Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U OSIJEKU

    Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

    Poslovni broj: Us I-1389/2023-11

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda VĆM, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužiteljice VĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623, radi prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, 9. siječnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/II 140-03/23-01/03118652246, URBROJ: 341-99-05/3- 23-5227 od 26. listopada 2023.

    Obrazloženje

    1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Slavonskom Brodu, KLASA: UP/I 140-03/22-01/03118652246, URBROJ: 341-16-05/3-22-25583 od 5. listopada 2023., a kojim rješenjem je odbijen zahtjev tužiteljice da joj se prizna pravo na obiteljsku mirovinu.

    2. Tužiteljica u tužbi i podnesku od 3. siječnja 2024. u bitnome navodi kako je osporavano rješenje tuženika nezakonito zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je u svom zahtjevu od 19. prosinca 2022. tražila isplatu pripadajućeg dijela obiteljske mirovine iza smrti pokojnog izvanbračnog supruga koji je bio u starosnoj mirovini i umro **.**.2014. Pojašnjava kako je prethodno bila u braku sa istim izvanbračnim suprugom, koji brak je razveden 1964. te da je nakon razvoda braka s njime živjela u izvanbračnoj zajednici od 1965. do njegove smrti pa tako i na dan 28. ožujka 2008. kako to uvjetuje članak 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 33/15.). Smatra da je prvostupanjskim rješenjem nezakonito odbijen njezin zahtjev s obrazloženjem da joj presudom o razvodu braka nije dosuđeno pravo na uzdržavanje. Ističe kako se uvjeti iz članka 68. Zakona o mirovinskom osiguranju mogu primijeniti nakon stupanja na snagu istoga, točnije od 1. siječnja 2014., a kako je razvela brak sa svojim izvanbračnim suprugom 1964., smatra kako se stjecanje prava na obiteljsku mirovinu ne može uvjetovati dosudom prava na uzdržavanje jer se navedeni članak ne može primjenjivati retroaktivno. Također, dodaje kako je priložila dokaz o ispunjavanju uvjeta za priznavanje traženog prava te da je iz rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog VĆ V vidljivo da je utvrđena nasljednicom kao izvanbračna supruga ostavitelja. Budući da je navedeno rješenje o nasljeđivanju doneseno od strane suda smatra da su u cijelosti ispunjeni uvjeti iz članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, navodi kako rješenje o nasljeđivanju ima snagu valjane javne isprave izdane od nadležnog javnopravnog tijela i može se upotrijebiti kao dokazno sredstvo o pravnim činjenicama koje su njime obuhvaćene. Slijedom navedenoga, predlaže Sudu poništiti osporavano rješenje tuženika.

    3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda iz osporavanog rješenja te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev. Smatra kako je rješenje doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, što je u skladu sa člancima 5. i 8. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., nastavno: ZUP) te da sadrži sve obvezne dijelove rješenja prema članku 98. ZUP-a. Stoga predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    4. Budući da je u ovom upravnom sporu između stranaka sporna samo primjena prava, dok su činjenice nesporne te kako stranke u tužbi odnosno odgovoru na tužbu izričito ne zahtijevaju održavanje rasprave, Sud je na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 98. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., nastavno: ZUS) upravni spor riješio bez rasprave.

    5. U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis te je na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS- a, utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

    6. Iz podataka spisa proizlazi da je tužiteljica podnijela zahtjev za priznavanjem prava na obiteljsku mirovinu 19. prosinca 2022. u kojem je označila da je supruga odnosno udovica umrlog osiguranika, a da je po podnošenju predmetnog zahtjeva dostavila presudu Okružnog suda u Požegi, poslovni broj P-203/1964-12 od 8. rujna 1964. iz koje proizlazi da je brak između tužiteljice i umrlog osiguranika razveden i da tužiteljici navedenom presudom nije dosuđeno pravo na uzdržavanje. Budući da je na temelju zahtjeva i zahtjevu priložene dokumentacije prvostupanjsko tijelo utvrdilo da tužiteljica ne ispunjava uvjete propisane člankom 67. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22., nastavno: ZOMO) zahtjev tužiteljice je odbijen.

    7. Nadalje, iz podataka spisa proizlazi kako tužiteljica okolnost postojanja izvanbračne zajednice sa umrlim osiguranikom prvi puta iznosi u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja prilažući kao dokaz rješenje o nasljeđivanju doneseno po Javnom bilježniku Robert-Antonu Čečatki kao sudskom povjereniku Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 17. ožujka 2014., poslovni broj O-169/2014, UPP/OS- 39/2014-4 od 17. ožujka 2014. kojim je utvrđena zakonskom nasljednicom kao izvanbračna supruga ostavitelja odnosno umrlog osiguranika.

