REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. ĐĐ, zbog prekršaja iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga („Narodne novine“, broj 107/01., 87/02., 163/03., 141/04., 40/07., 149/09., 84/11., 80/13. i 39/19.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične postaje Imotski, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Makarskoj od 26. travnja 2024., broj Pp-25/2023-9, na sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične postaje Imotski, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Makarskoj od 26. travnja 2024., broj Pp-25/2023-9, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. ĐĐ je oslobođen optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 54. st. 3. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.
1.1. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da isti padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3. Žalba je osnovana.
4. Prema obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski sud je okrivljenika oslobodio optužbe iz razloga što je okrivljenik poricao da bi inkriminirane prilike posjedovao drogu, doveo je u pitanje sastav materije koja je oduzeta od njega te naveo kako mrvilica nije služila kao sredstvo za izradu droge, zbog čega je prvostupanjski sud dopisom od 28. studenog 2023. pozvao tužitelja da dostavi vještačenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, koje je potrebno radi utvrđivanja je li tvar koja je oduzeta od okrivljenika droga ili nije, a tužitelj do održavanja glavne rasprave nije predmetno vještačenje dostavio.
5. Takvim postupanjem, pozivanjem tužitelja da dostavi nalaz toksikološkog vještačenja, a u spisu ne postoji podatak da je takvo vještačenje bilo provedeno po naredbi tužitelja do podnošenja optužnog akta, prvostupanjski sud zanemaruje odredbu čl. 309. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.), prema kojoj vještačenje određuje pisanim nalogom tijelo koje vodi postupak, a što je u ovom prekršajnom predmetu prvostupanjski sud.
6. Imajući na umu da je za podizanje optužnog akta, kao dokazni standard, dovoljna osnovana sumnja da je okrivljenik počinio određeno kažnjivo djelo, a što je u ovom prekršajnom predmetu bilo i ostvareno (na temelju rezultata provedenih izvida, a naročito na temelju rezultata provedenog preliminarnog ispitivanja materije koja je oduzeta od okrivljenika) te imajući na umu da do podnošenja optužnog prijedloga nije bilo provedeno toksikološko vještačenje materije oduzete od okr. ĐĐ, to nije bilo nikakve osnove da prvostupanjski sud poziva tužitelja da dostavi nalaz toksikološkog vještačenja, nego je prvostupanjski sud, pisanim nalogom, trebao odrediti toksikološko vještačenje. Ovo neovisno o činjenici da je teret dokazivanja na tužitelju, jer je prekršajni postupak mješoviti model kažnjivog postupka, a to znači da ima elemente i inkvizitornog i akuzatornog postupka, pri čemu su elementi inkvizitornog postupka vidljivi kroz aktivnu ulogu suda u pronalaženju dokaza na kojima će temeljiti svoju odluku, pa činjenica da je teret dokazivanja na tužitelju ne oslobađa sud obveze da izvodi dokaze po službenoj dužnosti.
7. Prema odredbi čl. 309. Zakona o kaznenom postupku jasno je i nedvojbeno da je nalog za vještačenje, ako je tu dokaznu radnju smatrao potrebnom za pravilno i potpuno utvrđenje odlučnih činjenica, trebao izdati prvostupanjski sud, a hoće li prvostupanjski sud taj nalog uputiti izravno tijelu koje će provoditi vještačenje ili će ga uputiti putem tužitelja, potpuno je nebitno.
8. Kod takvog stanja stvari, ne mogu se prihvatiti razlozi prvostupanjskog suda kojima se rukovodio pri zaključivanju i u pravu je tužitelj kada ističe da je prvostupanjska presuda donesena preuranjeno pa je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući razloge ovog rješenja, provesti sve već provedene dokaze, provesti dokaze na koje mu je ukazano ovom odlukom, a po potrebi i druge, te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 9. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Makarskoj u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
