REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 82-PN-1986/2019-48
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Vanesi Peruzović Čuić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠE iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Draženu Letici, odvjetniku u Zagrebu, Ljubljanica 44, protiv tuženika Nova TV d.d., Zagreb, Remetinečka cesta 139, OIB 75399377119, zastupanog po punomoćniku po Dini Vukoši, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Buterin i Posavec u Zagrebu, Masarykova ulica 3, radi naknade štete, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 25. studenog 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka, 9. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
„Nalaže se tuženiku Nova TV d.d., OIB 75399377119, platiti tužiteljici ŠE, OIB [osobni identifikacijski broj], iznos od 6.636,14 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od podnošenja tužbe pa do isplate po stopi koja po visini odgovara stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 8 dana.
Nalaže se tuženiku o svom trošku objaviti u prvoj slijedećoj emisiji pravomoćnu presudu bez komentara ili ispravaka.
Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate ipo stopi koja po visini odgovara stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana, nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 8 dana.“
II. Nalaže se tužiteljici ŠE, OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Novoj TV d.d., OIB 75399377119, naknadi parnični trošak u iznosu od 2.000,00 eur sa zateznom kamatom od 9. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u prilogu emisije Provjereno dana 2. svibnja 2019. objavljen niz netočnih informacija kako slijedi
- da tvrdi da je tajna agentica te da to pri susretima dokazuje pokazujući značku SOE
- da šverca pse preko granice, da ih štanca, križa međusobno i drži u nemogućim uvjetima u kojima štenci ugibaju
- da su njeni psi bolesni i da nisu čistokrvni
- da u situacijama kada je klijenti prozivaju postaje ozbiljna prijetnja
- da kupoprodajnim ugovorima vara ljude
- da je manipulirala ŠEI
- da je ŽEI predala psa punog buha kao posljedicu neodgovarajućih uvjeta držanja psa
- da je kupcima lagala za rodovnice i da cjepivo kojim cijepi pse nije dobre kvalitete
- da je pas kojeg je kupila ŽE Đurin pas mješanac a ne čistokrvni francuski buldog
- da je pod istim brojem čipa majke psa prodavala dvije pasmine sa ciljem prevare kupaca
- da pari pse kako ne bi trebala i da ne zna koje boje smije pariti
- da pari kuje svaki put kad se tjeraju kako to tvrdi ŠEI
- da pas prikazan u prilogu koji šepa nema genetsku bolest
- da šverca pse preko granice kada joj ugine leglo kako to navodi ŠEI - da nije nikada bila član Hrvatskog kinološkog saveza kako to navodi predsjednik saveza TE.
Tvrdi da joj je iznošenjem tih potpuno netočnih, neistinitih i neprovjerenih informacija, a u svrhu senzacionalizma, povrijeđeno pravo osobnosti zbog čega trpi tešku neimovinsku štetu. Zbog objavljenog priloga pretrpjela je i još uvijek trpi diskriminaciju u poslovnom i privatnom smislu te su joj uništeni reputacija i poslovni ugled pa i dostojanstvo jer je neistinito prikazana kao opasna osoba koja se bavi ilegalnim poslovima te ljudima prijeti značkom. Ističe da je novinarska ekipa 25. travnja 2019. došla na prepad u restoran te ju na prepad zaskočila kamerama i mikrofonom u cilju snimanja i uzimanja izjava zbog čega je ostala zaprepaštena i bez ikakve mogućnosti prisebnog i suvislog odgovaranja na pitanja. Dodaje i to da je zbog objavljenog priloga morala otići u prijevremenu mirovinu u 53. godini života. Slijedom navedenog, traži da joj tuženik zbog povrede prava osobnosti isplati pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 6.636,14 eur sa zateznom kamatom od podnošenja tužbe pa do isplate te da joj naknadi parnični trošak.
2. Tuženik osporava zahtjev u cijelosti i tvrdi da je novinarka učinila sve potrebne provjere i utvrdila istinitost objavljenih informacija time da su izvori informacija iskazivali suglasno o istovjetnim iskustvima sa tužiteljicom. Predlaže zahtjev odbiti uz naknadu parničnog troška.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zahtjev za ispravak informacija i povratnicu, rješenje Sigurnosno obavještajne agencije od 30. travnja 2019., prepisku, oglase, dopise, putovnice za kućne ljubimce, presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-110/2019, presudu Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž- 337/2022 i presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-858/2022. Proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice i svjedoka OE, CE, ME, FE, IE, ŠEI, UE, TEI i ČE.
