REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Stalna služba u Daruvaru

Daruvar, Stjepana Radića 27

P-1001/2022-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru po sucu Branislavu Hunjaku u parničnom predmetu tužitelja Croatia osiguranja d.d. [adresa], OIB: 26187994862, zastupanog po Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri d.o.o. Zagreb, a protiv tuženika Lovačke udruge "Fazan" Daruvar, Ruđera Boškova 60, Sirač, OIB: 03713009158, zastupanog po odvjetniku Činić Massimu iz Zagreba, te umješača Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Podružnica Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, Pisarnica Varaždin, povodom tužbe radi regresa, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave od 17. prosinca 2024. u nazočnosti punomoćnika stranaka, te objavom presude na ročištu za objavu od 09. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LOVAČKA UDRUGA „FAZAN“ DARUVAR, Sirač, Ruđera Boškovića 60, OIB: 03713009158 da tužitelju Croatia osiguranju d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 26187994862 plati iznos od 597,25 eura zajedno sa zateznim kamatama koje se od dana 24.11.2021. godine pa do dana plaćanja određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 855,03 EUR zajedno sa zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od dana donošenja presude pa do isplate, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 01. srpnja te godine.

II. Svaka strana snosi svoje parnične troškove, a nastale između tužitelja i umješača.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se dana 21.10.2021. u 07:55 sati dogodila se prometna nezgoda na cesti s imovinskom štetom na vozilu u kojoj je sudjelovao FD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (dalje u tekstu: „osiguranik tužitelja“) na način da je osiguranik tužitelja upravljao osobnim automobilom NA975DR u nenaseljenom dijelu DC D5 iz smjera mjesta Kip u smjeru mjesta Doljani (smjer jug- sjever), dolaskom do 9. kilometra navedene dionice na 450 metara od postavljene prometne signalizacije „divljač na cesti“, nakon što je iz desnog putnog jarka uz koji se nalazi polje kukuruza iskočila divlja životinja - srna, udario prednjim dijelom vozila u divlju životinju - srnu koja se nakon udara udaljila u šumski predio sa zapadne strane kolnika. Na prednjem dijelu vozila (na odbojniku) pronađen je trag dlake nalik na dlaku divlje životinje koji je izuzet i pohranjen u spis predmeta. Vozilo registarske oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu osiguranika tužitelja bilo je na dan štetnog događaja osigurano kod tužitelja policom osiguranja od automobilske odgovornosti br. 010213390230 s ugovorenim pokrićem „sudar sa životinjama“ prema uvjetima AK. Tužitelj je dana 23.11.2021. temeljem odštetnog zahtjeva oštećenom osiguraniku tužitelja isplatio iznos od 4.500,00 kn kao osigurninu na ime imovinske štete nastale na vozilu NA975DR. Tuženik za konkretnu štetu odgovara kao za štetu od opasne stvari po principu objektivne odgovornosti sukladno članku 1063. Zakona o obveznim odnosima i to kao ovlaštenik prava lova na području iz kojeg je divljač istrčala, a na temelju odredbe članka 1066. ZOO-a. Budući da odgovornost za nastalu štetu snosi tuženik, to je tužitelj isplatom navedene štete stekao pravo regresa prema istome i to temeljem odredbe članka 963. ZOO-a. 5.

Slijedom navedenog tužitelj predlaže da sud donese presudu kako je to naznačeno u izreci presude.

