Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

45. P-691/2016

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu Mirni Panjan, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, protiv tuženika SENSIM d.o.o. Zagreb, Gračanska cesta 147C, OIB: 31535157131, koga zastupa Kristian Pelc, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, nakon glavne rasprave zaključene u prisutnosti stranaka, dana 25. studenog 2024.g., danom objave 09. siječnja 2025.g.,

p r e s u d i o j e

1. Nalaže se tuženiku SENSIM d.o.o. Zagreb, Gračanska cesta 147C, OIB: 31535157131 platiti tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670 iznos od 8.067,54 EUR / 60.784,91 kn u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, žiro račun broj: 1001005-1863000160, model 64, pozivom na broj 5916-41722-110000689 sa zakonskim zateznim kamatama:

na iznos od 615,67 EUR / 4.638,75 kn od 26.10.2009.g.,

na iznos od 6,18 EUR / 46,54 kn od 26.10.2009.g.,

na iznos od 15,54 EUR / 117,10 kn od 26.10.2009.g.,

na iznos od 9,29 EUR / 70,00 kn od 26.10.2009.g.,

na iznos od 1.183,97 EUR / 8.920,60 kn od 24.11.2009.g.,

na iznos od 9,29 EUR / 69,96 kn od 24.11.2009.g.,

na iznos od 10,51 EUR / 79,22 kn od 30.11.2009.g.,

na iznos od 6,18 EUR / 46,54 kn od 30.11.2009.g.,

na iznos od 5,26 EUR / 39,61 kn od 21.12.2009.g.,

na iznos od 5,26 EUR / 39,61 kn od 29.12.2009.g.,

na iznos od 33,91 EUR / 255,50 kn od 29.12.2009.g.,

na iznos od 5,26 EUR / 39,61 kn od 29.12.2009.g.,

na iznos od 33,91 EUR / 255,50 kn od 29.12.2009.g.,

na iznos od 33,91 EUR / 255,50 kn od 14.01.2010.g.,

na iznos od 6,18 EUR / 46,54 kn od 26.01.2010.g.,

na iznos od 5,26 EUR / 39,61 kn od 26.01.2010.g.,

na iznos od 6,18 EUR / 46,54 kn od 16.02.2010.g.,

na iznos od 176,44 EUR / 1.329,36 kn od 03.03.2010.g.,

na iznos od 617,53 EUR / 4.652,76 kn od 03.03.2010.g.,

na iznos od 646,93 EUR / 4.874,32 kn od 03.03.2010.g.,

na iznos od 617,53 EUR / 4.652,76 kn od 03.03.2010.g.,

na iznos od 5,26 EUR / 39,61 kn od 22.03.2010.g.,

na iznos od 676,34 EUR / 5.095,88 kn od 29.04.2010.g.,

na iznos od 12,58 EUR / 94,81 kn od 11.05.2010.g.,

na iznos od 9,74 EUR / 73,36 kn od 11.05.2010.g.,

na iznos od 42,47 EUR / 320,00 kn od 13.05.2010.g.,

na iznos od 6,18 EUR / 46,54 kn od 17.06.2010.g.,

na iznos od 5,26 EUR / 39,61 kn od 21.06.2010.g.,

na iznos od 9,74 EUR / 73,36 kn od 23.06.2010.g.,

na iznos od 617,53 EUR / 4.652,76 kn od 08.07.2010.g.,

na iznos od 42,47 EUR / 320,00 kn od 16.07.2010.g.,

na iznos od 10,47 EUR / 78,89 kn od 16.07.2010.g.,

na iznos od 588,12 EUR / 4.431,20 kn od 26.08.2010.g.,

na iznos od 676,34 EUR / 5.095,88 kn od 14.09.2010.g.,

na iznos od 646,93 EUR / 4.874,32 kn od 20.10.2010.g. - pa sve do 31.07.2015.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, zatim, od 01.08.2015.g. pa do 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a koje zatezne kamate je tuženik dužan uplatiti na žiro račun Državnog proračuna Republike Hrvatske broj: model 65, žiro račun 1101005- 1863000160, pozivom na broj 7064-078-41722-1100689, sve u roku od 8 dana. 2 Nalaže se tuženiku SENSIM d.o.o. Zagreb, Gračanska cesta 147C, OIB: 31535157131 naknaditi parnični trošak tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670 u iznosu od 1.215,79 EUR u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je njegov osiguranik EĆ dana **.**.2008.g. zadobio tjelesne ozljede na radu, a na ročištu 04.04.2022.g. ispravlja navod o datumu štetnog događaja i navodi da se isti zbio 24.07.2009.g., a ne 24.07.2008.g. i da je to razvidno iz samog Zapisnika o inspekcijskom nadzoru i druge dokumentacije, te da je do ozljede došlo zbog neispravnosti sredstava za rad i neosposobljenosti radnika za rad na siguran način, te je povodom nezgode izvršen inspekcijski nadzor Državnog inspektorata – Odsjek za nadzor u području zaštite na radu Zagreb, a tužitelj je na ime troškova liječenja kao i naknade plaće za vrijeme bolovanja za osiguranika EĆ platio zdravstvenim ustanovama iznos od 60.784,91 kn, navodi da je prema čl. 28. i 30. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 139/10) - pravni slijednik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, te je primjenom čl. 60. i 64. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (NN 85/06 i 67/08) ovlašten potraživati naknadu predmetne štete koju potražuje u navedenom iznosu od 60.784,91 kn.

