakle, čiji je potomak djed tužiteljice CV kao i otac svjedoka ĐVTL (što sve potvrđuje i povijest posjeda klasa: 930-04/22-05 budući su u njoj kao suposjednici predmetnih čest. evidentirani ZV, IV, DV kao i pravni slijednici CV – baka tužiteljice PV, SV (Berto) Z, NV i KV pok. CV); da su se sunasljednici GV, njezina djeca i supruga rano umrlog sina CV pok. CVT, međusobno podijelili na naslijeđenoj zemlji na način da je svakom pripao točno određeni realni dio predmetnih čestica i uslijed koje je podjele predmet ovog spora pripao upravo nasljednicima djeda tužiteljice CV, njegovim sinovima DR (BV), Pavin NV (stric tužiteljice od kojeg je tužiteljica kupila dio predmeta spora), Pavin KV i DR ĐVTL (otac tužiteljice od kojeg je tužiteljica naslijedila dio predmeta spora) među kojima je također došlo do realne podjele nakon koje je svatko od njih nastavio obrađivati onaj dio koji mu je u toj podjeli pripao konkretno otac tužiteljice ZV pok. CV na način da je na svom dijelu obrađivao vinograd (što potvrđuje i upis u zemljišnoj knjizi u kojem su predmetne nekretnine evidentirane kao vinograd), a u prilog čemu svjedoči i diobeni ugovor od 12. svibnja 1980. prema kojem je svakome od sinova pok. CV pok. ŠV pripao realni dio čestice zvana Blato (nesporno je prema identifikaciji sudskog vještaka danoj na očevidu na licu mjesta čest. zvana Blato upravo zemljište dio kojeg je predmet ovog spora) koji površinom odgovara ¼ dijela nekretnine koji je bio vlasništvo njihova oca CV pok. ŠV i koji je realni dio svaki od braće samostalno i nesmetano nastavio obrađivati (što potvrđuje i povijest posjeda klasa: 930-04/22-05) i od koje realne podjele među pravnim slijednicima CV pok. ŠV i žene mu PV nikada nije bilo spora; te konačno da se danas na predmetu spora više ne nalazi vinograd već ledina koju kose tužiteljica i njezin suprug koja je s jedne strane ograđena suhozidom (što potvrđuju neposredna opažanja suda s očevida na licu mjesta), da niti djedu tužiteljice CV pok. ŠV kao ni ranije prabaki tužiteljice GV ženi ŠV koja je ovo zemljište kupila od talijana nitko nikada nije osporavao niti branio korištenje i obrađivanje predmetnog zemljišta te da obitelji Ć od kojih je prabaka tužiteljice kupila ovo zemljište nema ovdje od prije više od 100 godina;
- kao četvrto, uvjerljivim, životnim i logičnim iskazom tužene ad.2, za koju sud ne nalazi razloga da bi lažno iskazivala u postupku budući uspjehom tužiteljice tužena ad.2 ne ostvaruje nikakvu imovinsku korist (dapače, gubi upis prava suvlasništva svog pravnog prednika na predmetu spora), koja sudu iskazuje da je ono što se navodi u tužbi i što tužiteljica iskazuje sudu sve točno, da je ovo za što tuži tužiteljičina zemlja, da nitko tužiteljici ni njenom pretku odnosno njihovim zajedničkim precima prije toga nije osporavao pravo na ovu zemlju niti im branio korištenje i obrađivanje iste, te iz kakvog iskaza proizlazi da tužena ad.2, koja je nesporno pravna slijednica evidentiranog posjednika i nedvojbenog suvlasnika predmetnih nekretnina JV, potvrđuje tužbene navode da je tužiteljica dio dijela čest. 846/1 i 847/1 k. o. [katastarska općina] koje su predmet ovog spora kupila od oca tužene ad.2 Pavin UV pok. CV i stupila u posjed tako kupljenog dijela kao i da ju u posjedovanju predmeta spora nitko nije smetao, isto kao što u korištenju i obrađivanju ovih nekrentna nitko ranije nije smetao niti strica tužiteljice NV pok. CV niti njihove zajedničke prednike;
