Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovar

Broj: Gž Ob-48/2024-2

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ivici Ragužu, u izvanparničnom postupku predlagateljice SJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Željku Palatinušu, odvjetniku iz Virovitice protiv I-protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, iz Zagreba, Mihanovićeva 3, zastupan po punomoćniku ZJ, II-protustranke MJ OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], III-protustranke DJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi I-protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-700/2023-15 od 3. srpnja 2024., 9. siječnja 2025.,

r i j e š i o  je

Odbija se žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-700/2023-15 od 3. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj R1 Ob-700/2023-15 od 3. srpnja 2024. utvrđeno je postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice SJ i sada pokojnog VJ u razdoblju od 5. mjeseca 2011. do 12. lipnja 2019.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno žalbu podnosi protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP) u svezi s člankom 381. stavak 1. ZPP-a s prijedlogom da se žalba uvaži, preinači pobijano rješenje i odbije prijedlog predlagateljice kao neosnovan.

2.1. Pobijajući odluku suda prvog stupnja protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navodi kako u konkretnom slučaju nije utvrđeno postojanje životne, ekonomske i emocionalne zajednice neudane žene i neoženjenog muškarca. Iskazi svjedoka nisu vjerodostojni te je sud izveo pogrešan zaključak o odlučnim činjenicama. Nadalje navodi kako predlagateljica nije dokazala svoje navode.

3. Predlagateljica nije dostavila odgovor na žalbu protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

4. Žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio te žalbene navode protustranke, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Suprotno žalbenim navodima protustranke, pobijano rješenje o odlučnim činjenicama sadrži jasne, neproturječne i dostatne razloge, a razlozi u istom nisu protivni dokazima koji su izvedeni tijekom postupka. Pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati.

6. Predmet ovog spora je zahtjev predlagateljice za utvrđenjem da je ista živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim VJ u razdoblju od 5. mjeseca 2011. do 12. lipnja 2019.

7. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

7.1. Prvostupanjski sud u bitnome utvrđuje:

- da je u ostavinskom postupku koji se vodi pod brojem O-724/2019. kod javnog bilježnika SJT predlagateljica proglašena zakonskom nasljednicom iza pokojnog VJ;

- da se u ostavinskom postupku predlagateljica vodila kao izvanbračna supruga VJ;

- da su predlagateljica i HJ zajednički živjeli prvo u stanu koji su uzeli u najam, a zatim u kući oca od predlagateljice;

- da su predlagateljica i HJ imali formalno prijavljeno prebivalište na različitim adresama;

- da predlagateljica i HJ nisu bili u braku s drugim osobama;

- da je životna zajednica između predlagateljice i VJ trajala od 5. mjeseca 2011. do 12. lipnja 2019.;

- da su ispunjene sve kumulativne pretpostavke neophodne za postojanje izvanbračne zajednice;

- da je između predlagateljice i VJ postojala ekonomska, životna i emocionalna zajednica.

8. Temeljem provedenih dokaza prvostupanjski sud utvrđuje da je između predlagateljice i pokojnog VJ bila uspostavljena emocionalna povezanost i ekonomska zajednica, da su isti živjeli zajedno, te je njihova veza imala karakter izvanbračne zajednice. Isti su zajedno posjećivali prijatelje, slavili blagdane, zajedno provodili vrijeme, zajedno živjeli, zajedno snosili troškove života i ulaganja, održavali socijalne kontakte s rodbinom i zajedničkim prijateljima, da je za vrijeme bolesti VJ upravo predlagateljica bila ta koja ga je njegovala, brinula se o njemu, odvodila ga liječniku te u konačnici organizirala sahranu i odabrala mjesto počinka.

9. Neosnovan je žalbeni navod protustranke da je prvostupanjski sud izveo pogrešan zaključak o odlučnim činjenicama. Naime, postojanje životne zajednice između predlagateljice i VJ, kao i njeno trajanje prvostupanjski sud pravilno je i potpuno utvrdio na temelju iskaza saslušanih svjedoka ŠJ i LJ. Navedene iskaze prvostupanjski sud je analizirao pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, a obrazloženje prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud. Činjenica da je predlagateljica kuma djeci od svjedokinje LJ nije od utjecaja na objektivnost iskaza navedene svjedokinje obzirom je iskaz svjedokinje LJ bio doveden u komparaciju s drugim provedenim dokazima. Činjenica kumstva ukazuje dodatno na to da su navedenoj svjedokinji najbolje bile poznate okolnosti o zajedničkom životu između predlagateljice i VJ, a o čemu je ona objektivno i iskazivala. Niti jednim dokazom iskaz svjedokinje LJ, a također i iskaz svjedoka ŠJ nije doveden u sumnju niti je protustranka bilo kojim dokazom dovela u pitanje vjerodostojnost iskaza saslušanih svjedoka.