2. U odgovoru na tužbu tuženik spori osnov i visinu zahtjeva i navodi da Zapisnik Državnog inspektorata nije osnov za ovu tužbu i nije sam po sebi javna isprava, a na ročištu 21.03.2013.g. predaje rješenje istražnog suca o obustavi istrage u odnosu na direktora tuženika, RĆ dok podneskom od 21.03.2013.g. tužitelj navodi da je zaprimio dopis Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Odjela zaštite na radu iz kojeg je razvidno da su u odnosu na ovaj štetni događaj, u tijeku i prekršajni i kazneni postupak (pod br. XX-G-4311/10 pred Prekršajnim sudom u Zagrebu i br. K-DO-339/2010 kod Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu).

3. Nakon nastavka postupka koji je bio prekinut rješenjem od 21.03.2013.g. do okončanja prekršajnog postupka br. XX-G-4311/10 pred Prekršajnim sudom u Zagrebu, na ročištu 05.07.2016.g. tuženik je predao rješenje Županijskog suda u Zagrebu br. Kio-111/11 od 27.03.2013.g o obustavi istrage, te presudu Prekršajnog suda u Zagrebu, br. G-4311/10 od 29.08.2013.g. kojom se odbija optužba zbog nastupjele apsolutne zastare vođenja postupka u odnosu na tuženika i odgovornu osobu, kao i dokumentaciju u odnosu na radnika AĆ: evidencijske kartone, svjedodžbu i uvjerenje, zatim Statičku provjeru nosivosti konzolne skele, te navodi da je izvršio i Procjenu opasnosti, što je razvidno iz obrasca za analizu radnog mjesta po opasnostima, tj. iz procjene opasnosti koju također predaje, također je osporio navode tužitelja da bi do ozljeđivanja radnika došlo zbog neispravnosti sredstva za rad i neosposobljenosti radnika za rad, naveo je da je kazneni postupak pravomoćno obustavljen, a tužitelj je naveo da je sud vezan samo osuđujućom presudom i da je postupak obustavljen zbog zastare, te da je zapisnik o inspekcijskom nadzoru javna isprava.

4. Na ročištu 08.09.2016.g. tuženik je naveo da nema odgovornosti direktora tuženika niti tuženika, da je predmetna skela bila od društva PIONIR (GIP PIONIR d.o.o., op.), a ne od tuženika, pa da je odgovornost na tom društvu, a ne na tuženiku.

5. U podnesku od 27.04.2017.g. tuženik prigovara nalazu i mišljenju vještaka navodeći da vještakinja nije od tuženika zatražila dodatna pojašnjenja, da iz nalaza nije moguće zaključiti koji je zakonski propis iz područja zaštite na radu tuženik navodno povrijedio, dodaje da je iz dokumentacije u spisu razvidno da je tuženik u svemu poštivao odredbe Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84), da je radnik NĆ radio i raspoređen je na radno mjesto zidara, a nije raspoređen na radno mjesto vezano uz postavljanje skela, da je on kritičnog dana obavljao svoje zidarske poslove, navodi da iz dokumentacije proizlazi da tuženik nije postavljao skele, te da je za isto zadužen GP PIONIR (GIP PIONIR d.o.o., op.), navodi da je razvidno da je NĆ bio zdravstveno sposoban i obučen za rad na siguran način (rad na visini toč. 17. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada), te da je na skeli bio u prisutnosti i pod nadzorom stručne osobe – VĆ pa da je tuženik u cijelosti postupio sukladno odredbi čl. 75. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl. list 42/68), navodi da je iz Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada razvidno da pored općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, radnik koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada (čl. 3. toč. 11. Pravilnika) mora udovoljavati svim uvjetima iz čl. 2. istoga, navodi da je iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 21.10.2009.g. vidljivo (str. 2. toč. 2.2.) da je do ozljeđivanja došlo uslijed pada skele zbog puknuća vara između vijka i stope - za što ne odgovara tuženik već GP PIONIR (GIP PIONIR d.o.o., op.) i ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

6. U podnesku od 24.05.2017.g. tužitelj navodi da nema prigovora na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za sigurnost i zaštitu na radu, Ane Šijaković, dipl. ing. sig. jer je vještak utvrdio da kod tuženika nisu bile primjenjene sve propisane mjere zaštite na radu jer radnik nije imao uvjerenje o stručnoj osposobljenosti niti je imao uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za poslove na montaži i demontaži skele, a sukladno Zakonu o zaštiti na radu, poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada, tužitelj se poziva na čl. 116. st. 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10 i 49/11) kojim je određeno da je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana.

7. Na ročištu 07.02.2018.g. tuženik navodi da je vještakinja imala pri izradi nalaza i mišljenja samo dokumentaciju u spisu, a da nije zatražila od tuženika i GIP PIONIR d.o.o. – vlasnika skele dokumentaciju, a u pogledu mjera provedenih po Zakonu o zaštiti na radu, da vještakinja nije uzela u obzir da je predmetne zgode bio prisutan radnik VĆ koji je osposobljen za rad prema čl. 27. st. 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu, a ozlijeđeni radnik AĆ je bio zajedno s radnikom VĆ.