- kao peto, činjenicama koje su utvrđene u pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2591/2014 od 13. srpnja 2016. (list spisa 57-68) kojom je odlučeno o tužbenom zahtjevu SV, brata oca tužiteljice ZV, za utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu čest. 847 k. o. [katastarska općina] (nesporno dijelu različitom od predmeta ovog spora) pa tako činjenicom da kompleks zvan Blato čine čest. 847 i 846/1 k. o. [katastarska općina]; činjenicom da je dio čest. 847 k. o. [katastarska općina] za koji je stric tužiteljice SV pok. CV dokazivao da je njegovo vlasništvo različit od predmeta ovog spora - dijelova čest. 847/1 (ranije dio čest. 847) k. o. [katastarska općina] koji su ranije bili vlasništvo strica tužiteljice NV pok. CV; činjenicom da dio nekretnine Blato na kojoj su pravni prednik tužiteljice CV stekli pravo vlasništva kao obrađivači temeljem razrješenja agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja ne ulazi u čest. 847 k. o. [katastarska općina] već čest. 846/1 k. o. [katastarska općina]; činjenicom da je GV (prabaka tužiteljice) zemljište zvano Blato kupila od veleposjedničke obitelji Ć o čemu je saznanja imao i mještanin [adresa] C rođen 1919. godine prema čijim je navodima kompleks Blato oduvijek bio od Pavinih, nikada od O, budući je još GV isti kupila od veleposjednika i stupila u posjed istog odmah nakon kupnje; činjenicom da su nasljednici GV i ZVT, UV, IV, CV i IR za života podijelili nekretninu zvanu Blato u kojoj je diobi CV (djed tužiteljice) dobio dio čest. 847 k. o. [katastarska općina] i dio čest. 846/1 k. o. [katastarska općina]; činjenicom da su se na naslijeđenom dijelu čest. 847 i 846/1 k. o. [katastarska općina] podijelili i pravni slijednici CV pok. ZVT; i činjenicom da između danas živućih nasljednika ŠV (pradjeda ovdje tužiteljice) nema nikakvog spora u svezi dijelova čest. 847 i 846/1 k. o. [katastarska općina] koje su diobom među sunasljednicima pripale pojedinom od sunasljednika, koji se i danas nalaze u mirnom i samostalnom posjedu onih dijelova čest. 847 i 846/1 k. o. [katastarska općina] koji su im pripali u izvršenoj diobi (čemu u prilog svjedoče i posjedovni listovi Zavoda za katastar nekretnina broj 515, 516, 522, 527, 530 i 532 sa lista spisa 49-56);
- kao šesto, činjenicom da je presudom pod poslovnim brojem P-982/85 od **.**.1987. NV utvrđen vlasnikom čest. 847 k. o. [katastarska općina] za 500/7402 dijela i da je temeljem te presude izvršena uknjižba prava vlasništva u korist NV na čest. 847 k. o. [katastarska općina] sada čest. 847/1 k. o. [katastarska općina];
- kao sedmo, činjenicom da je tužiteljica dio predmeta ovog spora, onaj koji je bio u (su)vlasništvu JV od njega kupila Ugovorom o kupoprodaji nekretnina sklopljenim 29. veljače 2012. i Aneksom tog Ugovora, a koja činjenica proizlazi uvidom u spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-14717/2012 (prileži predmetnom spisu) kojem prileži Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 29. veljače 2012. i Aneks tog Ugovora iz kojih proizlazi da tužiteljica od NV kupuje dio čest. zem. [katastarska čestica] za udio od 10698/132696 i dio čest. zem. [katastarska čestica] za udio od 3000/44412 sve k. o. [katastarska općina] te spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2591/2014 (prileži predmetnom spisu) iz kojeg kao nedvojbeno proizlazi da je NV od kojeg tužiteljica označenim ugovorima kupuje dio predmeta spora upravo NV koji je u katastarskom operatu upisan kao NV pok. CV, sin CV i PV koji je imao braću ĐVTL, BV i KV, i koji je upis u zemljišnu knjigu ostvario temeljem presude Općinskog sada u Zadru broj P-982/85 od 13. veljače 1987.;
