REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-3448/2020-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari I.-tužitelja VI OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.-tuženice SI OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje na adresi [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Matei Mariji Jandras Crnalić, odvjetnici u Zagrebu, protiv I.-tuženika CI OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.-tuženice PI, oboje iz [adresa], oboje na adresi [adresa], oboje zastupani po Enveru Vučetiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 13. studenog 2024., u prisutnosti I.-II. tužitelja osobno, punomoćnika I.-II. tužitelja, I.-II. tuženika osobno i punomoćnika I.-II. tuženika, 09. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se pravo vlasništva 18/807 dijela zk.č.br. 1149/2 “oranica, [adresa]” površine 807 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za korist tužitelja VI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela i SI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela, te su tužitelji ovlašteni na temelju ove presude ishoditi uknjižbu prava vlasništva istog u zemljišnim knjigama na svoja imena, a protiv tuženika: CI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i PI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Nalaže se tuženicima CI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i PI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno nadoknaditi tužiteljima VI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i SI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka prema određenju suda u roku od 15 dana."

II. Nalaže se I.-II. tužiteljima naknaditi I.-II. tuženicima trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. I.-II. tužitelji u tužbi navode da su suvlasnici svaki po 1/2 dijela nekretnine u [adresa], na zk.č.br. 1149/4 k. o. [katastarska općina], odnosno k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su tuženici suvlasnici nekretnine u [adresa], na zk.č.br. 1149/2 k. o. [katastarska općina], odnosno k. č. br. [katastarska čestica] k.o.

. / .

Gornji Stenjevec, da su tužitelji po ovlaštenom geodetu MI GEO-NIS d.o.o. Velika Rakovica, Travnički put 2, iskolčili svoju parcelu, da je izmjerom parcele utvrđeno da parcela tužitelja na terenu ima površinu od 574 m2, iako je u katastru i zemljišnim knjigama upisana površina od 604 m2, da su tuženici po ovlaštenom geodetskom uredu izradili geodetski projekt oznake RN-58/19 k. o. [katastarska općina] koji su i potvrdili pri nadležnom katastarskom uredu, a iz kojeg je razvidno da su tuženici fiktivno zarotirali parcelu tuženika kako bi se površina od cca 30 m2 prividno prikazala u njihovoj parceli, istovremeno prikazujući različite koordinate za katastar u odnosu na koordinate snimanja na terenu.

1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom na ročištu od 11.01.2024., a po provedenom geodetskom vještačenju, I. -II. tužitelji predlažu donijeti presudu sadržaja izreke kako je to pobliže navedeno pod točkom I. izreke ove presude pod navodnim znacima.