9.1. Neosnovan je i žalbeni navod protustranke da u konkretnom slučaju nije postojala emocionalna, životna i ekonomska zajednica između predlagateljice i VJ. Naime, tijekom postupka prvostupanjski sud je nesporno utvrdio postojanje kako ekonomske tako i životne i emotivne zajednice života između predlagateljice i VJ i to temeljem analize svakog pojedinačnog dokaza zasebno i svih dokaza u njihovoj ukupnosti imajući u vidu prvenstveno iskaze saslušanih svjedoka. Svoje utvrđenje o postojanju ekonomske, životne i emotivne zajednice između predlagateljice i VJ prvostupanjski sud temelji na činjenici da su predlagateljica i HJ zajedno živjeli od 5. mjeseca 2011. pa sve do njegove smrti tj. 12. lipnja 2019., da su se međusobno pomagali i brinuli jedno o drugom, zajedno posjećivali prijatelje, slavili blagdane, rođendane, zajedno rješavali svakodnevne životne situacije, zajednički renovirali kuću u kojoj su živjeli, međusobno se skrbili jedno o drugom, da se predlagateljica brinula o VJ za vrijeme njegove bolesti, njegovala HJ i vozila kod liječnika, organizirala sahranu i zajedničko mjesto počinka, a što nesporno ukazuje na postojanje izvanbračne zajednice. Također navodi se žalitelju kako u sudskoj praksi ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje koje kvalifikatorne okolnosti mora ispunjavati određena zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca da bi se mogla smatrati izvanbračnom zajednicom već se u svakom konkretnom slučaju utvrđuju odlučne činjenice iz kojih se izvodi zaključak jesu li stranke živjele u izvanbračnoj zajednici ili ne, odnosno ima li njihova zajednica sva obilježja bračne zajednice. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je pravilno, imajući u vidu sve okolnosti, utvrdio postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice i VJ.

10. Člankom 8. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19. - nastavno ZN) propisano je da se izvanbračnom zajednicom u smislu Zakona o nasljeđivanju smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Također i člankom članku 11. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23. – u nastavku teksta: ObZ) propisano je da se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

10.1. Dakle, da bi se nekoj zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca priznalo svojstvo životne zajednice i pravni učinci izvanbračne zajednice, potrebno je, osim duljine trajanja propisane odredbama članka 8. ZN-a i članka 11. stavak 1. ObZ-a, voditi računa o karakteru izvanbračne zajednice kao i odredbi članka 11. stavak 2. ObZ-a kojom je propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ObZ-a stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ObZ-a o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova. Navedeno znači da je potrebno utvrditi žive li neudana žena i neoženjeni muškarac zajedno ili ne, je li se uzajamno pomažu i uzdržavaju, poštuju li se međusobno i održavaju li skladne bračne i obiteljske odnose i sl. U konkretnom slučaju pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su predlagateljica i VJ živjeli u takvoj zajednici koja je životno i realno bila stvarna, živjeli su zajedno, međusobno se pomagali i uzdržavali, jedno drugom bili potpora i oslonac u svakodnevnom životu, održavali skladne bračne i obiteljske odnose, međusobno se poštivali, većinu vremena provodili zajedno, zajedno se družili s prijateljima i susjedima, zajedno slavili praznike i blagdane te je stoga pravilno njihova zajednica utvrđena kao izvanbračna zajednica. Tim više jer je predlagateljica i sahranila VJ, što jasno ukazuje na činjenicu postojanja životne zajednice između istih. Navedena izvanbračna zajednica trajala je od 5. mjeseca 2011. pa sve do smrti VJ tj. do 12. lipnja 2019. što jasno ukazuje na činjenicu da je ista trajala znatno dulje od tri godine.

11. Imajući u vidu navedeno pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je predlagateljica SJ za vrijeme trajanja životne zajednice s VJ bila neudana žena, a HJ je bio neoženjen muškarac, da je njihova životna zajednica trajala znatno dulje od tri godine, da je ista predstavljala u potpunosti i ekonomsku i emotivnu zajednicu. Stoga su neosnovani žalbeni navodi protustranke da za vrijeme trajanja navedene zajednice izostao emocionalni element.

12. Sud prvog stupnja pravilno je zaključio da stanje predmeta opravdava osnovanost tvrdnje predlagateljice o postojanju njene izvanbračne zajednice s pokojnim VJ u vremenskom periodu od 5. mjeseca 2011. pa do njegove smrti 12. lipnja 2019., a koja izvanbračna zajednica je po svojim učincima izjednačena s bračnom zajednicom, slijedom čega je žalbu protustranke valjalo odbiti kao neosnovanu te temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

13. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 9. siječnja 2025.

Sudac

Ivica Raguž