REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2137/2021-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužitelja ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Višić, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Generali osiguranje d.d., Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604, kojeg zastupa punomoćnica Sanja Tambić, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. studenog 2024. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Ivana Adžića, odvjetnika i zamjenice punomoćnice tuženika ES, odvjetničke vježbenice, 9. siječnja 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Generali osiguranje d.d. isplatiti tužitelju ČS iznos od 2.325,54 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 23. prosinca 2020. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužitelja ČS za iznos od 793,46 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 23. prosinca 2020. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku Generali osiguranje d.d. naknaditi tužitelju ČS parnični trošak u iznosu od 2.272,93 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 9. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Generali osiguranje d.d. za naknadu parničnog troška u iznosu od 433,18 EUR, sa zateznim kamatama koje teku od 9. siječnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 25. kolovoza 2021. navodi kako je 15. prosinca 2020. u Dugom Ratu - Duće, stradao u prometnoj nezgodi kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Prometnu nezgodu skrivio je OS koji je upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], na način da se nije pridržavao prometnog pravila o držanju razmaka između vozila ispred svoga, pa je udario svojim vozilom u stražnji dio automobila tužitelja, pri čemu je tužitelj zadobio tjelesne ozljede. U trenutku nezgode osobni automobil OS bio je osiguran policom osiguranja kod tuženika. Navodi kako je u nezgodi zadobio kompresivni prijelom trećeg vratnog kralješka – trzajnu ozljedu vrata – udarac u lumbalnu kralježnicu te tešku povredu iste. Nakon prometne nesreće primljen je na hitni medicinski prijem KBC-a Split gdje su mu ustanovljene opisane ozljede. Nakon izvršenog kliničkog pregleda pružena mu je pomoć te je otpušten na kućno liječenje s preporukom mirovanja, nošenja ovratnika i uzimanja analgetika po potrebi. Navodi kako je trpio bolove, a pretrpio je i psihičke povrede zdravlja u vidu straha i nesigurnosti u vezi prometa i prometne nezgode. Upućuje na odredbu čl. 1100. st. 1. ZOO-a te navodi kako je u ovom slučaju došlo do povrede prava osobnosti, a težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi novčanu naknadu. Navodi kako je tužitelju bila potrebna i tuđa pomoć i njega. Ističe kako je 22. prosinca 2020. podnio odštetni zahtjev tuženiku te mu je tuženik isplatio kao nesporan iznos od 4.500,00 kuna. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 18. rujna 2023. predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.119,00 EUR sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja te odgovornost za isti. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i tuđe pomoći i njege kao prekomjerno postavljenu u odnosu na zadobivene povrede tužitelja i to preko nesporno isplaćenog iznosa štete. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u odštetni zahtjev (list 5), medicinsku dokumentaciju (list 6-40, 50-52), obavijest o isplati akontacije (list 41), zdravstveni karton tužitelja (list 60-107, 111-112), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Živku Gnjidiću (list 113-116, 161-162), saslušanjem vještaka dr. Živka Gnjidića (list 129-130), medicinskim vještačenjem po vještakinji dr. Branki Vidrih (list 140-142), saslušanjem vještakinje dr. Branke Vidrih (list 161-162).

4. Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), sud je našao tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio u prometnoj nezgodi koja se dogodila 15. prosinca 2020. i za koju je odgovoran osiguranik tuženika.

6. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost osiguranika tuženika. Nije sporno ni da je nakon podnošenja tužbe tuženik tužitelju isplatio iznos od 20.000,00 kn na ime naknade štete iz predmetnog štetnog događaja (podnesak tužitelja od 23. rujna 2021.). Sporan je osnov i visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

7. S obzirom na navedene sporne okolnosti izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima neurokirurgu dr. Živku Gnjidiću i psihijatrici dr. Branki Vidrih.

8. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Živka Gnjidića proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljedu vrata po mehanizmu trzajne ozljede, istegnuće mišića, ligamenata i malih zglobova vrata po mehanizmu trzajne ozljede bez oštećenja koštanih struktura i bez neuroloških ispada. Budući da je tužitelj ranije također u prometnoj nezgodi pretrpio ozljedu glave i vrata i liječio se zbog istih, na vratnoj kralješnici su nastale opsežnije degenerativne promjene nego su očekivane za njegovu životnu dob. Ponovno ozljeđivanje vrata na ovakvoj kralješnici osim istegnuća mišića dovodi i do nagnječenja i istegnuća meko-tkivnih struktura kao što su ligamenti i zglobne čahure malih zglobova što je redovito praćeno intenzivnijim bolnim tegobama koje traju nešto duže nego kod mladih ozljeđenika s posve zdravom vratnom kralješnicom. Bolove jakog intenziteta nije trpio jer se po ozljeđivanju odmah javio na liječnički pregled. Bolove srednjeg intenziteta je trpio 10 dana, a kontinuirano bolove slabog intenziteta 2 mjeseca. Povremene bolove blagog do srednjeg intenziteta trpi i sad osobito pri manjim naporima ili promjeni vremena, a koji su uključeni u ocjenu smanjenja životne i radne aktivnosti. Uvažavajući podatke o stanju kralješnice koje je prethodilo aktualnoj ozljedi ista je smanjila opću životnu i radnu sposobnost tužitelja za 5%. Tuđa nestručna pomoć i njega za obavljanje težih poslova u održavanju kućanstva te nabavu i pripremanje hrane bila je potrebna tijekom 2 mjeseca u prosjeku oko 2 sata dnevno.

9. U svom nalazu i mišljenju vještakinja d. Branka Vidrih navodi kako je u štetnom događaju došlo do oštećenja tužiteljevog duševnog zdravlja, dijagnosticirana mu je akutna reakcija na stres, depresivni sindrom i nesanica, radi čega je bio u ambulantnom psihijatrijskom liječenju. Pretrpio je tzv. primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku stradavanja. Sekundarni strah jakog intenziteta trpio je 3 dana, srednjeg 5 dana, a blažeg do 6 mjeseci po stradavanju. Predmetno oštećenje zdravlja utjecalo je na njegov svakodnevni život i kvalitetu života, 3 mjeseca je nosio imobilizaciju, trpio bolove koje ima i danas, ostao je bez automobila, ovisio o drugim osobama koje su ga prevozile na fizikalnu terapiju i na preglede, strepio je za svoje zdravlje i zdravlje svoje supruge te egzistenciju i budućnost obitelji. Uslijed navedenog smatra da je došlo do trajnih posljedica po njegovo duševno zdravlje radi čega on u svakodnevnom životu ulaže pojačane napore u omjeru od 5%. Ranije psihičko stanje nije utjecalo na ocjenu vještaka jer se u osobnom zdravstvenom kartonu tužitelja navodi da je PTSP od 2013. u stanju remisije.

10. Tužitelj je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka dr. Živka Gnjidića pa je vještak usmeno saslušan na ročištu održanom 9. veljače 2023. U svom usmenom očitovanju vještak navodi kako je tužitelj u više navrata imao ozljede glave i vrata iza kojih su nastupile degenerativne promjene koje ne može dovesti u uzročno posljedičnu vezu s aktualnim štetnim događajem koje je predmet ovog vještačenja. Tužitelj se obratio liječnicima tri dana nakon ozljeđivanja što također upućuje na traumu niskog intenziteta. Bolovi jakog intenziteta definiraju se kao oni bolovi koji se ne mogu suprimirati, ukloniti jakim analgeticima te se mora posezati za preparatima morfijskog karaktera. Da je tužitelj imao bolove čak i srednjeg intenziteta vjerojatno bi se isti dan obratio liječnicima, tim više što je bio pokretan i nesputan u takvoj mogućnosti. Nadalje navodi kako se tuđa nestručna pomoć iskazuje kumulativno zbog toga što je tužitelj bio u potpunosti pokretan, pri punoj svijesti sa slobodnim i upotrebljivim rukama te eventualno bio sputan pri izvođenju izrazito težih poslova u održavanju kućanstva, nabavci hrane, održavanju higijene itd. Prilikom ocjene smanjenja životne aktivnosti uzeo je u obzir politopne HD vratne kralješnice i politopnu radikulopatiju korijena vratnih živaca. To su posljedice ozljeda zadobivenih ranije i u nekim ranijim prometnim nezgodama, 10-15 godina unatrag.

11. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju dr. Branke Vidrih pa je vještakinja usmeno saslušana na ročištu održanom 9. svibnja 2024. U svom usmenom očitovanju navodi kako je uvidom u zdravstveni karton pacijenta utvrdila da se tužitelj liječio od svibnja 2008. nadalje zbog akutne reakcije na stres i PTSP-a. Od početka 2013. simptomatologija PTSP-a je u remisiji i tužitelj nije na terapiji. Navedeni poremećaj stekao je tijekom aktivnog sudjelovanja u Domovinskom ratu. Štetni događaj zbio se 15. prosinca 2020. i nakon istoga tužitelj se u ožujku 2021. javio psihijatru koji mu je ustanovio elemente PTSP-a i depresivni sindrom. U periodu od 2008. -2013. tužitelj je bio u ambulantnom liječenju, a od lijekova je uzimao: antidepresiv Fevarin, antipsihotik Prazine i lijek za spavanje Sanval. Nakon toga je uzimao antidepresiv Paroxetin, anksiolitik Xanax i lijek za spavanje Cerson i po potrebi mu je propisan sedativ Normabel. Nakon stradavanja uzimao je propisane lijekove koje mu je ordinirao psihijatar, što se vidi iz medicinske dokumentacije, a isto je tužitelj naveo i u razgovoru. Trajna terapija mu neće biti potrebna. Trajno smanjenje životne aktivnosti očituje se u nemiru, strahovima od sudjelovanja u prometu, intruzivnim sjećanjima, osjećaju osobne nedostatnosti, poremećenom snu i košmarnim snovima.

12. Na ročištu održanom 9. svibnja 2024. vještaci su se zajednički očitovali u pogledu ocjene smanjenja životne aktivnosti kod tužitelja te su isto s kirurške i psihijatrijske strane ocijenili u obimu od 8%.

13. Nalaze i mišljenja vještaka dr. Živka Gnjidića i dr. Branke Vidrih sud je prihvatio jer su isti jasni i neproturječni sami sebi i ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka. Vještaci su svojim usmenim očitovanjima u potpunosti otklonili sve prigovore stranaka na nalaz i mišljenje.

14. Unatoč tome što je i nakon usmenog očitovanja tužitelj ustrajao u prigovorima na nalaz i mišljenje vještaka dr. Živka Gnjidića sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za izvođenje dokaza novim medicinskim vještačenjem po vještaku neurokirurgu. Navedeno stoga što je vještak već u svom nalazu i mišljenju, a tako i na ročištu, jasno i detaljno obrazložio svoju ocjenu trajnih posljedica kod tužitelja, duljine trajanja i intenziteta bolova te potrebe za tuđom pomoći, a na temelju dostavljene medicinske dokumentacije, pregleda tužitelja i uvida u zdravstveni karton, na temelju čega je utvrdio postojanje značajnih degenerativnih promjena kod tužitelja kao posljedicu ranijih ozljeda, što je utjecalo i na ocjenu vještaka u nalazu i mišljenju.

15. Sud nije prihvatio prijedlog tuženika za izvođenje dokaza novim vještačenjem po vještaku psihijatru, iako je tuženik ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje dr. Branke Vidrih i nakon njenog usmenog očitovanja. Naime, sud smatra da se vještakinja detaljno očitovala na prigovore tuženika, kao što je i jasno obrazložila svoju ocjenu duljine trajanja i intenziteta pretrpljenog strana te smanjenja životne aktivnosti kod tužitelja s psihijatrijske strane, a na temelju uvida u svu spisu priležeću dokumentaciju i po provedenom razgovoru s tužiteljem. Nisu točni navodi tuženika s ročišta održanog 9. svibnja 2024. da vještakinja nije uzela u obzir da je tužitelj i prije štetnog događaja pio Normabel, jer se to izričito navodi i nalazu i mišljenju. Terapiju koju je tužitelj ranije uzimao zbog dijagnoze PTSP-a tužitelj je prestao uzimati u dogovoru s liječnikom, kako je navedeno u nalazu i mišljenju, a isto proizlazi i iz zdravstvenog kartona tužitelja (list 98 spisa), što je vještakinja također uzela u obzir prilikom izrade nalaza i mišljenja.

16. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21 – dalje: ZOO), čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

17. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo u obzir obrazložene kvalifikatorne okolnosti i to utvrđenu jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli, vrstu i lokalitet ozljeda i utvrđeni intenzitet i duljinu trajanja pretrpljenog straha te utvrđeno smanjenje životnih aktivnosti. Stoga je sud našao da sve činjenice i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje iznosa od 4.500,00 EUR kao pravične novčane naknade.

18. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a, tužitelju za 120 sati potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada. Kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijenama sata najniže plaćene kategorije rada, sud smatra primjerenom cijenu sata u iznosu 4,00 EUR (čl. 223. ZPP-a) pa tužitelju pripada pravo na tu naknadu u iznosu 480,00 EUR. Tužitelju je tuđa nestručna pomoć bila potrebna za obavljanje težih poslova u održavanju kućanstva te nabavu i pripremanje hrane.

19. Slijedom svega navedenog sud je našao da tužitelj ima pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 4.500,00 EUR i na naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 480,00 EUR, odnosno ukupno 4.980,00 EUR, koju mu je štetu dužan naknaditi tuženik. Kako je tuženik, nakon podnošenja tužbe tužitelju isplatio iznos od 2.654,46 EUR (20.000,00 kn) to je tužitelju dosuđen daljnji iznos od 2.325,54 EUR. Tužbeni zahtjev u preostalom dijelu i to za iznos od 793,46 EUR, valjalo je odbiti kao neosnovan.

20. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 23. prosinca 2020., odnosno od slijedećeg dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09; tako i VSRH u Rev-1770/15 od 11. travnja 2018.). Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

21. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a sud utvrđuje da je u pogledu visine tužbenog zahtjeva tužitelj uspio sa 74,66% svog zahtjeva. U odnosu na uspjeh dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, uspjeh tužitelja je 100% (s obzirom da je osim visine tuženik osporio i osnov, tako i VSRH u odluci Rev 736/2023-2 od 21. veljače 2024.). Stoga sud ocjenjuje da je ukupno gledano tužitelj u ovom postupku uspio u omjeru od 87,33%, a tuženik s 12,67%, a kada se od postotka tužitelja koji je u većoj mjeri uspio u postupku oduzme postotak tuženika koji je u manjoj mjeri uspio u postupku, tada se utvrđuje da je preostali postotak 74,66%.

22. O parničnom trošku tužitelja odlučeno je prema odredbi čl. 155. ZPP-a, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku koji je odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' br. 138/23 - dalje: Tarifa). Tužitelju je priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva u visini od 100 bodova, sastava tužbe u visini 100 bodova prema Tbr. 7/1 Tarife, sastava podnesaka od 23. rujna 2021., 2. rujna 2022. i 18. rujna 2023. u visini od 100 bodova za svaki podnesak prema Tbr. 8/1 Tarife, zastupanja na ročištima održanim 28. ožujka 2022., 9. veljače 2023., 9. svibnja 2024. i 29. studenog 2024. u visini 100 bodova za svako ročište prema Tbr. 9/1 Tarife, odnosno 900 bodova. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR pa tužitelju pripada iznos od 1.800,00 EUR uz PDV od 25 % (450,00 EUR), sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 56,58 EUR, sudsku pristojbi na presudu u iznosu od 113,15 EUR, odnosno ukupno 2.419,73 EUR. 23. Sukladno uspjehu tužitelja u sporu pripada mu pravo na naknadu navedenih troškova u iznosu od 1.806,57 EUR, što uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 466,36 EUR, koji troškovi su tužitelju dosuđeni u cijelosti jer su bili nužni za donošenje odluke, ukupno iznosi 2.272,93 EUR. Tužitelju su dosuđene i zatezne kamate na parnični trošak koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

24. Kako tuženik nije uspio u ovom postupku, odbijen je kao neosnovan i njegov zahtjev za naknadu parničnog troška (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

25. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 9. siječnja 2025.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punomoćniku tužitelja

- punomoćnici tuženika