2. I.-II. tuženici u odgovoru na tužbu u cijelosti se protive tužbi i tužbenom zahtjevu i predlažu isti odbiti u cijelosti, ističu da je tužba, odnosno tužbeni zahtjev nerazumljiv jer iz iste tužbe ne proizlazi koji bi bio pravni osnov stjecanja dijela predmetne nekretnine, da su naime u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predviđene osnove stjecanja nekretnine, a među istima nije i naručeni geodetski elaborat koji nije ovjeren i uz koji ne prileži međuvlasničko očitovanje, da osim skice izmjere tužitelji ne navode da li vlasništvo dijela nekretnine traže temeljem dosjelosti, Ugovora o darovanju ili nekog drugog pravnog osnova, da je parcela z. k. č. [katastarska čestica] (k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], formirana 16.kolovoza 2000., da je u katastru odobrena 18.01.2001., da je površina te čestice iznosila 817 m2, da su susjedi (tužitelji) svojim očitovanjem od 19.03.2001. prihvatili novoformiranu česticu i to ovjerili kod javnog bilježnika, da su tuženi tu česticu kupili kao formiranu 25.04.2003., da su za potrebe dobivanja građevinske dozvole tuženi izradili geodetski elaborat RN 58/2019. od 08.07.2019. koji je proveden nakon pregleda geodetskih inspektora u katastru kako se ne bi slučajno ušlo u tuđi posjed, te 06.12.2019. kada je i postao pravomoćan, da je tim putem tuženima rečeno da njihova parcela nema 817 m2 nego 807 m2 te da je podsljemenska zona klizište te da ne znaju gdje je nestalo 10 m2, da su radi ishođenja građevinske dozvole tuženi pristali na umanjenu kvadraturu parcele i to je provedeno na Općinskom sudu u zemljišnim knjigama i postalo pravomoćno 17.12.2019., da su prilikom uređenja građevinske parcele koja je svim ovim aktima postala uređena građevinska parcela, a na temelju pravomoćne građevinske dozvole, te Zakona o gradnji, pozvani ovlašteni geodeti Geodetska mjerenja d.o.o., Zagreb koji su na parceli u naravi odredili gdje ide zgrada, na koju visinu te susjedne međe kako se ne bi ušlo u tuđi posjed, da je sve to trebalo napraviti jer se morao urediti požarni put oko zgrade, da davanjem nekakve skice, nepotvrđene u katastarskom uredu, te na temelju iste dizati tužbe smatraju ruganjem pravosuđu, da su na temelju te skice tuženi podigli prijavu protiv tih geodeta na komoru, pored navedenog obavještavaju sud da tužitelji međe sa još dva susjeda te cestom, ističu da su nekom nešto uzeli onda bi njihova parcela trebala biti veća, a ne manja, a budući su tužitelji na temelju ove tužbe stavili aktivnu plombu na parcelu u zemljišnim knjigama, smatraju da je i to nekakav pokazatelj da tužitelji ucjenom nešto pokušavaju dobiti. Predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao nerazumljiv i neosnovan.

3. Sud je tijekom postupka izveo dokaze uvidom u zk izvatke (list 4-5 spisa), prijepise posjedovnih listova (list 6-7 spisa), skicu izmjere (list 8 spisa),

. / .

očitovanje suvlasnika od 19.03.2001. ovjeren kod javnog bilježnika pod brojem ovjere OV-02275/2001 (list 15-16 spisa), Zapisnik od 21.09.2000. ovjeren kod javnog bilježnika pod brojem ovjere OV-07518/2000 (list 17-19 spisa), potvrdu iz katastra RN 211/2001 od 18.01.2001. (list 20 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 30.09.20002. (list 21-23 spisa), geodetski projekt (list 24-58 spisa), ispis sa stranica Ministarstva pravosuđa, državne geodetske uprave – dokaz o provedbi prijavnog lista br. RN-58/19 (list 59 spisa), pravomoćnu građevinsku dozvolu od 06.11.2019. (list 60-63 spisa), prijavu početka građenja (list 64-65 spisa), saslušane su: I-tužitelj (list 80, 196-197 spisa), II-tužiteljica (list 81 i 197 spisa), I.-tuženik (list 81-82 i 197 spisa), II.-tužena (list 82 i 197-198 spisa), proveden je očevid na licu mjesta (list 87-88 spisa), provedeno je geodetsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Vladivoju Reliću (list 93-104 spisa) te je isti usmeno saslušan (list 111-112 spisa).

4. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14 i 70/19; u daljnjem tekstu: ZPP) te u skladu s rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka, ovaj sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Među strankama je sporna osnovanost tužbenog zahtjeva.

6. I.-tužitelj u svom iskazu navodi da su podnijeli predmetnu tužbu jer je susjed CI u 5. mjesecu 2020. napravio ogradu preko njihove parcele, potom su oni izveli geometra na teren tjedan dana iza toga koji je utvrdio da njima fali oko 30 m2 zemlje. Na dopunskom saslušanju navodi da je početkom 2020. njihova ograda srušena na dijelu gdje graniči sa susjednom česticom, zvali su policiju jer ne samo da je ograda srušena, već je i ukradena, da je u 5. mjesecu 2020. susjed počeo graditi škarpu i na njihovom terenu su se pojavile geometarske oznake koje tu prije nisu postojale pa su stoga pozvali svoga geometra MI da on vidi o čemu se tu radi, da je geometar utvrdio da ne samo da ograda prelazi na njihovo nego i da im fali 30 m2 zemljišta i bez navedene ograde, da se prilikom gradnje I. tuženik pozivao na elaborat i da je to njegova zemlja i sada imaju slučaj gdje jedino sud može utvrditi je li taj sporni dio zemlje od tuženika ili njihov.

