Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž Ob-83/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Tatjani Radaković Bašić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice osiguranja VT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnicima iz ZOU Andreja Fileš-Ružić i Anamarija Varović Kanižaj, odvjetnici u Čakovcu protiv protivnika osiguranja GT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uz sudjelovanje mlt. VTD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s faktičnim boravištem u [adresa], radi prijedloga radi osiguranja određivanjem privremene mjere radi izdavanja suglasnosti (radi upisa u vrtić) koja zamjenjuje suglasnost roditelja, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj R1 Ob-967/2024-4 od 16. rujna 2024., 9. siječnja 2025.
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se žalba predlagateljice osiguranja kao osnovana, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj R1 Ob-967/2024-4 od 16. rujna 2024. na način da se rješava:
"Prihvaća se prijedlog za određivanjem privremene mjere koji glasi: "I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja VT [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] određuje se privremena mjera: - daje se suglasnost da VT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] upiše maloljetnog VTD, [adresa], sa faktičnim boravištem [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dječji vrtić „Fijolica“ Prelog, u Prelogu, a koja suglasnost zamjenjuje suglasnost oca protivnika osiguranja GT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
II. Predlagateljica osiguranja dužna je pokrenuti postupak radi opravdanja privremene mjere u roku od 3 mjeseca od dana dostave ovog rješenja.
III. Ako protivnik osiguranja ne postupi po ovom Rješenju i ako se bude ponašao suprotno svojoj navedenoj obvezi na trpljenje u točci I. rješenja, sud će protivniku osiguranja na temelju čl. 523 Obiteljskog zakona i čl. 16. Ovršnog zakona odrediti ovrhu izricanjem i provođenjem: novčane kazne u iznosu do 3.981,68 EUR /30.000,00 kuna odnosno zatvorske kazne u trajanju od jednog dana do šest mjeseci.
IV. Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri ne odgađa provedbu privremene mjere.
V. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja naknadi trošak postupka osiguranja u iznosu od 253,08 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, računatom od dana donošenja rješenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja plati žalbeni trošak u iznosu od 63,27 eura, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:
"Odbija se prijedlog za određivanjem privremene mjere koji glasi: "I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja VT [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] određuje se privremena mjera: - daje se suglasnost da VT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] upiše maloljetnog VTD, [adresa], sa faktičnim boravištem [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u dječji vrtić „Fijolica“ Prelog, u Prelogu, a koja suglasnost zamjenjuje suglasnost oca protivnika osiguranja GT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].
II. Predlagateljica osiguranja dužna je pokrenuti postupak radi opravdanja privremene mjere u roku od 3 mjeseca od dana dostave ovog rješenja.
III. Ako protivnik osiguranja ne postupi po ovom Rješenju i ako se bude ponašao suprotno svojoj navedenoj obvezi na trpljenje u točci I. rješenja, sud će protivniku osiguranja na temelju čl. 523 Obiteljskog zakona i čl. 16. Ovršnog zakona odrediti ovrhu izricanjem i provođenjem: novčane kazne u iznosu do 3.981,68 EUR /30.000,00 kuna odnosno zatvorske kazne u trajanju od jednog dana do šest mjeseci.
IV. Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri ne odgađa provedbu privremene mjere.
V. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja naknadi trošak postupka osiguranja u cijelosti , zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje sukladno članku 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, računatom od dana donošenja rješenja tj. od …. godine pa do isplate, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se predlagateljica osiguranja (dalje: predlagateljica) zbog svih žalbenih razloga. Predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsko rješenje i odredi predloženu privremenu mjeru, ili da ukine pobijanu odluku i predmet vrati na ponovno odlučivanje, te da obveže protivnika osiguranja da predlagateljici naknadi troškove postupka zatraženih tijekom postupka, kao i trošak sastava žalbe u ukupnom iznosu od 250,00 eura.
3. Na žalbu predlagateljice odgovorio je protivnikk osiguranja koji u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode predlagateljice i predlaže da drugostupanjski sud odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu u cijelosti.
4. Žalba je osnovana.
5. Sud prvog stupnja je odbio prijedlog predlagateljice da privremenom mjerom dozvoli majci tj. predlagateljici da bez suglasnosti oca tj. protustranke upiše dijete u Dječji vrtić Fijolica Prelog uz obrazloženje da se privremenom mjerom ne može odlučivati o pojedinim sadržajima ostvarivanja roditeljske skrbi te da se o tome može odlučivati samo u parničnom postupku ili posebnom izvanparničnom postupku sukladno čl. 478. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23- dalje ObZ). Sud prvog stupnja se pri tome poziva na odredbu članka 529. st. 1. ObZ-a kojom je propisano da su Obiteljskim zakonom propisani posebni postupci osiguranja radi određivanja: privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom i privremene mjere radi uzdržavanja.