8. U podnesku od 07.02.2018.g. tuženik ističe i prigovor zastare potraživanja, navodi:

1. da je tuženik bio jedan od podizvođača na gradilištu dok je glavni izvođač bio GIP PIONIR d.o.o.,

2. da je GIP PIONIR d.o.o. vlasnik predmetne konzolne skele i da ista predstavlja njegovu opremu, za sigurnost koje on odgovara,

3. da je kritičnog dana do ozljeđivanja radnika tuženika došlo uslijed neispravnosti sredstava rada - konzolne skele u vlasništvu GIP PIONIR d.o.o. - zbog puknuća vara (navod u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru toč. 7.1.),

4. da radnik tuženika EĆ nije pao sa skele (zbog navodnog neprovođenja zaštite na radu od strane tuženika) već se je skela urušila zbog propusta GIP PIONIR d.o.o. (navodno zahrđali var/vijak skele),

5. da je tuženik poduzeo i proveo sve mjere zaštite na radu pa je tako uz radnika EĆ na skeli radio zajedno s njim i VĆ za koga je razvidno da je obučen za rad na siguran način i za rad na skelama, a što je u suglasju s odredbom čl. 27. Zakona o zaštiti na radu (koja odredba je izmijenjena tek 27.09.2010.g.),

6. da radnici tuženika (EĆ i VĆ) nisu obavljali demontažu/montažu skele već je skela prenošena sa kata na kat kranom kojim je upravljao GIP PIONIR d.o.o. (konzolna skela – čl. 87. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu SI. list 42/68), zatim tuženik ističe da rad na skeli i skela - predstavlja opasnu stvar odnosno opasnu djelatnost u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a pa tuženik navodi da je šteta/ozljeda na radu nastala zbog nepredvidivog uzroka koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, u smislu odredbe čl. 1067. st. 1. ZOO-a, ostaje kod prigovora promašene pasivne legitimacije, predlaže miješanje KONTROL BIRO PRISTER d.o.o. Kutnjatki put 9, 10000 Zagreb, od kojega odustaje na ročištu 04.04.2022.g.

9. Na ročištu 31.01.2022.g. tužitelj navodi da ukoliko tuženik spori visinu troškova i uzročno posljedičnu vezu između nastalih troškova i štetnog događaja, tada ostaje kod prijedloga za provedbu medicinskog vještačenja na okolnost ove uzročno posljedične veze i da ostaje kod prijedloga za provođenje financijsko - knjigovodstvenog vještačenja, ističe da je vještakinja Ana Šijaković, dipl. ing. sig. u svom nalazu i mišljenju utvrdila da je tuženik ne provodeći mjere zaštite na radu, direktno povrijedio zakonske odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o zaštiti na radu, a tuženik je naveo da se ovdje radilo o prenošenju skele, a ne o montaži i demontaži skele, da je proveo sve mjere zaštite na radu i da se radi o višoj sili.

10. Na ročištu 04.04.2022.g. tužitelj ispravlja navod u tužbi o datumu štetnog događaja i navodi da se isti zbio 24.07.2009.g., a ne 24.07.2008.g. kako je to pogrešno navedeno u tužbi, navodi da je to razvidno iz samog zapisnika o inspekcijskom nadzoru i druge dokumentacije.

11. Na ročištu 20.07.2022.g. je konstatirano da je nakon davanja nalaza i mišljenja i usmenog nalaza i mišljenja vještaka Ane Šijaković, dipl. ing. sig., na spis dostavljen spis Državnog inspektorata Područne jedinice u Zagrebu u kojem je proveden predmetni inspekcijski nadzor, kao i da je tuženik predao na spis daljnju dokumentaciju, tj. ugovor o poslovnoj suradnji iz područja zaštite na radu, zaključen između tuženika i društva KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o., zatim da je predao Kontrolni list skele, svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti za VĆ, te evidencijske kartone radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada – za VĆ.

12. Također je konstatirano da nikakvu dokumentaciju koja bi se odnosila na bilo kakve radnje i postupke, tj. na davanje usluga iz područja zaštite na radu od strane tvrtke KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o. – tuženik nije dostavio na spis, osim ugovora, svjedodžbe i evidencijskih kartona, te kontrolnog lista skele.