7. II-tužiteljica je u svom iskazu navela kako je slušala kazivanje I.-tužitelja i da je s njegovim iskazom u cijelosti suglasna te da nema ništa drugo za nadodati.

8. I.-tuženik u svom iskazu navodi da u cijelosti ostaje kod svih navoda koje je naveo u odgovoru na tužbu i tijekom postupka, dodatno napominje da je njegova međa dugačka 51 metar i pritom međi s 2 susjeda od kojih s jednim susjedom 36 metara koji ima izgrađenu kuću na toj parceli, a s tužiteljima 15 metara, da ga susjed s kojim ima među u dužini od 36 metara nije tužio, a ovdje tužitelji su ga tužili za tih 15 metara, da su tužitelji najprije od njega tražili 80 cm, onda 1,45 metara, a sada traže 2 metara, napominje da tužitelji međe s još 3 parcele, a isti su našli za shodno da je on kriv za zemljište koje im nedostaje, a pritom nisu provjerili svoju parcelu koliko ista ima kvadrata, naglašava da nisu niti htjeli izrađivati geodetski elaborat, a isti su izrađivali isključivo radi ishođenja građevinske dozvole, imali su upisanih 817 m2 i u katastru i u zemljišnim knjigama, da bi nakon izrade geodetskog elaborata ispalo da imaju 807 m2, da je po dobivanju navedenog elaborata otišao u Gradski ured za katastar i pitao je voditelja II zbog čega je to tako, a

. / .

koji se čak ponudio da će doći kao svjedok u predmetnom postupku, na što je dobio odgovor da je ovo područje koje se nalazi u podsljemenskoj zoni, područje gdje se nalaze klizišta, a naročito Gornji Stenjevec, i zato se svaki put kada se traži građevinska dozvola ide na teren da se utvrdi koliko zemljišta ima, da tužitelji nisu pozvani na teren prilikom geodetske izmjere iz razloga što po Zakonu o gradnji ukoliko je geodetski elaborat sastavni dio građevinskog projekta, a koji je sastavni dio građevinske dozvole, nije potrebno naknadno pozivati susjede, te investitor ima obvezu u roku od 7 godina urediti tu parcelu i zgradu, da je geodet tužitelja bio na terenu u 5. mjesecu 2020., da je na jednom mjestu našao da je tuženiku pripada 80 cm, a na jednom dijelu 1,25 m, a kad ga je on upozorio na utvrđenja iz geodetskog elaborata kojeg su oni u posjedu, isti se s njima sprdao, da bi naknadno protiv istoga oni podnijeli prijavu njihovoj komori, koja je poslala inspekciju i koja mu je nakon određenog vremena poslala dopis da je ta skica nevažeća, da je navedeni elaborat proveden i u katastru i u zemljišnim knjigama, da ograda nije postavljena u 5. mjesecu 2020. već je postavljena krajem 2., početkom 3. mjeseca 2020. i to nakon detaljne izmjere geodeta, da je počupao 8 trsova, 4 betonska stupa, 8 željeznih stupova i mrežu koji su na tom mjestu stajali 32 godine radi uspostave požarnog puta i radi izgradnje nove ograde.