2. Dajući odgovor na tužbu tuženik je naveo da se je dana 21.10.2021. u 07:55 sati dogodila prometna nezgoda na cesti s imovinskom štetom na vozilu u kojoj je sudjelovao osiguranik tužitelja FD, OlB-a: 12145669560 iz [adresa], na način da je isti upravljao osobnim vozilom marke VolksWagen Touran, registarskih oznaka i broja NA975-DR krečući se nenaseljenim dijelom dionice DC D5 iz smjera mjesta Kip u smjeru mjesta Doljani (smjer jug — sjever), dolaskom do 9. km navedene dionice, na 450 metara od postavljene prometne signalizacije „divljač na cesti", iz desnog putnog jarka uz koji se nalazilo polje kukuruza iskočila je divljač — srna, te je došlo do udara prednjeg dijela vozila u divlju životinju — srnu koja se nakon udarca udaljila u šumski predio sa zapadne strane kolnika. Na mjesto događaja je izašao lovnik LU „FAZAN" Daruvar HD koji je pregledao mjesto događaja kojom prilikom nije pronašao divlju životinju — srnu. Na prednjem desnom dijelu vozila (na odbojniku) je pronađen trag dlake nalik na dlaku divlje životinje — srne, koji je izuzet i pohranjen u spis predmeta PP Daruvar. Divljač dakle nije preuzeta od strane odgovornih osoba lovoovlaštenika lovišta. U blizini mjesta nastanka štetnog događaja postoji prometni znak opasnosti „Divljač na cesti". Kao ovlaštenik prava lova ne osporava nastalu štetu na osobnom automobilu oštećenika, jer se radi o dionici državne ceste u nenaseljenom području, koje je u sastavu zajedničkog otvorenog lovišta broj: VII/505 — „ [adresa] — [adresa]", kojim gospodari kao ovlaštenik prava lova, ali smatra da tužbeni zahtjev za isplatom regresnog zahtjeva tužbom tuženika nije opravdan jer je lovačka udruga „Fazan" [adresa] tijekom 2021. i 2022. bila osigurana kolektivnom policom osiguranja, za slučaj nastalog događaja naleta motornih vozila na divljač unutar zakupljenog lovišta, kod osiguravajuće kuće „EUROHERC osiguranje" d.d. Zagreb, a temeljem spomenute police broj [broj police], koja je sklopljena na temelju ugovora između navedene osiguravajuće kuće, Hrvatskog lovačkog saveza Zagreb i Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu. Stoga u svezi ovoga tužbenog zahtjeva tužitelja „CROATIA OSIGURANJA" d.d. Zagreb, predlažemo tkzv. „umješača", a to je osiguravajuća kuća „EUROHERC osiguranje" d.d. Zagreb, sa kojom bi tužitelj trebao riješiti ovu pravnu stvar, a s obzirom da je tuženik kao ovlaštenik prava lova kod iste bio osigurani temeljem kolektivne police osiguranja broj [broj police osiguranja] tijekom 2021. godine, odnosno u vrijeme nastanka štetnog događaja. Dajući odgovor tuženik je i istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije budući da bilo kakva ozlijeđena ili uginula divljač na mjestu štetnog događaja nije pronađena. Ističe kako tuženik kao lovoovlaštenik odgovara za štetu samo isključivo u slučaju da je do štete došlo zbog provođenja lovnih aktivnosti. Također ističe kako divljač i ne može biti opasna stvar.

Stoga predlaže da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom kao neosnovanim i obveže tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Umješač Euroherc osiguranje d.d. Zagreb je dajući odgovor na tužbu naveo da nije dokazano da bi se radilo o naletu na divljač. Naime, nakon udara u životinju ista nije pronađena. Kako tuženik, a time i umješač odgovara samo u slučaju naleta na DIVLJAČ , teret dokaza svih pretpostavki odgovornosti za štetu je na tužitelju. Umješač osporava odgovornost za štetu i iz razloga s to šteta na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenje lova. Naime, sukladno odredbi čl. 80. st. 6. toč. 2. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 98/18, 32/19 i 32/20 – u nastavku teksta Zakon o lovstvu) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na slijedeći način:

Vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, Lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, Odredba čl. 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju s obzirom na činjenične navode tužbe prema kojima postoji odgovornost lovoovlaštenika. Zakoni se primjenjuju u svojoj ukupnosti. Lex specialis se primjenjuje isključivo samo kada njegove odredbe izrijekom isključuju odredbe općeg zakona. Novi Zakon o lovstvu koji je na snazi od 17. studenoga 2018. godine tj. koji je bio na snazi u vrijeme predmetne nezgode 21.10.2021. godine, izrijekom sadrži takvu odredbu ( čl. 76. st. 2. ), pa se isti primjenjuje u konkretnom slučaju, a ne opći propis. Nadalje, nesporno je da se u vrijeme nezgode nije provodio lov, pa nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika kao osiguratelja lovoovlaštenika. Stoga, kad je Zakonom o lovstvu određeno da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta divljači snosi prvenstveno vozač ( ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da pravovremeno može postupiti po prometnom pravilu ili znaku ) dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio, to ne postoji odgovornost I-tuženika za naknadu štete. Također, nesporno je kako ceste nisu dijelovi lovišta i osiguranik tuženika istim ne gospodari, pa nema odgovornosti lovačkog društva za štetu nastalu na javnoj cesti. Takav stav zauzima i ŽS u Puli u presudi Gž-2327/15 od 14.06.2017. u kojoj navodi:“ Odredbe ZL koje spominje prvostupanjski sud, (u prilog činjenici da je obveza tuženika tužitelji isplatiti regres), ne odnose se na predmetnu situaciju, budući da šteta u konkretnom slučaju nije nastala na području lovišta, nego na području javne ceste, koje se područje ne smatra lovištem, pa se na njega ima primijeniti spomenuta odredba ZJC.“ Prema tumačenju Ministarstva poljoprivrede od 02. lipnja 2016.g. (koje se dostavlja u prilogu) cesta nije lovište već površina izvan lovišta na kojoj je lovoovlaštenik onemogućen u provedbi bilo kakvih mjera i radnji za zaštitu i lov divljači pa tako i za provođenje mjera sprečavanja šteta od divljači i te mjere i radnje je obvezatna propisati i provoditi pravna osoba koja upravlja predmetnom cestom. Stoga tuženik ističe kako se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama („Narodne novine“ broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. I 92/14 – u nastavku teksta Zakon o cestama) koji u čl. 50. st. 1. navodi: „ Za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje.“ Visina štete nije sporna.

Umješač stoga predlaže da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom kao neosnovanim i obveže ga na naknadu parničnog troška umješaču.

4. Dakle, između stranaka nije sporna visina štete i da je šteta isplaćena BD, osiguraniku tužitelja u iznosu od 597,25 EUR.

Sporno je da li je šteta nastala na vozilu osiguranika uslijed naleta vozila na divljač.

Sporno je tko je odgovoran za nastalu štetu uslijed naleta vozila na divljač. Sporno je da li tužitelj prema tuženiku ima pravo regresa za isplaćenu štetu svom osiguraniku.

5. U tijeku postupka sud je izveo slijedeće dokaze:

Uvid u prijavu štete tužitelju od strane osiguranika BD (list 5-8), policu osiguranja od automobilske odgovornosti za BD (list 9), potvrdu Policijske postaje Daruvar od 26. listopada 2021. (list 11), Uvjeti za osiguranje automobilskog kaska kod tužitelja (list 12), izračun štete tužitelja na vozilu osiguranika BD (list 17), izvadak po transakcijskom računu za tužitelja kod PBZ d.d. (list 35), fotografije oštećenog vozila osiguranika tužitelja (list 36-41), polica osiguranja od odgovornosti za tuženika kod Euroherc osiguranja d.d. (list 51), Uvjete Euroherc osiguranja za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (list 52), preslik spisa Policijske postaje Daruvar klasa: 211-04/21-O/10127 (list 92-102), omotnicu s tragovima dlake izuzete s mjesta događaja naleta na divljač (list 130), provedeno je biološko vještačenje po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" Zagreb, te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje istog Centra, te je saslušan i vještak koji je sačinio nalaz LD, mag. biol. mol. (list 136-140 i 180).

6. Izvođenjem dokaza, te analizom istih, sud je utvrdio slijedeće činjenično stanje, a vezano za sporne činjenice između stranaka:

Uvidom u potvrdu Policijske postaje Daruvar od 26. listopada 2021., te u Službenu zabilješku Policijske postaje Daruvar u predmetu, klasa: 211-04/21-O/10127 od 21. listopada 2021., utvrđeno je da se dana 21. listopada 2021., oko 7,55 sati u nenaseljenom dijelu državne ceste D5 gledajući iz smjera Kipa u smjeru Doljana dogodila prometna nezgoda s materijalnom štetom na vozilu osiguranika tužitelja BD, reg. oznake [registarska oznaka], tako što je došlo do naleta vozila na divlju životinju.

Tom prilikom na prednjem desnom dijelu vozila (odbojniku) osiguranika tužitelja je pronađena dlaka nalik na dlaku divlje životinje, koja je izuzeta i pohranjena u spis predmeta Policijske postaje Daruvar.