6. Ovaj sud utvrđuje da sud prvog stupnja nije pravilno primijenio odredbe Obiteljskog zakona kada je odlučio kao u izreci.
7. Točno je da su odredbom čl. 529. ObZ-a, propisani posebni postupci osiguranja radi određivanja: 1. privremene mjere o tome s kojim će roditeljem, odnosno drugom osobom dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom i 2. privremene mjere radi uzdržavanja, no osnovano predlagateljica ističe da nigdje u Obiteljskom zakonu nije propisano da je lista tih mjera taksativna, već su te mjere detaljnije regulirane Obiteljskim zakonom.
8. Prema članku 346. ObZ-a propisana je supsidijarna primjena drugih propisa te je određeno da će se u postupcima iz ovoga dijela Zakona primjenjivati na odgovarajući način odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak i zakona kojim se uređuje prisilno ostvarenje tražbina, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
9. Slijedom navedenog na postupak osiguranja radi određivanja privremenih mjera u obiteljskom sporu primjenjuju se i odredbe iz Glave XXXIII Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 173/03, 88/05, 112/12 i 25/13).
10. Privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine kojima se privremeno uređuje određeni pravni odnos, regulirane su odgovarajućim odredbama Glave XXXIII Ovršnog zakona, time da su pretpostavke za određivanje takvih privremenih mjera propisane čl. 346. istog Zakona, a vrste ovih privremenih mjera i njihovi učinci čl. 347. toga Zakona.
11. Prema odredbi čl. 347. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčanih tražbina može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a prema st. 2. istog članka, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.
12. Predloženom privremenom mjerom predlagateljica traži određivanje privremene mjere radi izdavanja suglasnosti da upiše maloljetnog VTD, [adresa], sa faktičnim boravištem [adresa],, u dječji vrtić „Fijolica“ Prelog, u [adresa], a koja suglasnost zamjenjuje suglasnost oca protivnika osiguranja GT, [adresa]. Navedeno obrazlaže činjenicom da obzirom na preseljenje u [adresa], nastavak polaženja djeteta u vrtić u [adresa] nije u djetetovom naboljem interesu jer se zbog vožnje djeteta iz [adresa] u [adresa] dijete budi dosta ranije nego što bi trebalo te je organizacijski za dijete puno lakše da pohađa vrtić u mjestu stanovanja djeteta (a u kojem je već steklo brojne prijatelje s kojim će pohađati vrtić). Nadalje, mlt. VTD već ima brojne prijatelje iz [adresa] s kojima će pohađati vrtić tako da mu ni u tom smislu promjena vrtića neće izazvati promjene koje ne bi bile u njegovom interesu.
13. U konkretnom slučaju predlagateljica traži donošenje privremene mjere koja će nadomjestiti suglasnosti oca tj. protustranke za upis djeteta u Dječji vrtić Fijolica Prelog, odnosno traži samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi majke u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom (članak 105. stavak 1. ObZ). Dakle, radi se o regulacijskoj privremenoj mjeri ,a prema shvaćanju ovog suda regulacijska zaštita privremenim mjerama može se odnositi na sve sadržaje vezane za dobrobit i interes djeteta. Ovo stoga, jer se kroz sadržaj regulacijske zaštite privremenim mjerama privremeno uređuje pravni odnos i to u predmetnom obiteljskom sporu, koji se odnosi na odlučivanje o pravima i interesima djeteta stranaka.
14. Za razliku od zajedničke roditeljske skrbi koja se može uspostaviti sporazumno, samostalna roditeljska skrb, u smislu odredbe članka 105. ObZ-a, može se uspostaviti samo odlukom suda. Sud će odlučiti da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb onda kada se roditelji nisu uspjeli sporazumjeti o zajedničkoj roditeljskoj skrbi putem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, a nisu postigli sporazum tijekom sudskog postupka ili sud nije smatrao da je potrebno odlučiti i o zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi.
15. Slijedom navedenog, a suprotno stajalištu prvostupanjskog suda, odluka o samostalnoj roditeljskoj skrbi nije ograničena samo na odluku kojom se završava obiteljski postupak. Naime, takva odluka može biti i odluka privremenog pravnog karaktera kakva je i odluka u ovom postupku osiguranja radi određivanja privremen mjere.
16. Na temelju odredbe članka 109. stavak 1. ObZ-a propisano je da kada se roditelji koji imaju pravo zastupati dijete ne mogu sporazumjeti u vezi s odlukama koje su bitne za dijete iz članka 108. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete.