8.1. U svom dopunskom iskazu I. -tuženik navodi da kad je dobio pravomoćnu građevinsku dozvolu da je u općini prijavio početak građenja, pozvao je ovlaštene izvođače da im preda gradilište, a o svemu su sačinili službeni zapisnik koji su svi skupa potpisali, da su ovlašteni izvođači radili prema nacrtima, a prijedlog je bio da on ne ulazi na gradilište jer ne mogu odgovarati za njega, kad je sve bilo napravljeno pozvali su ga da preuzme gradilište i da vidi je li sve u redu, a oni su, kao što je već naveo, radili sve po papirima, da u ovoj situaciji smatra da je ključna stvar u tome da u Kupoprodajnom ugovoru stoji da je površina čestice ovdje tužitelja 535 m2, a za građenje je potrebno da čestica ima površinu od 800 m2, ali je netko II. tužiteljici rekao da površina čestice za građenje treba imati 600 m2 i on sad zapravo ne zna gdje je nestala navedena površina, ali je stvar u tome da zemlje nema, da mu je II.-tužiteljica sama rekla da je sklopila Kupoprodajni ugovor za česticu površine 535 m2, da mu nije poznato da postoji još jedan Kupoprodajni ugovor za česticu površine od 64 m2, a koji je sklopljen u Zagrebu 4.10.1996. između SI i V i S C, da se njegova građevinska bazirala na geodetskom projektu 58/19 od 18. srpnja 2019, pritom pojašnjava da se geodetski elaborat sastoj od dva dijela, jedan dio se odnosi na građevinsku parcelu, a drugi dio se odnosi na zgradu izgrađenu na navedenoj parceli, da je geodetski elaborat koji se odnosi na građevinsku parcelu proveden i pravomoćan, dok geodetski elaborat koji se odnosi na zgradu nije postao pravomoćan i nije proveden obzirom se čeka uporabna dozvola.

9. II.-tuženica u svom iskazu navodi da je slušala glasno kazivanje I.- tuženika i da je u cijelosti suglasna s njegovim iskazom i pritom nadodaje da je u svakoj struci potreban određeni vjerodostojni dokaz, a kojega tužitelji ovdje nisu priložili i nije joj jasno na temelju čega ih tuže, da je policija više puta dolazila pa da joj stoga nije poznato u kojem točno mjesecu, napominje da je prvi put policija došla nakon početka radova koji su započeli na njihovoj parceli 25.2.2020., a policija je došla tjedan dana nakon toga po prijavi ovdje tužitelja, da joj nije poznato zbog čega su došli, da je policija sačinila zapisnik i tom prilikom im je rekla da navedeno nije u njihovoj nadležnosti jer se radi o imovinsko pravnom sporu, da se ne sjeća kada su dovršeni radovi i kada je došao geometar i kada su dovršeni radovi na ogradi

. / .

obzirom su radovi istovremeno vođeni i na ogradi i na samom objektu, postavljale su se ograde s obadvije strane parcele, gradili su se temelji i za dovršetak radova ne zna kad se točno dogodio, morala bi gledati u dokumentaciju, okvirno bi se radilo o 2., 3. mjesecu 2020., da je na terenu bio njezin suprug kada je na terenu bio angažiran geodet od strane tužitelja u svibnju 2020.

9.1. U svom dopunskom iskazu navodi da imaju Kupoprodajni ugovor kojim su kupili 817 m2, a očitovanje za izdavanje navedene građevinske dozvole potpisali su i ovdje tužitelji, a na temelju geodetskog elaborata utvrđeno je da površina čestice iznosi 807 m2, ističe da su školski primjer postupanja po zakonu, u konkretnom slučaju jer su kupili formiranu parcelu, dobili pravomoćnu građevinsku dozvolu i navedeno je prošlo kontrolu svih institucija i ovlaštenih osoba, da je tu formiranu česticu formirao geodet po imenu P i Kovačićev M i I, da postoji RN očitovanje i zapisnik iz 2000., a koje je priloženo u predmetni spis, da joj je poznato da je čestica 3161/3 koja je u vlasništvu ovdje tužitelja formirana 1996., ali tada nije bila upisana u zemljišne knjige, upisala se 2018. kroz upis njihove čestice budući je ovdje II. tužiteljica dala prijavu na njihov upis i kroz njihovu dokumentaciju i tada su svi zajedno dobili vlasničke listove.

10. Sud je poklonio vjeru iskazima I. -II. tuženika obzirom su iskazivali životno i logično i u skladu sa dokumentacijom koja prileži spisu, a navedeni iskazi su i u suglasju sa provedenim geodetskim vještačenjem. U pravo zbog navedenog sud nije poklonio vjeru iskazu I. tužitelja u dijelu u kojem navodi da su tuženici napravili ogradu preko njihove parcele.