Između stranaka nije bilo sporno da se ta šteta desila na području lovišta kojim gospodari tuženik kao ovlaštenik prava lova.

Temeljem biološkog vještačkog nalaza je utvrđeno da se radilo o dlaci jelenske divljači, a što znači da je do štete na vozilu osiguranika tužitelja došlo upravo naletom vozila na divljač.

7. U tijeku postupka ničim nije dokazano da je do štete došlo naletom vozila na divljač za vrijeme provođenja lova, pa se stoga u pogledu odgovornosti za štetu primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima, a vezano za čl. 76. Zakona o lovstvu.

To znači da se u pogledu odgovornosti za štetu primjenjuje kriterij krivnje. Naime, tuženik ničim tijekom postupka nije dokazao da je u skladu s čl. 76. st.

1. i čl. 77. Zakona o lovstvu proveo sve potrebne mjere radi sprečavanja štete koju divljač može počiniti ljudima i imovini.

S druge strane, prema stanovištu suda, divljač na cesti predstavlja opasnu stvar zbog nekontroliranog kretanja po cesti.

Nesporno je da šteta koju je prouzročila jelenska divljač, potiče iz lovišta u nadležnosti tuženika.

Za napomenuti je da tuženik ničim tijekom postupka nije dokazao da bi bio oslobođen u potpunosti ili djelomično od odgovornosti za štetu, a u smislu čl. 1067. st. 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima.

Stoga prema stanovištu suda u konkretnom slučaju, isključivi krivac za nastanak štete na vozilu osiguranika tužitelja je tuženik, a sve temeljem čl. 76. st. 2., a u vezi čl. 1063. i 1066. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.

8. Kako je nesporno da je tužitelj svom osiguraniku isplatio naknadu štete u iznosu od 597,25 EUR, onda temeljem čl. 963. st. 1. Zakona o obveznim odnosima tužitelj ima pravo od tuženika koji je bio odgovoran za nastanak štete i tražiti regres za isplaćeni iznos štete.

Stoga je sud u pogledu tužbenog zahtjeva tužitelja i odlučio kao u točki I. izreke presude.

9. Kako je tuženik u cijelosti izgubio parnicu, sud ga je temeljem čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku i obvezao na naknadu tužitelju u potpunosti parničnog troška, a kako je to naznačeno u točki I. izreke presude.

Dosuđeni parnični troškovi tužitelja se sastoje od troška zastupanja tužitelja putem odvjetnika, a odnose se na zastupanje tužitelja na 6 ročišta, a od kojih je jedno bilo odgođeno prije raspravljanja (625,00 EUR), PDV-a (156,25 EUR), sudske pristojbe za tužbu i presudu (53,08 EUR) i troška vještačenja (20,70 EUR), a koji svi troškovi su bili potrebni za vođenje parnice i u skladu s odvjetničkom tarifom, Zakonom o sudskim pristojbama i stvarno predujmljenim troškovima za vještačenje. Na dosuđene parnične troškove, sud je tužitelju temeljem čl. 29. Zakona o obveznim odnosima priznao i zatezne kamate, tako što je odredio da iste teku od dana donošenja I. stupanjske presude, pa do isplate, a po stopi zatezne kamate u skladu s čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, a kako je to naznačeno u točki I. izreke presude.

10. Kako je umješač na strani tuženika (Euroherc osiguranje d.d. Zagreb) zajedno s tuženikom izgubio parnicu, a tužitelj od umješača nije potraživao naknadu troškova parničnog postupka, sud je stoga u pogledu parničnih troškova između tužitelja i umješača i odlučio kao u točki II. izreke presude, a sve temeljem čl. 152. Zakona o parničnom postupku.

11. Ostale izvedene dokaze, te navode stranaka, sud je ocijenio neodlučnim za donošenjem ovakve presude.

U Daruvaru 09. siječanj 2025.

S U D A C :

Branislav Hunjak

P O U K A : Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i uručenje presude, osim za stranku koja o tom ročištu nije bila uredno obaviještena i za koju rok teče od uručenja presude primjenom pravila o dostavi pismena. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. Odvjetničko društvo Hanžeković i partneri d.o.o. Zagreb

2. Odvjetnik Massimo Činić, Zagreb

3. Odvjetničko društvo Grgić & Partneri, Pisarnica Varaždin