13. U podnesku od 17.09.2024.g. tuženik navodi da je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka dipl. ing. sig. Ane Šijaković od 06.04.2017.g. pa da tako prigovara i dopuni vještačenja od 13.06.2024.g., navodeći da je ono suprotno zakonskim i podzakonskim propisima koji su bili na snazi i u primjeni u vrijeme štetnog događaja, da isti sadrži pogrešne i proturječne zaključke, predlaže novo vještačenje, navodi da nije obvezan naknaditi trošak novog vještačenja, navodi da su pogrešne i neistinite konstatacije vještakinje da je tuženik „iznajmio skelu od GP PIONIR d.o.o. i da je bio dužan i odgovoran brinuti se i o sigurnosti skele u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koji su tada bili na snazi i u primjeni (navodi da je kontradiktorno što vještakinja u dopuni nalaza i mišljenja navodi da je skela vlasništvo izvođača GIP PIONIR d.o.o. i da to nema uporišta u dokumentaciji), da vještakinja ne radi distinkciju između vrsta skela (iako su vrste skela detaljno opisane u podzakonskim propisima, Pravilniku o zaštiti na radu u građevinarstvu NN 42/68, 45/68), navodi da je to dovelo do pogrešnih zaključaka vještakinje i da bitne činjenice i dokaze vještakinja zanemaruje, ponavlja navode da radnik EĆ nije pao sa skele (zbog navodnog neprovođenja zaštite na radu od strane tuženika) već da se skela urušila, da se radilo o nepredvidivom uzroku koji se nije mogao spriječiti niti otkloniti, zatim dodaje da vještakinja nije cijenila iskaz radnika AĆ i direktora tuženika RĆ, da je propustila detaljno utvrditi koje je radne operacije tj. poslove obavljao ozlijeđeni radnik u trenutku pucanja nosača skele i pada radnika, navodi da je iz iskaza AĆ vidljivo da je on izvršavao poslove čišćenja skele od nečistoća i materijala koji je zaostao na skeli – što ne spada u poslove s posebnim uvjetima rada, kako to vještakinja pogrešno navodi, već su to redovni i uobičajeni poslovi na montaži i demontaži skele (opisano u Procjeni rizika) za koje ozlijeđeni radnik ima svu potrebnu dokumentaciju u pogledu osposobljavanja za rad na siguran način, kao i zdravstvenu sposobnost pa navodi da vještakinja nije u obzir uzela procjenu rizika i da pogrešno tumači “pomoćne poslove pri montaži skele”, navodi da osposobljavanje za rad na siguran način temeljem izrađene Procjene opasnosti (gdje su opisani svi poslovi koje radnik obavlja) i utvrđenih opasnosti, štetnosti i napora - mora obuhvaćati sve poslove i radne zadatke koje radnik obavlja pri radu pa tako i poslove koji ne spadaju u poslove s posebnim uvjetima rada, navodi da vještakinja pogrešno navodi da je radnik morao imati zdravstvenu sposobnost po čl. 3. toč. 11. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, stručnu osposobljenost za poslove montaže i demontaže skele, te osposobljavanje za rad na siguran način za poslove montaže I demontaže skele (ispravno spajanje i učvršćivanje skele sukladno uputama proizvođača I pravilima struke), a da je ozlijeđeni radnik, sukladno svome opisu poslova, imao zdravstvenu sposobnost prema toč. 17. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, što znači da smije čistiti, stajati, dodavati, nositi – donositi, pridržavati, hodati i obavljati druge poslove na visini pa tako i na skeli i da za navedene poslove, radnik ima važeće osposobljavanje za rad na siguran način, te navodi da za navedene poslove nije predviđeno stručno osposobljavanje.

14. Tuženik ponavlja navode iz podneska od 07.02.2018.g. - da je GIP PIONIR d.o.o. vlasnik predmetne konzolne skele i da ista predstavlja njegovu opremu za čiju sigurnost on i odgovara i da na to upućuje i Statička provjera nosivosti konzolne skele, izrađena u srpnju 2009.g. od strane glavnog izvođača GIP PIONIR d.o.o., navodi da na str. 4. nalaza i mišljenja vještakinja navodi da se je štetni događaj dogodio 24.07.2009.g. i da navodi da je Kontrolni list skele izdan 28.07.2009.g., no da zanemaruje da je inž. HĆ kao odgovorna osoba GIP PIONIR d.o.o. u Statičkoj provjeri nosivosti konzolne skele - 22.07.2009.g. detaljnim pregledom skele ustvrdio da skela „ima traženu sigurnost i nosivost i da se može upotrebljavati, te da računska provjera vijka i izvedeno probno opterećenje potvrđuju opravdanost korištenja skele“, ponavlja navode iz podneska od 07.02.2018.g.: da je kritičnog dana do ozljeđivanja radnika došlo uslijed neispravnosti sredstava rada - konzolne skele u vlasništvu GIP PIONIR d.o.o. zbog puknuća vara, da je tuženik poduzeo i proveo sve mjere zaštite na radu pa je tako uz radnika EĆ na skeli radio zajedno s njim i VĆ za kojega je dostavljena dokumentacija iz koje je razvidno da je obučen za rad na siguran način i za rad na skelama, što je u skladu s odredbom čl. 27. Zakona o zaštiti na radu, ponavlja da radnici tuženika (EĆ i VĆ) nisu obavljali demontažu/montažu skele već je skela prenošena s kata na kat kranom kojim je upravljao GIP PIONIR d.o.o. (konzolna skela iz čl. 87. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu Sl. 42/68, 45/68), ponavlja navode o skeli i radu na njoj kao o opasnoj stvari i djelatnosti, te da je šteta/ozljeda na radu nastala zbog nepredvidivog uzroka koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

15. U podnesku od 21.11.2024.g. tuženik navodi da nije osporavao da bi ozlijeđeni radnik pretrpio ozljede na radu i da je tužitelj podmirio troškove s osnova prijavljene ozljede na radu, navodi da je medicinsko vještačenje bilo nepotrebno i da se protivi snašanju troška vještačenja.

16. Na ročištu 25.11.2024.g. tužitelj navodi da su navodi tuženika iz podneska od 21.11.2024.g. kontradiktorni u odnosu na navode tuženika izrečene prije tog podneska, na ranijem ročištu i da su provedenim medicinskim vještačenjem utvrđene nesporne činjenice za tužitelja iz tužbe, a čemu je prigovarao tuženik tijekom postupka, a tuženik se ponovo pozvao na odredbu čl. 1067 st. 1. i 2. ZOO-a, naveo je da je tuženik oslobođen od prekršajne i kaznene odgovornosti (netočno navodi da se radi o oslobađanju jer je prekršajni postupak obustavljen zbog zastare, a kazneni je obustavljen zbog odustanka državnog odvjetništva od progona), ponavlja da tuženik nije bio vlasnik skele, stranke su ostale kod svojih navoda, te je na ovom ročištu glavna rasprava zaključena.