- kao osmo, činjenicom da su temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-539/15, UPP-OS-45/15 od 19. lipnja 2015. (list spisa 69-71) pok. ZV pok. CV na dijelu predmeta spora konkretno dijelu čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] naslijedile tužiteljica i njezina sestra OV svaka za ½ dijela koje su se potom, ovo prema iskazu svjedokinje OV (list spisa 154) te njemu u bitnom identičnom iskazu tužiteljice (list spisa 155), na predmetnim nekretninama podijelile na način da je tužiteljici u odvojeni posjed i vlasništvo pripao uprav onaj dio čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] koji danas čini sastavni dio čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] kako je identificiran na skici sudskog očevida izrađenoj po Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] (list spisa 121-122) točkama A-B-C-D-E-F-G-S-R-A kao predmet ovog spora i to upravo jer je tužiteljica tom dijelu susjedni dio čest. 846/1 te 847/1 k. o. [katastarska općina] prethodno kupila od vlasnika tog susjednog dijela svog strica NV pok. CV, oca ovdje tužene ad.2;
- kao deveto, činjenicom da tužiteljica ovom tužbom potražuje utvrđenje prava vlasništva na dijelu čest. 847/1 k. o. [katastarska općina] u površini od 735 m2, te na dijelu čest. 864/1 k. o. [katastarska općina] u površini od 2544 m2, a iz prijepisa posjedovnog lista 515 (list spisa 55) i prijepisa posjedovnog lista 515 (list spisa 56) proizlazi da je tužiteljica evidentirana kao suposjednica za ½ dijela čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] u površini od 2283m2 (nedvojbeno se radi o dijelu čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] koju su tužiteljica i RR naslijedile iza oca ZV budući je kao suposjednica za drugu ½ dijela evidentirana OV te iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-539/15 proizlazi da je ostavinskom imovinom ZV pok. CV utvrđeno zemljište upisano u posjedovni list 531), dijela čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] u površini od 1783m2 i dijela čest. 847 k. o. [katastarska općina] u površini od 500m2, dakle, činjenicom da tužiteljica u ovom postupku u biti traži utvrđenje prava vlasništva na ukupno manjoj površini nekretnina zv. Blato (ukupno 3279 m2) od površine koju prema podacima katastarskog operata drži u posjedu (ukupno 3424 m2);
- kao deseto, činjenicom da iz Izjave obrađivača iz 1947. godine (list 80 priloženog spisa poslovni broj O-2591/2014), zapisnika Gradske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju broj 1123/47 (list 80-81 priloženog spisa poslovni broj O-2591/2014) i Odluke u predmetu agrarnog odnosa obrađivača broj 1123/47 od 14. studenog 1947. (list 82 priloženog spisa poslovni broj O-2591/2014) proizlazi da je djed tužiteljice CV pok. ŠV dao izjavu obrađivača kojom je temeljem Zakona od 20. studenog 1946. zatražio da mu se prizna vlasništvo zemljišta u k. o. [katastarska općina] naziva Blato, kulture oranica, površine 300m2, te da je odlukom nadležnog tijela CV pok. ŠV i članovima njegove porodice priznato na jednake dijelove vlasništvo zemlje oranica Blato u k. o. [katastarska općina] u površini od 300m2, međutim, da tužiteljica već u tužbi navodi da dio nekretnine čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] koji ona drži posjedu i koji je predmet ovog spora nije zemljište koje je CV pok. ŠV stekao temeljem agrarnih odluka (niti iz dokaza izvedenih u ovom postupku proizlazi da se 300m2 zemljišta iz agrarne odluke nalazi upravo u sastavu predmeta ovog spora, a ne na kojem drugom dijelu čest. 847 i/ili 846/1 k. o. [katastarska općina], a pok. CV pok. ŠV je u posjedu držao veću površinu čest. 847 i/ili 846/1 k. o. [katastarska općina] od 300m2) već da je to dio nekretnina koje je od obitelji Ć kupila prabaka tužiteljice GV poradi čega pogrešno tuženik ad.1 u odgovor na tužbu navodi da se tužiteljica u pogledu stjecanja prava vlasništva poziva i na Zakon o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja pa da bi u ovom sporu bila dužna dokazati ispunjenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva propisnih tim Zakonom;