11. Stalni sudski vještak dipl. ing Vladivoj Relić u svom nalazu i mišljenju navodi da je:

- na situaciji br. 1 prikazan je odnos izmjerom utvrđenog stvarnog stanja prema stanju čestica kako su one evidentirane na katastarskom planu.

- na situaciji br. 2 prikazana je skica mjesta prijepora.

- na situaciji br. 3 prikazana je analiza površine k. č. [katastarska čestica].

U odnosu na identifikaciju sporne površine „S“ – katastar

Kako je to razvidno iz situacije br. 2 - skice mjesta prijepora, sporna površina „S“ koja je na skici ispunjena ružičastom bojom te je označena i točkama B-1-9-C prema aktivnom stanju evidencije katastra odgovara dijelu k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], P= 18 m2

U odnosu na identifikaciju sporne površine „S“ - zemljišna knjiga

Kako je to razvidno iz situacije br. 2 - skice mjesta prijepora, sporna površina „S“ koja je na skici ispunjena ružičastom bojom te je označena i točkama B-1-9-C prema aktivnom stanju evidencije zemljišne knjige odgovara dijelu zk.č. 1149/4, k. o. [katastarska općina], P= 18 m2

U odnosu na površinu k. č. [katastarska čestica] vještak navodi da je na situaciji br. 3 prikazana je analiza površine k. č. [katastarska čestica]/3

Prema tome kako je to razvidno iz situacije br. 3 i kako je to opisano u 2.5 nalaza, može se reći da je razlika u površini k. č. [katastarska čestica] nastala dijelom zbog različite točnosti stare i nove izmjere te dijelom zbog različitog načina izračuna površina. U odnosu na geodetski projekt RN-58/19

Kako je to izneseno u 2.6 nalaza, geodetski projekt tehnički je izrađen u skladu s tadašnjim geodetskim propisima te se mogao koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, da je izrađeni elaborat dan na uvid podnositelju

. / .

zahtjeva, dok su druge stranke pozvane na uvid u geodetski projekt službenim pozivom.

U odnosu na upit odgovara li pak izrađeni geodetski projekt RN-58/19 sadržajno stvarnom stanju na terenu u smislu “...evidentiranje stvarnog položaja, oblika i površine katastarskih čestica koje su predmet elaborata” ne može iskazati jer mu nisu poznate tadašnje okolnosti na terenu te pokazivanje stvarnih granica uživanja od strane stranaka.

12. Na naprijed navedeni nalaz i mišljenje tužitelji nisu isticali nikakve primjedbe niti prigovore dok su istome tuženici prigovorili u cijelosti te ističu kako katastarski plan ne služi za kolčenje međe već samo informativno za izradu geodetskog elaborata, kako je sjeverna međa uređena geodetskim elaboratom 42/19 tako je istočna (sporna ) međa k. č. br. [katastarska čestica] uređena geodetskom projektom 58/19 koji je sastavni dio pravomoćne građevinske dozvole provedene kao upravni postupak i kao takav prema Zakonu o gradnji članak 70.st. 5 mora se provesti u katastru i zemljišnim knjigama i naravi ( i to je sve provedeno).

13. Stalni sudski vještak usmeno se očitovao na ročištu održanom 07. svibnja 2024. te u svom očitovanju na navod tuženika da katastarski plan ne služi za iskolčenje međa, navodi da se ne nalazimo u postupku uređenja međe, nego u postupku utvrđenja prava vlasništva. U odnosu na postavljeni zadatak pod brojem 2. utvrditi zbog čega je došlo do smanjenja površine čestice tužitelja, navodi da je u nalazu izvršena analiza stanja površine čestice tužitelja kako prema stanju službenog katastarskog plana, tako i prema stanju izvorne skice izmjere kojom je ta čestica formirana i kojom je utvrđena njezina površina u iznosu od 604 m2 te nadalje temeljem izvršene detaljne izmjere čestice tužitelja. Analizom površina kako je ona iskazana u toč. 2.5 nalaza utvrđeno je da je dio razlike u površini između one stvarne i evidentirane nastao zbog različite točnosti stare izmjere i izmjere stvarnog položaja kako je utvrđeno postupkom izrade nalaza, a dijelom iz različitog načina izračuna površine, sve kako je to izneseno u mišljenju. Na upit zbog čega geodetski elaborat br. RN-58/19 nije uključen u izradu nalaza i mišljenja izjavljuje da ukoliko je taj elaborat RN-58/19 proveden kroz katastarski plan, tada je katastarski plan morao biti ažuriran prema tom geodetskom elaboratu, sukladno koordinatama međnih točaka koje su sastavni dio tog elaborata, u odnosu na katastarski elaborat RN-58/19 navodi da je dan prije davanja iskaza pred sudom provjerio podatke katastarskog plana i da su oni identični kao što su i bili tijekom izrade nalaza.