4. Na osnovu provedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 11/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) utvrđeno je da tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete za koju tužiteljica tvrdi da joj je nastala objavom neistinitih i netočnih informacija u prilogu emisije Provjereno koja je emitirana u programu tuženika 2. svibnja 2019.
6. Prije svega valja reći kako nije osnovan prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda obzirom da je ovaj sud, polazeći od mjesta prebivališta tužiteljice kao mjesta na kojem se tvrdi da je nastupila štetna posljedica, izberivo mjesno nadležan sud u smislu odredbe čl. 52. st. 1. ZPP.
7. Nije sporno da je zahtjev tužiteljice za objavu ispravka informacija zbog kojih tvrdi da joj je nastala šteta odbijen u odvojenom postupku.
8. Prema odredbi čl. 21. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04, 84/11 i 81713, dalje: ZM) nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, a šteta se u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika te isplatom sukladno općim propisima obveznog prava, time da pravo na tužbu za naknadu štete ima osoba koja je prethodno od nakladnika zatražila objavljivanje ispravka sporne informacije, odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć.
9. Neimovinsku štetu sukladno općim propisima obveznog prava (čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i 41/08, dalje: ZOO)) predstavlja povreda prava osobnosti pod kojim se pravom u smislu odredbe čl. 19. istog Zakona podrazumijeva ugled, čast, dostojanstvo i privatnost, a za istu povredu, uz ispunjenje pretpostavki iz čl. 1100. ZOO oštećeniku pripada pravična novčana naknada.
10. Nije sporno da je 2. svibnja 2019. o tužiteljici i njenoj djelatnosti uzgoja i prodaje pasa objavljen prilog u emisiji Provjereno.
11. Kako je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 25. srpnja 2019. godine (čl. 113. st. 2. ZPP), uz prethodno obraćanje tužiteljice tuženiku u smislu odredbe čl. 22. st. 2. ZM evidentno je da je predmetna tužba dopuštena i pravovremena.
12. Polazeći od činjeničnih navoda tužbe sud utvrđuje kako tužiteljica u postupku tvrdi da su informacije koje su objavljene u emisiji a za nju neistinite i štetne, slijedeće:
- da tvrdi da je tajna agentica te da to pri susretima dokazuje pokazujući značku SOE - da šverca pse preko granice, da ih štanca, križa međusobno i drži u nemogućim uvjetima u kojima štenci ugibaju
- da su njeni psi bolesni i da nisu čistokrvni
- da u situacijama kada je klijenti prozivaju postaje ozbiljna prijetnja
- da kupoprodajnim ugovorima vara ljude
- da je manipulirala ŠEI
- da je ŽEI predala psa punog buha kao posljedicu neodgovarajućih uvjeta držanja psa
- da je kupcima lagala za rodovnice i da cjepivo kojim cijepi pse nije dobre kvalitete
- da je pas kojeg je kupila ŽE Đurin pas mješanac a ne čistokrvni francuski buldog
- da je pod istim brojem čipa majke psa prodavala dvije pasmine sa ciljem prevare kupaca - da pari pse kako ne bi trebala i da ne zna koje boje smije pariti
- da pari kuje svaki put kad se tjeraju
- da pas prikazan u prilogu koji šepa nema genetsku bolest
- da šverca pse preko granice kada joj ugine leglo
- da nije nikada bila član Hrvatskog kinološkog saveza kako to navodi predsjednik saveza TE.
13. Pregledom snimke predmetnog priloga u emisiji Provjereno utvrđeno je da sadrži izjave prikrivenih svjedoka (UE) o tome da je tužiteljica kupcima lagala za rodovnice i da cjepivo kojim cijepi pse nije dobre kvalitete, izjavu predsjednika Hrvatskog kinološkog saveza PE o tome da nikada nije bila član Hrvatskog kinološkog saveza, izjave ŠEI o tome da tužiteljica kupoprodajnim ugovorima vara ljude, da je njime manipulirala, da pari pse kako ne bi trebala, da ne zna koje boje smije pariti, da pari kuje svaki put kad se tjeraju i da šverca pse preko granice kada joj leglo ugine, zatim izjavu ČE o tome da joj je tužiteljica prodala psa punog buha kao posljedicu neodgovarajućih uvjeta držanja psa i da je kod preuzimanja pas bio mlađi od dva mjeseca, i naposljetku izjavu TEI o tome da je pas kojeg je kupila od tužiteljice pas mješanac a ne čistokrvni francuski buldog.