- te kao jedanaesto, činjenicom da prethodno iznesena utvrđenja u bitnom u pogledu pravnog slijeda stjecanja predmeta spora potvrđuju iskaz tužiteljice ĐV (list spisa 155) koja sudu u potpunosti uvjerljivo, životno i logično poradi čega sud njezin iskaz prihvaća kao istinit, iskazuje da su čest. 846/1 i 847/1 k. o. [katastarska općina] prvotno bile vlasništvo njene prabake GV koja je tu zemlju kupila od talijana i obrađivala ju zajedno s obitelji, a iza koje su ovu zemlju naslijedila djeca GV i ŠV – ZV, CV, DV, IV i IR, a kako je njena baka A žena CV pok. ŠV rano ostala udovica jer je CV umro sa 58 godina, da se Fume Pavin ud. CV podijelila sa braćom i sestrama svog pok. muža CV, odmah nakon čega je zemlju podijelila i na svoje sinove i u kojoj je podjeli njenog oca ZV pripalo 2283m2 ove zemlje, isto kao i brata mu NV oca tužene ad.2, dodajući da je ona naslijedila polovicu dijela koji je pripao njenog oca ZV pok. CV dok je kupila dio koji je pripao njenog strica NV pok. CV, a što da čini predmet ovog spora; tada sud kao nedvojbeno utvrđuje da je prije II. svjetskog rata, a općepoznata je činjenica da je II. svjetski rat počeo 01. rujna 1939., prabaka tužiteljice GV žena ŠV od zemljišnoknjižnih vlasnika obitelji Salghetti-Drioli kupila kompleks zemljišta poljoprivredne namjene zvan Blato položen u k. o. [katastarska općina] koji odgovara predmetnim čest. 846/1 i 847 (sada i čest. 847/1 koja je nastala parcelacijom matične čest. 847) k. o. [katastarska općina], da je odmah stupila u posjed kupljenih čest. 846/1 i 847 k. o. [katastarska općina] zvanih Blato koje je sve do svoje smrti zajedno sa članovima svoje obitelji pa tako suprugom ŠV i djecom ĐVTL, CV, VV, IV i IR samostalno i neprekidno, ni od koga smetana, obrađivala (prema iskazima saslušanih svjedoka svi članovi obitelji GV su morali raditi na zemlji jer kod nje nije moglo „labavo“); da su iza GV i ŠV kompleks zvan Blato oznake čest. 846/1 i 847 k. o. [katastarska općina] naslijedila njihova djeca, među kojima je došlo do podjele na način da je svakome u odvojeni posjed i vlasništvo pripao točno određeni dio ovih nekretnina koji su dijelove koji su im pripali u odvojeni posjed i vlasništvo samostalno nastavili obrađivati, među njima i djed tužiteljice CV pok. ŠV odnosno njegova supruga PV, a iza kojih su dio koji je pripao CV pok. ŠV odnosno njegovoj supruzi PV (jer je CV umro sa samo 58 godina) među sobom podijelili njihovi sinovi otac tužiteljice ZV, KV, stric tužiteljice NV i SV (zv. Berto) NV pok. CV na način da je svakome u odvojeni posjed i vlasništvo pripao točno određeni dio ovih nekretnina, a koji je dio svatko od braće dalje nastavio samostalno i od nikoga smetan obrađivati; da je konkretno ocu tužiteljice ZV pok. CV pripao dio čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] u površini od 2283m2 na kojem je za života bio evidentiran kao posjednik i na dijelu kojeg je imao vinograd koji je obrađivao sve do Domovinskog rata, kada je vinograd zapušten, međutim, kada su tužiteljica i njezina sestra OV počele održavati ovaj dio čest. 864/1 k. o. [katastarska općina] na način da su na istom kosile travu i istog jasno omeđile od susjednih zemljišta, a u svezi kojih međa nikada nije bilo spora budući su svi dijelovi zemljišta koja čine kompleks Blato vlasništvo pravnih slijednika pok. GV i ŠV koji su se na tim zemljištima sporazumno podijelili; da je stricu tužiteljice NV u diobi s braćom pripao dio čest. 846/1 i dio čest. 847 k. o. [katastarska općina] koji je još 2012. godine od strica NV kupila tužiteljica; da su pok. ZV pok. CV uslijed njegove smrti 2015. godine na dijelu čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] naslijedile tužiteljica i njezina sestra OV svaka za ½ dijela, koje su se potom usmeno podijelile na način da je tužiteljici u odvojeni posjed i vlasništvo pripao upravo onaj dio čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] koji graniči sa čest. 847 (sada 847/1) k. o. [katastarska općina], budući je tužiteljica prethodno od NV pok. CV kupila njegov dio čest. 846/1 i 847 k. o. [katastarska općina].