17. Provedeni su dokazi uvidom u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 29.12.2009.g. u iznosu od 39,61 kn (l. 4), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 14.01.2010.g. u iznosu od 255,50 kn (l .5), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 29.12.2009.g. u iznosu od 39,61 kn (l. 6), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 26.01.2010.g. u iznosu od 46,54 kn (l. 7), u osobni račun za pružene zdravstvene usluge – troškovi liječenja u bolnici plaćen 24.11.2009.g. u iznosu od 8.920,60 kn (l. 8), u izvješće HZZO-a o bolovanju za osiguranika EĆ, za razdoblje od 01.01.2010.g. do 31.01.2010.g. – plaćeno 08.07.2010.g. u iznosu od 4.652,76 kn (l. 9), u izvješće HZZO-a o bolovanju za osiguranika EĆ, za razdoblje od 01.02.2010.g. do 28.02.2010.g. – plaćeno 26.08.2010.g. u iznosu od 4.431,20 kn (l. 10), u izvješće HZZO-a o bolovanju za osiguranika EĆ, za razdoblje od 01.03.2010.g. do 31.03.2010.g. – plaćeno 14.09.2010.g. u iznosu od 5.095,88 kn (l. 11), u izvješće HZZO-a o bolovanju za osiguranika EĆ, za razdoblje od 01.04.2010.g. do 30.04.2010.g. – plaćeno 20.10.2010.g. u iznosu od 4.874,32 kn (l. 12), u račun spec. ord. med. rada FĆ br. 64-2010A1200 od 12.01.2010.g. plaćen 22.03.2010.g. u iznosu od 39,61 kn (l. 13), u račun spec. ord. med. rada FĆ br. 643-2010A1200 od 01.03.2010.g. plaćen 22.03.2010.g. u iznosu od 39,61 kn (l. 14), u račun spec. ord. med. rada FĆ br. 823-2010A1200 od 01.03.2010.g. plaćen 13.05.2010.g. u iznosu od 320,00 kn (l. 15), u račun spec. ord. med. rada FĆ br. 1247-2010A1200 od 31.03.2010.g. plaćen 21.06.2010.g. u iznosu od 39,61 kn (l. 16), u račun spec. ord. med. rada FĆ br. 1642-2010A1200 od 29.04.2010.g. plaćen 21.06.2010.g. u iznosu od 39,61 kn (l. 17), u račun spec. ord. med. rada FĆ br. 1818-2010A1200 od 13.05.2010.g. plaćen 16.07.2010.g. u iznosu od 320,00 kn (l. 18), u račun Medicinsko - biokemijskog laboratorija Dunje Turner, dipl. ing. med. biok. br. 20102903 od 14.05.2010.g. plaćen 16.07.2010.g. u iznosu od 78,89 kn (l. 19), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 16.02.2010.g. u iznosu od 46,54 kn (l. 20), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 12.05.2010.g. u iznosu od 94,81 kn (l. 21), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 12.05.2010.g. u iznosu od 73,36 kn (l. 22), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 17.06.2010.g. u iznosu od 46,54 kn (l. 23), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 23.06.2010.g. u iznosu od 73,36 kn (l. 24), u račun spec. ord. med. rada FĆ br. 3235-2009A1200 od 02.11.2009.g. plaćen 21.12.2009.g. u iznosu od 39,61 kn (l. 25), u račun spec. ord. med. rada FĆ br. 3360-2009A1200 od 16.11.2009.g. plaćen 21.12.2009.g. u iznosu od 39,61 kn (l. 26), u račun spec. ord. med. rada FĆ br. 3688-2009A1200 od 07.12.2009.g. plaćen 26.01.2010.g. u iznosu od 39,61 kn (l. 27), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 26.10.2009.g. u iznosu od 4.638,75 kn (l. 28), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 26.10.2009.g. u iznosu od 4.654,00 kn (l. 29), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 26.10.2009.g. u iznosu od 117,10 kn i 24.11.2009.g. u iznosu od 69,96 kn (l. 30), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 30.11.2009.g. u iznosu od 79,22 kn (l. 31), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 29.12.2009.g. u iznosu od 255,56 kn (l. 32), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 29.12.2009.g. u iznosu od 39,61 kn (l. 33), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 29.12.2009.g. u iznosu od 255,50 kn (l. 34), u osobni račun za pružene SKZZ usluge plaćen 30.11.2009.g. u iznosu od 46,54 kn (l. 35), u izvješće HZZO-a o bolovanju za osiguranika EĆ, za razdoblje od 24.07.2009.g. do 31.07.2009.g. – plaćeno 03.03.2010.g. u iznosu od 1.329,36 kn (l. 36), u izvješće HZZO-a o bolovanju za osiguranika EĆ, za razdoblje od 01.08.2009.g. do 31.08.2009.g. – plaćeno 03.03.2010.g. u iznosu od 4.652,76 kn (l. 37), u izvješće HZZO-a o bolovanju za osiguranika EĆ, za razdoblje od 01.09.2009.g. do 30.09.2009.g. – plaćeno 03.03.2010.g. u iznosu od 4.874,32 kn (l. 38), u izvješće HZZO-a o bolovanju za osiguranika EĆ, za razdoblje od 01.10.2009.g. do 31.10.2009.g. – plaćeno 03.03.2010.g. u iznosu od 4.874,32 kn (l. 39), u izvješće HZZO-a o bolovanju za osiguranika EĆ, za razdoblje od 01.11.2009.g. do 30.11.2009.g. – plaćeno 03.03.2010.g. u iznosu od 4.652,76 kn (l. 40), u izvješće HZZO-a o bolovanju za osiguranika EĆ, za razdoblje od 01.12.2009.g. do 31.12.2009.g. – plaćeno 03.03.2010.g. u iznosu od 4.652,76 kn (l. 41), u račun spec. ord. med. rada FĆ br. 2408-2009A1200 od 06.08.2009.g. plaćen 26.10.2009.g. u iznosu od 70,00 kn (l. 42), u prijavu ozljede na radu i profesionalne bolesti za osiguranika EĆ, Klasa: 502-03/09- 02/4587, Ur. br.: 339-05-18 od 06.08.2009.g. (l. 43), u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Klasa: 115-04/09-01/52, Ur. br. 556-16-02-02/15-09-02 od 21.10.2009.g. (l. 44-49, 75-80), u zahtjev za naknadu štete s povratnicom (l. 50-52), u dopis Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Klasa: 115-04/09-01/162, Ur. br.: 