14. Također je utvrđeno da autorica priloga za tužiteljicu navodi da ona za sebe tvrdi da je tajna agentica te da to pri susretima dokazuje pokazujući značku SOE, da šverca pse preko granice, da ih štanca, križa međusobno i drži u nemogućim uvjetima u kojima štenci ugibaju, da su njeni psi bolesni i da nisu čistokrvni, da u situacijama kada je klijenti prozivaju postaje ozbiljna prijetnja te da je pod istim brojem čipa majke psa prodavala dvije pasmine sa ciljem prevare kupaca.
15. Prema stajalištu ovog suda, nema odgovornosti tuženika za sadržaj izjava osoba koje su sudjelovale u predmetnoj emisiji, prije svega iz razloga što izjave tih osoba ne sadrže očevidne uvrede i klevete i ne predstavljaju govor mržnje a pored toga su ŠEI, ČE, UE i TEI EE pristali dati izjavu tuženiku te su je dali svjesno i u skladu sa svojim viđenjem i doživljajem situacije kako su to potvrdili i u svojim iskazima danim u ovom postupku, te se ima smatrati da su svoje izjave autorizirali uz pomoć tonske snimke. U tom je smislu u odnosu na informacije koje su objavljene u sklopu autoriziranog intervjua ŠEI, ČE, UE i TEI, ostvaren razlog za oslobođenje tuženika od odgovornosti iz članka 21. stavka 4. točke 2. ZM. Riječ je o standardu zaštite prava na slobodu izražavanja zajamčene člankom 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje: Konvencija) koja uz ostalo uključuje i slobodu prenošenja informacija, a koji standard prema praksi Europskog suda za ljudska prava u tumačenju članka 10. znači da novinari i medijske kuće ne odgovaraju za izjave svojih sugovornika.
15.1. Prijedlog tužiteljice da se ovaj postupka prekine do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka koji se vodi protiv ŠEI kao okrivljenika za počinjenje kaznenog djela klevete na njezinu štetu nije prihvaćen jer ishod tog postupka nije od bilo kakvog utjecaja na ovaj parnični postupak radi naknade štete protiv nakladnika niti u tom smislu predstavlja prethodno pitanje u smislu odredbe čl. 12. ZPP.
16. U odnosu ostale objavljene informacije u prilogu a koje je tužiteljica označila kao informacije koje joj prouzročuju štetu valja reći, kako je provedenim dokazima, sadržajem dokumentacije u spisu i iskazom svjedokinje CE utvrđeno kako su se informacije objavljene o tužiteljici provjeravale i kod Ministarstva unutarnjih poslova i kod nadležnog ministarstva i uvidom u rodovnice pa i kod predsjednika Kinološkog saveza te objavljene informacije ne predstavljaju po sadržaju ništa izvan onoga što je na taj način utvrđeno time da su izvori informacija bili i kupci koji su kupili pse od tužiteljice i koji su autorici ispričali svoja iskustva time da su neki od njih i bez prikrivanja identiteta svojim izjavama sudjelovali u prilogu.
17. U tom smislu informacije koje se odnose na neadekvatne uvjete držanja životinja radi stjecanja zarade njihovom nezakonitom prodajom jesu informacije od javnog interesa, a autorica je imala, imajući na umu sadržaj izjava intervjuiranih osoba te podatke pribavljene od javnih tijela i drugih ustanova, opravdani razlog vjerovati da su sporne objavljene informacije istinite.