11.6. Iz navedenog pak slijedi da je već GV žena ŠV (pravna prednica tužiteljice) nakon kupnje predmetnih nekretnina prije II. svjetskog rata (dakle prije 01. rujna 1939.), a koja kupoprodaja predstavlja valjanu pravnu osnovu njenog posjeda što njezin posjed (kao i posjed njezinih pravnih slijednika) čini zakonitim, ovo obzirom je njezin posjed bio i pošten (budući kupoprodaja predstavlja valjanu pravnu osnovu za posjed, a ne postoje okolnosti za posumnjati da joj pravo na posjed ne pripada) i istinit (budući posjed nije pribavljen ni silom, ni potajno ni prijevarom, ni zlouporabom povjerenja), temeljem čl. 1453. OGZ (dosjelošću) stekla pravo vlasništva čest. 846/1 i 847 k. o. [katastarska općina] (budući je vremenski rok od 30 godina propisan čl. 1453. OGZ, a koji je rok u konkretnom slučaju obzirom na samostalan posjed GV počeo teći prethodno 01. rujna 1939., protekao još za važenja OGZ-a), pa kako je dalje tužiteljica prema utvrđenju ovog suda nedvojbeno dokazala pravni slijed stjecanja prava vlasništva na predmetu ovog spora - dijelovima čest. 847/1 i 846/1 k. o. [katastarska općina] od GV žene ŠV i to a) nasljeđivanje i diobu među sunasljednicima sve od GV žene ŠV do same tužiteljice u pogledu čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] te b) nasljeđivanje i diobu među sunasljednicima sve od GV žene ŠV do pok. NV. CV i kupoprodaju od NV pok. CV u pogledu čest. 846/1 i 847/1 k. o. [katastarska općina] koje je nasljeđivanjem i diobom stekao NV pok. CV; cijeneći navedeno i u svezi sa činjenicom da tužiteljica, što osobno što putem pravnih prednika sve do GV žene ŠV, predmet spora neprekidno samostalno posjeduje još od prije II. svjetskog rata pa do danas, a taj je posjed (kako je gore pojašnjeno) zakonit, istinit i pošten; to sud kao nedvojbeno utvrđuje da je tužiteljica temeljem čl. 128. ZV i čl. 159. ZV, dakle, nasljeđivanjem i dosjelošću, stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina - realno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vinograd ukupne površine 3942 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na skici sudskog očevida od 03. studenog 2023. izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Draženu Torbarini zaposlenom u Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] prikazan likom i označen točkama P-R-S-G-J-K-L-M-N-O-P površine 735 m2, obojano zelenom bojom, i realno određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica], u naravi vinograd i oranica ukupne površine 22116 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio je na skici sudskog očevida od 03. studenog 2023. izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Draženu Torbarini zaposlenom u Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] prikazan likom i označen točkama A-B-C-D-E-F-G-S-R-A površine 2544 m2, obojano žutom bojom.