556-16-09/15-13-12 od 04.03.2013.g. (l. 65), u rješenje Županijskog suda u Zagrebu br. Kio-111/11 od 27.02.2013.g. (l. 66, 135-136), u presudu Prekršajnog suda u Zagrebu br. XX-G- 4311/10 od 29.08.2013.g. (l. 69-70, 137-138), u prijavu KB Dubrava upućenu Policijskoj upravi – Policijskoj postaji, Kriminalističke službe Grada Zagreba za osiguranika EĆ od 24.07.2009.g. (l. 81), u prijavu ozljede/bolesti KB Dubrava za osiguranika EĆ od 24.07.2009.g. (l. 82), u nalaz KB Dubrava, Hitne medicinske službe protokol br. 2009/013363 za osiguranika EĆ od 24.07.2009.g. (l. 83, 89), u nalaz KB Dubrava Hitne medicinske službe protokol br. 2009/015909 od 31.08.2009.g. (l. 84), u povijest bolesti KB Dubrava, Klinike za kirurgiju protokol br. 2009/000846 za osiguranika EĆ od 07.12.2009.g. (l. 85) u povijest bolesti KB Dubrava, Klinike za kirurgiju protokol br. 2010/000638 od 20.04.2010.g. (l. 86), u povijest bolesti KB Dubrava za osiguranika EĆ (l. 88- 89), u otpusno pismo KB Dubrava za osiguranika EĆ od 30.07.2009.g. (l. 90), u temperaturnu listu od 27.07.2009.g. do 30.07.2009.g. (l. 91), u DTS - obrazac za upis podataka od 29.07.2009.g. (l. 92), u nalaz KB Dubrava, Zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju za osiguranika EĆ od 29.07.2009.g. (l. 93-94), u nalaz KB Dubrava, Zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju za osiguranika EĆ od 24.07.2009.g. (l. 95-97), u uputnicu za imuno hematološke pretrage za osiguranika EĆ od 24.07.2009.g. s nalazom krvne grupe (l. 98-99), u nalaze KB Dubrava, Kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku, odjela za hematologiju i koagulaciju od 28.07.2009.g., od 27.07.2009.g., od 25.07.2009.g., od 25.07.2009.g., od 26.07.2009.g., od 24.07.2009.g., od 24.07.2009.g., od 24.07.2009.g. (l. 100-107), u suglasnost za medicinske intervencije od 24.07.2009.g. (l. 108), u evidencijski list klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje za osiguranika EĆ od 24.07.2009.g. (l. 109), u evidencijski list KB Dubrava, klinike za anesteziologiju za osiguranika EĆ (l. 110), u sestrinsku listu procjene / pojačanog nadzora KB Dubrava, odjela neurologije za osiguranika OĆ od 26.07.2009.g. i od 25.07.2009.g. (l. 111-112), u nalaz KB Dubrava, kliničkog zavoda za laboratorijsku dijagnostiku od 24.07.2009.g. (l. 113), u evidencijski list terapije za osiguranika EĆ od 25.07.2009.g. i od 24.07.2009.g. (l. 114-117), u premještajnu listu iz JIL-a KB Dubrava, Zavoda za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, odjela za intenzivno liječenje za osiguranika EĆ od 24.07.2009.g. (l. 118-119), u protokol intenzivnog liječenja KB Dubrava, Klinike za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje za osiguranika EĆ od 24.07.2009.g. (l. 120-121), u dopis Doma zdravlja Zagreb – Istok od 12.05.2016.g. (l. 123), u dopis Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije od 16.05.2016.g. (l. 124), u izvješće o bolovanju HZZO-a za osiguranika EĆ za razdoblje od 01.04.2010.g. do 30.04.2010.g. (l. 126), u izvješće o bolovanju HZZO-a za razdoblje od 01.03.2010.g. do 31.03.2010.g. (l. 127), u izvješće o bolovanju HZZO-a za razdoblje od 01.02.2010.g. do 28.02.2010.g. (l. 128), u izvješće o bolovanju HZZO-a za razdoblje od 01.01.2010.g. do 31.01.2010.g. (l. 129), u izvješće o bolovanju HZZO-a za razdoblje od 01.12.2009.g. do 31.12.2009.g. (l. 130), u izvješće doktora medicine rada za osiguranika EĆ od 06.08.2008.g. (l. 131), u prijavu o ozljedi na radu HZZO-a od 06.08.2008.g. za osiguranika EĆ (l. 132-134), u evidencijski karton radniku raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada za radnika EĆ (l. 139-140), u evidencijski karton SENSIM-a d.o.o. o osposobljenosti radnika za rad na siguran način za radnika EĆ (l. 141), u uvjerenje o osposobljenosti radnika za rad na siguran način sukladno Sustavu, planu i programu osposobljavanja za Jozepa EĆ (l. 142, 157, 170), u Svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti radnika Specijalističke ordinacije medicine rada Milčić Veronike dr. med. spec. med. rada od 18.03.2009.g. za EĆ (l. 143, 160, 173), u statičku provjeru nosivosti konzolne skele s fotografijama GIP "PIONIRA" za stambenu građevinu u Folnegovićevoj/Rapskoj u Zagrebu (l. 144- 152), u Procjenu opasnosti tvrtke KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o. za SENSIM d.o.o. (l. 153-156), u uvjerenje tvrtke KONTROL BIRO – PRISTER, Društva za osiguranje kvalitete d.o.o. o osposobljenosti radnika za rad na siguran način za EĆ (l. 158, 171), u evidencijski karton SENSIM d.o.o. o osposobljenosti radnika za rad na siguran način za radnika EĆ (l. 159, 172), u ugovor br. 054/04 o poslovnoj suradnji iz područja zaštite na radu zaključen između SENSIM d.o.o. i KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o. od 12.11.2004.g. (l. 200-201), u odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-III-6805/2014 od 05. veljače 2015.g. (l. 202- 208), u Kontrolni list skele (l. 209), u svjedodžbu Instruktažnog centra, ustanove za obrazovanje odraslih o stručnoj osposobljenosti za VĆ (l. 210), u evidencijski karton radniku raspoređenom na poslove s posebnim uvjetima rada za Briševac Zvonka (l. 211-212).