    8. Iz utvrđenog činjeničnog stanja u provedenom upravnom postupku nije sporno da je brak sa umrlim osiguranikom tužiteljice prestao razvodom braka 1964. te da tužiteljica nije razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, a sporno je pravno pitanje može li rješenje o nasljeđivanju kojim je tužiteljica utvrđena zakonskom nasljednicom umrlog osiguranika kao njegova izvanbračna supruga biti dokaz koji može zamijeniti utvrđenje postojanja statusa izvanbračne zajednice u izvanparničnom sudskom postupku.

    9. Člankom 22. stavkom 1. ZOMO-a propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji i to: 1. udovica, odnosno udovac, 2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, 3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena, 4. pastorčad koju je osiguranik uzdržavao, 5. unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu, 6. roditelji - otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao te 7. djeca bez roditelja - braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu. Nadalje, stavkom 3. istog članka određeno je da se pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

    10. Odredbom članka 67. ZOMO-a propisani su uvjeti pod kojima udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu, dok sukladno članku 68. stavku 1. ZOMO-a, pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete iz članka 67. ovoga Zakona, ima i razvedeni bračni drug ako mu je sudskom odlukom dosuđeno pravo na uzdržavanje.

    11. Prema članku 75. stavku 3. ZOMO-a, odredbe ovoga Zakona o stjecanju, određivanju, korištenju, ponovnom određivanju i gubitku prava na obiteljsku mirovinu te korištenju dijela obiteljske mirovine udovice, odnosno udovca odgovarajuće se primjenjuju na izvanbračnog druga i razvedenog bračnog druga koji je ostvario pravo na uzdržavanje.

    12. Nadalje, člankom 8. stavkom 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj:, 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – dalje: ZN) propisano je da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, koji je u pravu nasljeđivanja izjednačen s bračnim, te da se izvanbračnom zajednicom u smislu tog Zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala je ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

    13. Člankom 232. ZN-a propisan je učinak rješenja o nasljeđivanju pa je tako stavkom 1. citiranog članka navedeno da se pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako te postoje li kakva prava na zapise i koja, dok je stavkom 5. istog članka, između ostalog, propisano tko je rješenjem o nasljeđivanju vezan, odnosno da su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane.

    14. Odredbom članka 175. stavka 1. ZN-a propisano je da je ostavinski postupak izvanparnični postupak, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se, ako tim Zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku.

    15. Člankom 12. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj:, 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) propisano je da kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno, dok je stavkom 2. istog članka propisano da odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno.

    16. Dakle, imajući na umu članak 8. ZN-a i članak 232. ZN-a u vezi s člankom 12. ZPP-a, proizlazi da se rješenjem o nasljeđivanju ne utvrđuje općenito status izvanbračnog druga za potrebe ostalih postupaka, već samo za potrebe ostavinskog postupka kao prethodno pitanje kako bi se među nasljednicima utvrdilo tko je sve ostaviteljev nasljednik, stoga tako utvrđen status izvanbračnog druga u ostavinskom postupku vrijedi samo za potrebe tog postupka.

    17. Budući da nisu ispunjenje pretpostavke iz članka 68. stavka 1. ZOMO-a, tužiteljici ne pripada pravo na obiteljsku mirovinu kao razvedenom bračnom drugu umrlog osiguranika, a kako tužiteljica tijekom upravnog postupka nije dostavila pravomoćno rješenje kojim se utvrđuje status izvanbračne zajednice s umrlim osiguranikom, to tužiteljica nije dokazala niti ispunjenje pretpostavki iz članka 67. ZOMO-a u vezi s člankom 22. stavkom 1. i stavkom 3. ZOMO-a prema kojima bi joj pripadalo pravo na obiteljsku mirovinu kao izvanbračnom drugu umrlog osiguranika te je stoga pravilno tuženik odbio žalbu tužiteljice.

    18. Napominje se da je pravno značenje izvanbračne zajednice jasno definirano odredbama članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj: 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23.) zbog čega je zakonodavac i predvidio da se izvanbračna zajednica dokazuje u za to predviđenom izvanparničnom postupku, imajući na umu pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi se određena zajednica smatrala izvanbračnom zajednicom i koje joj daju kvalitetu na koju se nadovezuju pravne posljedice istovjetne onima kao kod bračne zajednice.

    19. Slijedom iznesenoga, Sud je osporavano rješenje ocijenio zakonitim te je primjenom članka 116. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci ove presude.

    U Osijeku 9. siječnja 2025.

    Sutkinja

    Jasenka Beker Rupčić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS).

    DNA:

    1. Tužiteljici

    2. Tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.