11.7. Kako iz potvrde Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo klasa: 350-02/22-01/196, urbroj: 3198/01-5/1-22-2 od 26. travnja 2022. (list spisa 97) proizlazi da su se čest. 846/1 i 847 (od koje je nastala čest. 847/1) k. o. [katastarska općina], dijelovi kojih su predmet ovog spora, na dan 24. srpnja 1991. nalazile unutar zone intenzivne poljoprivrede, dakle, da se nisu nalazile unutar građevinskog područja te nisu bile obuhvaćene prostornim planom za izgradnju gradova i naselja, to sud temeljem čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 34/91, dalje: ZPZ/91) koji propisuje da na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike Hrvatske nositelj vlasničkih prava postaje Republika Hrvatska, a imajući u vidu da je čl. 2. st. 1. ZPZ/91 propisano da se poljoprivrednim zemljištem u smislu tog zakona smatraju oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi, kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji kao i da je čl. 3. Zakona o građevinskom zemljištu („Narodne novine“ br. 54/80, 42/86, 41/88, 16/90, 53/90, dalje: ZGZ) građevinsko zemljište definirano kao ono koje se nalazi u gradovima i naseljima gradskog karaktera, kao i ono koje je izgrađeno ili je prostornim planom određeno za izgradnju građevinskih objekata ili za javne površine, utvrđuje da je upis društvenog vlasništva kao i Općenarodne imovine postojeći na čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] ex lege stupanjem na snagu ZPZ/91 (23. srpnja 1991.) postao upis prava vlasništva u korist Republike Hrvatske, a ne (jedinice lokalne samouprave) Grada Zadra (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-907/07 od 05. ožujka 2008. te Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Pž-7432/06 od 02. ožujka 2010.) te da su stupanjem na snagu ZPZ/91 (23. srpnja 1991.) prestala na toj čestici upisana prava korištenja, koja se uslijed takvog prestanka kasnijim stupanjem na snagu ZV (01. siječnja 1997.) nisu mogla pretvoriti u pravo vlasništva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev-306/08-2 od 17. prosinca 2008.). Naime, s obzirom na činjenicu da je država podržavljenjem stekla vlasništvo poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu danom stupanja na snagu ZPZ/91 (23. srpnja 1991.), to u času stupanja na snagu ZV (01. siječnja 1997.) koji propisuje pretvorbu preostalog društvenog vlasništva, pretvorba poljoprivrednog zemljišta nije bila moguća po ZV, budući je posebnim zakonom, u ovom slučaju ZPZ/91, bilo drukčije određeno (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-III/1031/1997 od 17. studenog 1999.). Ovo naravno u odnosu na onaj dio čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] koji prethodno stupanju na snagu ZPZ/91 nije (nasljeđivanjem i dosjelošću) stekao NV pok. CV. Poradi navedenog je sud prigovor promašene pasivne legitimacije koji ističe tuženik ad.3 ocijenio osnovanim i tužbeni zahtjev kojim tužiteljica traži utvrđenje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odbio u odnosu na tuženika ad.3, ocijenivši da su obzirom na postojeći upis u zemljišnoj knjizi kao i tijekom ovog postupka nedvojbeno utvrđene činjenice o stjecanju prava vlasništva, u pogledu zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva na čest. 846/1 k. o. [katastarska općina] pasivno legitimirani samo tuženik ad.1 i tužena ad.2 kao pravna slijednica NV pok. CV.