18. Saslušani su svjedoci EĆ na ročištu **.**.2016.g. i ZĆ na ročištu 04.04.2022.g., te je saslušan tuženik kao stranka, direktor tuženika, RĆ na ročištu 08.09.2016.g.

19. Izvršen je uvid u spis Prekršajnog suda u Zagrebu, br. G-4311/10 (G- 750/16) i u spis Županijskog suda u Zagrebu, Kio-111/11 na ročištu 08.09.2016.g.i 07.02.2007.g., te u spis Državnog inspektorata Područne jedinice u Zagrebu na ročištu 31.01.2022.g.

20. Provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za sigurnost i zaštitu na radu dipl. ing. sig. Ani Šijaković na okolnost da li su provedene sve mjere zaštite na radu predmetne zgode, te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje vještaka od 06.04.2017.g. (l. 181- 186), u nalaz i mišljenje od 13.06.2024.g. (l. 249-266) i u očitovanje vještaka od 27.09.2024.g. (l. 276-279), te je stalni sudski vještak dipl. ing. sig. Ana Šijaković saslušana na ročištu 07.02.2018.g., na ročištu 20.07.2022.g. i na ročištu 09.10.2024.g.

21. Provedeno je medicinsko vještačenje na okolnost uzročno - posljedične veze između zadobivenih ozljeda radnika EĆ i utuženih troškova liječenja po stalnom sudskom vještaku dr. med. Damiru Vodopivcu, spec. med. rada, te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje vještaka od 28.10.2024.g. (l. 298-299), te je stalni sudski vještak saslušan na ročištu 25. studenoga 2024.g.

22. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su u smislu čl. 8 ZPP-a, svaki posebno i u njihovoj međusobnoj vezi.

23. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

24. Među strankama nije sporno da je dana 24.07.2009.g. došlo do tjelesne ozljede radnika tuženika, EĆ, na radu, prilikom pada pri obavljanju radnog zadatka na skeli, te da je povodom tog štetnog događaja izvršen očevid istog dana i da je sačinjen Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu, Klasa: 115-04/09- 01/52, Ur. br. 556-16-02-02/15-09-02 od 21.10.2009.g. (l. 44-49, 75-80), zatim nije sporna činjenica plaćanja utuženih računa za troškove liječenja osiguranika tužitelja EĆ i troškova naknade plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u ukupno utuženom iznosu.

25. Sporan je osnov potraživanja tužitelja, tj. sporna je odgovornost tuženika i u vezi s tim, sporna je pasivna legitimacija, također je sporna visina zahtjeva, ali samo u vezi sa spornim osnovom potraživanja (dakle nije sporna u računskom, tj. matematičkom smislu), sporno je jesu li prilikom ozljeđivanja radnika AĆ bile provedene mjere zaštite na radu, također je sporno je li radnik tuženika u času ozljeđivanja obavljao poslove s posebnim uvjetima rada, te je sporna i uzročno - posljedična veza između štetnog događaja, tj. činjenice ozljeđivanja radnika i nastalih troškova, u vezi s osnovom, tj. odgovornosti tuženika.