17. Temeljem odredbe članka 478. stavak 1. točke 5. ObZ-a propisano je da u postupku radi ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi odlučuje se i o neslaganju roditelja o odlukama koje se odnose na bitna osobna prava djeteta sukladno članku 100. stavku 5. ovoga Zakona.
18. Slijedom navedenog, a budući je na temelju isprava koje se nalaze u prvostupanjskom spisu bilo moguće utvrditi bitne činjenice radi donošenja odluke o prijedlogu za određivanje privremen mjere, ovaj drugostupanjski sud je temeljem članka 373. a ZPP-a preinačio pobijanu odluku. Naime, iz stanja prvostupanjskog spisa je razvidno da je rješenjem Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P Ob- 261/2024-6 od 28. lipnja 2024. određena privremena mjera kojom je određeno da će mlt. VTD, zajedničko mlt.dijete stranaka živjeti s majkom na adresi u [adresa] .
19. Dakle, imajući u vidu naprijed navedeno sasvim je logično da predložena privremena mjera samo prati sadržaj rješenja ranije donesene privremene mjere o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa kao i da je logično da je u najboljem interesu djeteta da pohađa pohađa vrtić u mjestu stanovanja .
20. Konvencija o pravima djeteta ("Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori", broj 15/90), preuzete u pravni poredak Republike Hrvatske ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 12/93) postavila je poseban kriterij za postupanje s djetetom i donošenjem odluke u vezi s njim, a taj odlučujući kriterij je dobrobit i interes djeteta. Pri tom sukladno članku 3. Konvencije o pravima djeteta, u svim akcijama koje se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, najbolji interes djeteta mora imati prednost. Uz to i odredba članka 5. stavak 1. ObZ-a nalaže sudovima i javnopravnim tijelima koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta da moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit.
21. Stoga se u određivanju privremene mjere isključivom primjenom odredbe članka 529. st. 1. ObZ-a, ne bi mogao privremeno riješiti sporni obiteljski odnos, koji je specifičan s obzirom na dobrobit i interes djece. Navedeno, a suprotno stajalištu suda prvog stupnja, daje sudu pravo da ekstenzivno tumači odredbu članka 529. stavak 1. ObZ-a u vezi s odredbom članka 536. stavak 1. ObZ-a, i da u konkretnom slučaju privremeno uredi sporni obiteljski odnos donošenjem odluke o samostalnoj roditeljskoj skrbi, a što je i cilj postupka osiguranja privremenom mjerom.
22. Pri tome valja istaknuti da je u ovom žurnom postupku osiguranja bilo primarno donijeti odluku radi zaštite dobrobiti djeteta, koja odluka je privremenog karaktera, a o svim drugim pitanjima, odlučit će se u konačnoj odluci. Privremena mjera je odluka privremenog karaktera i u slučaju promjene navedenih odlučnih okolnosti moguće je zahtijevati i izmjenu te odluke.
23. Kako je sud prvog stupnja pogrešno zaključio da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere, valjalo je uvažiti žalbu predlagateljice i preinačiti pobijano rješenje i usvojiti prijedlog, temeljem članka 380. stavak 3. ZPP- a.
24. Predlagateljici je s obzirom na okolnosti slučaja, trebalo priznati parnični trošak prema članku 366. ObZ-a jer je bila primorana voditi ovaj postupak. Tako je predlagateljici priznat zatraženi trošak za poduzimanje radnji po punomoćniku odvjetniku i to za sastav prijedloga za privremenu mjeru sukladno Tbr. 11. točka 2 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23), 80 bodova, uz vrijednost boda 2 eura, što uz dodatni iznos PDV-a , iznosi 200 eura, kao i trošak sudske pristojbe na prijedlog i rješenje u iznosu od 53 eura, što ukupno iznosi 253 eura.
25. Odluka o zahtjevu predlagateljice za naknadu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbama članka 155. stavak 1. i članka 166. stavak 2. ZPP-a. Kako je predlagateljica uspjela sa žalbom to joj pripada trošak koji se odnosi na nagradu za sastav žalbe protiv rješenja u iznosu od 40,00 eura, a što uz trošak PDV-a iznosi 50,00 eura (Tbr. 10. točka 4. 50 % nagrade iz Tbr. 7. toč. 1.) te trošak sudske pristojbe u zatraženom iznosu od 13,27 eura, odnosno ukupno 63,27 eura.
U Gospiću, 9. siječnja 2025.
Sutkinja:
Tatjana Radaković Bašić