11.8. Slijedom svega navedenog je odlučeno kao u točkama I. i II. izreke presude.
12. Odluka o zahtjevima stranaka za naknadu parničnih troškova je utemeljena na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP koja propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove izazvane vođenjem parnice, a temeljem koje je odredbe sud ocijenio osnovanim zahtjev tužiteljice za naknadu parničnih troškova postavljen u odnosu na tuženika ad.1, ovo jer je tužiteljica u cijelosti uspjela sa tužbenim zahtjevom u odnosu na tuženika ad.1 (kao i tuženika ad.2, međutim, koji se nije protivio tužbenom zahtjevu pa u odnosu na njega tužiteljica nije niti zatražila naknadu parničnih troškova, niti je isti svojim radnjama u postupku tužiteljici uzrokovao parnični trošak). Visinu troškova na naknadu kojih tužiteljica ostvaruje pravo sud je utvrdio sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23, dalje: Tarifa) i vrijednosti predmeta spora koju je tužiteljica označila u tužbi (1.327,36 Eura). Tužiteljici su prema ocjeni suda, ovo uslijed protivljenja tuženika ad.1 tužbenom zahtjevu, osnovano nastali troškovi po osnovi zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to trošak sastava tužbe (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife), trošak sastava podneska od 10. veljače 2023. kojim tužiteljica postupa po nalogu suda (1 x 25% od 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 8. toč. 4. Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu održanom 06. listopada 2023. (1 x 50 bodova x 2,00 Eura temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife), trošak zastupanja na očevidu održanom 03. studenog 2023. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 7. Tarife), trošak sastava podneska kojim sukladno nalazu sudskog vještaka uređuje tužbeni zahtjev od 27. prosinca 2023. (1 x 25% od 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 8. toč. 4. Tarife), trošak pristupa na ročište glavne rasprave 02. srpnja 2024. koje je odgođeno prije početka raspravljanja (1 x 25% od 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife) i trošak zastupanja na ročištu glavne rasprave na kojem se provodio dokazni postupak 26. studenog 2024. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife), a što sveukupno uz zatraženi i temeljem Tbr. 46. Tarife pripadajući PDV od 25% iznosi 1.062,50 Eura te uz materijalne troškove nastale po osnovi plaćanja troškova provođenja očevida uz sudjelovanje sudskog vještaka u iznosu od 530,00 Eura i troškove sudskih pristojbi za tužbu i presudu u iznosu od ukupno 79,64 Eura (26,55 Eura+53,09 Eura) iznosi ukupno 1.672,14 Eura. Nije kao osnovan sud priznao zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava podneska od 31. ožujka 2023. budući se radi o podnesku kojim se tužiteljica očituje na odgovor na tužbu tuženika ad.3, budući tužiteljica nije uspjela sa tužbenim zahtjevom u odnosu na tuženika ad.3, a trošak sastava ovog podneska ne može pasti na tuženika ad.1 u odnosu na kojeg je tužiteljica uspjela u sporu budući ovaj trošak tužiteljici nije nastao uslijed protivljenja tuženika ad.1 tužbenom zahtjevu, a niti krivnjom tuženika ad.1. Sud je odbio kao neosnovan zahtjev tuženika ad.1 za naknadu parničnih troškova u iznosu od 800,00 Eura (specificiran na ročištu glavne rasprave 26. studenog 2024.) budući je tuženik ad.1 u cijelosti izgubio u sporu, a odbio je i zahtjev tuženika ad.3 za naknadu parničnih troškova u visini sudske pristojbe za odgovor na tužbu u iznosu od 26,54 Eura, ovo iako je tuženik ad.3 uspio u sporu, budući tuženik ad.3 ne dokazuje da mu je nastao trošak po osnovi plaćanja sudske pristojbe za odgovor na tužbu niti činjenica plaćanja ovog iznosa proizlazi iz isprava u spisu, a sud na plaćanje ove sudske pristojbe tuženika ad.3 nije niti obvezao budući sukladno čl. 4. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18) obveza plaćanja ove pristojbe nastaje tek po pravomoćnom okončanju spora i to razmjerno uspjehu stranaka u sporu, a što znači da tuženik ad.3 kao stranka koja je uspjela u sporu neće niti biti obveznik plaćanja sudske pristojbe za svoj odgovor na tužbu.
U Zadru, 10. siječnja 2025. godine
S u d a c
Neva Lukin
Uputa o pravnom lijeku:
1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke sudu za sud drugog stupnja.
3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.
DNA:
1. Tužiteljici po punomoćnici uz rješenje za pristojbu na presudu (nema II),
2. Tuženiku ad.1,
3. Tuženiku ad.2,
4. Tuženiku ad.3.