14. Na ovako dano usmeno očitovanje tužitelji nisu iznijeli nikakve primjedbe niti prigovore, dok su tuženici istome i dalje prigovarali u cijelosti jer smatraju da isti nije izrađen sukladno Pravilniku o vještačenju jer je prilikom vještačenja vještak koristio podatke iz katastra, a ne iz elaborata RN-58/19 koji je u to vrijeme bio pravomoćan. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje te usmeno očitovanje vještaka obzirom su jasni i nedvosmisleni te su dani u skladu s pravilima struke. Zbog naprijed navedenog sud nije prihvatio prijedlog I. -II. tuženika za provođenjem novog vještačenja po drugom vještaku geodetske struke jer je navedeno u suprotnosti sa odredbom iz čl. 10. ZPP-a.

14.1. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka, kao i usmenog očitovanja istog, nedvosmisleno proizlazi da je razlika u površini k. č. [katastarska čestica] nastala dijelom zbog različite točnosti stare i nove izmjere te dijelom zbog različitog načina izračuna površina.

. / .

15. Slijedom svega navedenog, imajući u vidu činjenicu da tužitelji niti u tužbi niti do zaključenja glavne rasprave nisu naveli, tvrdili niti dokazivali niti jedan pravni osnov stjecanja dijela predmetne nekretnine, a kako je to predviđeno Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08; dalje u tekstu ZV), činjenicu da je geodetskim vještačenjem nesporno utvrđeno da je razlika u površini k. č. [katastarska čestica] nastala dijelom zbog različite točnosti stare i nove izmjere te dijelom zbog različitog načina izračuna površina, a ne radnjama tuženika, kako to tužitelji navode u tužbi, ovaj sud utvrđuje tužbeni zahtjev nedokazanim, a samim time i neosnovanim. Činjenica da je tijekom postupka utvrđeno da je došlo do razlike u mjerenju površina nije sama za sebe dokaz da su tužiteljima tuženici, koji nisu odgovorni za utvrđenu razliku površine, samo zato dužni priznati pravo vlasništva u površini preko one za koju su uknjiženi jer nisu dostavili niti jedan jedini dokaz na temelju čega su stekli vlasništvo upravo u toj površini pa da bi se stoga moglo tuženima nalagati da su to dužni tužiteljima priznati. Naime, pravila o teretu dokazivanja obvezuju sud da uzme da nije istinita tvrdnja za čiju istinitost stranka, koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev I. -II. tužitelja je odbijen kao nedokazan i stoga neosnovan, u smislu odredbe čl. 221a. ZPP-a, te je stoga odlučeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

16. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi čl. 151. i čl. 155. st. 1. ZPP. I. -II. tuženicima je u skladu sa odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa), prema priloženom troškovniku te vrijednosti predmeta spora (1.327,23 eur), priznat trošak za: sastav odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 03.05.2021. i 11.01.2024. u iznosu od po 50 bodova svako (Tbr. 9/2 tarife), trošak zastupanja na ročištima 07.05.2024. i 13.11.2024. u iznosu od po 100 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), trošak zastupanja na očevidu 07.09.2022. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 9/7 Tarife), odnosno ukupno 500 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 1.000,00 eur, te sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 1.250,00 eura, te je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Zagrebu, dana 09. siječnja 2025.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude (čl. 335. st. 8. ZPP).

. / .

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP). Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u 4 primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. pun. I.-II. tužitelja

2. pun. I.-II. tuženika

. / .