18. Imajući na umu provjere koje je učinila prije objave spornog priloga, ne može se uzeti da autorica nije provjeravala točnost navoda prije nego što su objavljeni te da je odstupila od redovne prakse i u skladu s profesionalnom etikom. Osim toga, ESLJP je smatrao da čak i ako se objavljena informacija pokaže neistinitom, novinari se mogu pouzdati u zaštitu prava na slobodu izražavanja sve dok su poduzeli razumne korake da provjere njezinu istinitost. Pritom se činjenica da autorica nije kontaktirala tadašnju punomoćnicu tužiteljice prije objave spornog članka ne može smatrati nepostupanjem u skladu s obvezom provjere informacija. To stoga što je iz samog priloga vidljivo da je tužiteljici bila pružena prilika da se očituje o nezakonitostima koje joj se predbacuju. Činjenica da je ona svojom reakcijom tom prilikom nezadovoljna, nema značaj toga da joj nije pružena prilika za sudjelovanje. To još više vrijedi u okolnostima ovog predmeta u kojem su informacije provjerene kod nadležnih tijela i pravnih osoba. Pogrešno je pravno shvaćanje tužiteljice da time što prije objave spornog članka nije odgovorila na zahtjeve punomoćnice tužiteljice, autorica nije postupila u dobroj vjeri. Iako svatko ima pravo na slobodu izražavanja, mediji imaju posebno važnu ulogu u odnosu na pravo na slobodu izražavanja. Bilo na internetu, putem radija, televizije ili tiska, oni su sredstva putem kojih velika većina ljudi prima vijesti i informacije o pitanjima od javnog interesa. Iako mediji ne smiju prekoračiti određene granice, posebno u pogledu zaštite ugleda i prava drugih, njihova je dužnost ipak prenositi – na način koji je u skladu sa svojim obvezama i odgovornostima – informacije i ideje o svim pitanjima od javnog interesa. Ne samo da mediji imaju zadatak prenijeti takve informacije i ideje; javnost ih također ima pravo primiti. Da je drukčije, mediji ne bi mogli igrati svoju vitalnu ulogu 'javnog nadzornika'. Imajući na umu pojačanu zaštitu slobode izražavanja medija, njoj se protivi to da objavljuju informacije tek nakon što od profesionalnog punomoćnika (odvjetnika) osobe na koju se odnose prime autorizaciju, a što je u biti ono što tužiteljica tvrdi kada prigovara da joj nije dana odgovarajuća prilika.
19. S obzirom na to da se izjave autorice koje tužiteljica ocjenjuje štetnima temelje na činjenicama za koje je autorica imala osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzela je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i postupano je u dobroj vjeri, u odnosu na te informacije ostvaren je razlog za oslobođenje od odgovornosti iz članka 21. stavka 4. točke 3. ZM.
20. Kako nije utvrđeno postojanje osnove za dosuđenje naknade štete tužiteljici to sud prilikom donošenja odluke nije posebno cijenio iskaze svjedoka OE, ME, FE i IE koji su u bitnom iskazivali o reakciji tužiteljice i okoline nakon objave predmetnog priloga.
21. Sud je ocijenio nepotrebnim i nesvrsishodnim provoditi dokaz saslušanjem svjedoka JE, LE i ĆE jer okolnosti na koje su ti svjedoci predloženi u smislu već rečenog glede postojanja razloga za oslobođenje od odgovornosti nisu odlučne.
22. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP a trošak tuženika odnosi se na zastupanje po punomoćniku odvjetniku sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Priznat mu je trošak za sastav odgovora na tužbu prema Tbr. 8. toč. 1. – 200,00 eur, za sastav podneska od 4. ožujka 2020. prema Tbr. 8. toč. 1. – 200,00 eur, za zastupanje na ročištu 16. rujna 2020. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, za zastupanje na ročištu 18. veljače 2021. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, za zastupanje na ročištu 2. prosinca 2021 prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, za zastupanje na ročištu 18. siječnja 2023. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, za zastupanje na ročištu 18. siječnja 2024. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur te za zastupanje na ročištu 6. lipnja 2024. prema Tbr. 9. toč. 1. – 200,00 eur, sve uz 25 % PDV-a u iznosu od 400,00 eur, što ukupno iznosi 2.000,00 eur.
23. Temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP na dosuđeni iznos parničnog troška priznata je zakonska zatezna kamata od dana donošenja presude pa do isplate.
U Zagrebu, 9. siječnja 2025.
Sudac:
Vanesa Peruzović Čuić
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.
DNA
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