26. Medicinskim vještačenjem provedenim po stalnom sudskom vještaku dr. med. Damiru Vodopivcu, spec. med. rada utvrđeno je da su predmetni utuženi troškovi liječenja i bolovanja, tj. privremene nesposobnosti za rad u uzročno – posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, tj. padom radnika, osiguranika tužitelja, a radnika tuženika, prilikom rada na skeli i njegovim ozljeđivanjem.

27. Stalni sudski vještak dr. med. Damir Vodopivec, spec. med. rada u svom mišljenju navodi da je osiguranik tužitelja, EĆ stradao radeći kod tuženika, te da je zadobio ozljede u vidu prijeloma rebara VIII-X s lijeve strane s ulaskom krvi u lijevu stranu prsišta, uganuća lijevog zgloba lakta, uganuća lijevog ručnog zgloba, te prijeloma donjih dijelova palčane i lakatne kosti lijeve ruke, naveo je da je radnik EĆ, po štetnom događaju hitno bolnički obrađen, a po otpustu da se nastavio ambulantno liječiti u ambulanti medicine rada koja je vodila njegovo bolovanje i upućivala ga na daljnje liječenje kirurgu - traumatologu, fizijatru i psihijatru, te je vještak dao zaključak i mišljenje da postoji direktna uzročno - posljedična veza između ozljeda i troškova liječenja, te naknade plaće osiguraniku, a vještak je i ponovio svoj nalaz i mišljenje usmeno na ročištu dana 25.11.2024.g.

28. Stranke u pogledu ovog mišljenja i zaključka vještaka nisu imale prigovora na samo mišljenje i zaključak, te sud prihvaća ovaj nalaz i mišljenje vještaka jer je isti dan u skladu s pravilima struke, jasno i objektivno, na temelju dokumentacije u spisu i medicinske dokumentacije ozlijeđenog radnika EĆ.

29. Saslušan kao svjedok, ozlijeđeni radnik AĆ, na ročištu 08.09.2016.g. je u svom iskazu naveo da je dana 24.07.2009.g. trebao demontirati skelu s jednog kata zgrade i montirati ju na sljedeći kat zgrade s još jednim radnikom, VĆ, a radilo se o visećoj skeli koja je bila 160 cm široka i koja ima 2 nosača, te je on pozvao kran, tj. kranistu da s kranom digne skelu na sljedeći kat, te je čekao kran da dođe kako bi zakačio skelu, a kada je kran došao prihvatiti skelu, tj. zakačiti ju, jedan nosač je popustio ili pukao i skela je pala, a s obzirom da se on još nalazio na skeli, pao je zajedno sa skelom, radilo se o visini od 17 metara (obrazlaže da skela ima 4 mjesta gdje ju kran prihvaća i da radnik mora prethodno na 4 mjesta staviti sajlu od krana kako bi kran tu skelu premjestio, nakon toga se radnik miče sa skele kako bi kran mogao skelu maknuti i u ovom slučaju ju montirati na kat više), dakle, on je čekao kran da dođe kako bi zakačio skelu na te 4 točke, i prije nego što se kran približio skeli, nosač skele je popustio na jednom mjestu i skela je pala, ne može objasniti kako je do toga došlo, tj. kako je došlo do popuštanja tog nosača, te je naveo da su ujutro na toj skeli bila trojica do četvorica radnika i da su normalno po njoj hodali i radili, navodi da je on zidar i da je imao potrebnu osposobljenost za rad na toj skeli koja se montira na zemlji, ima ogradu, te kran dolazi po nju i montira ju na određeni dio zgrade (ovdje se radilo o petom, završnom katu i s tom skelom su oni, radnici išli od prvog kata pa naviše, a radili su na toj skeli do tog predmetnog dana, možda 40 - 50 dana).

30. Također je svjedok EĆ iskazao da je stručno osposobljen za montažu i demontažu te skele, a on je ustvari bio pomoćni radnik dok je VĆ bio glavni majstor za tu montažu i demontažu, te oni rade timski jer se radi o takvoj naravi posla, prema kojoj se i diže teži teret i slično, tako da jedan radnik zapravo nije nikada sam, a nekad ih na toj skeli ima i sedmero, armirači, električari, tesari i sl., te je naveo da je on i tesar, a tesar je ustvari osoba koja je stručna za montažu i demontažu ovakve skele.

31. Saslušan kao stranka, direktor tuženika, RĆ koji nije bio očevidac događaja i kojemu su radnici prepričali događaj, na ročištu 08.09.2016.g., u svom iskazu navodi da je radnik EĆ bio osposobljen za rad na siguran način na skeli, a VĆ da je bio osposobljen za montažu i demontažu skele, da se radi o timskom radu jer idu dvojica i više na skelu, te da se u predmetnom slučaju radi o prenošenju skele s jednog kata na drugi, a ne o montaži i demontaži skele (navodi da su to dvije različite stvari), te je naveo da oba radnika, i građevinski radnik koji je osposobljen za rad na siguran način i radnik koji je osposobljen za montažu i demontažu skele obavljaju radnje kako bi se skela mogla prihvatiti od krana radi premještaja na drugi kat, a radi se o radnjama zakačivanja skele sa sajlama na kran, sama skela se zakači na kran na 4 mjesta, 2 sa svake strane skele, navodi da samo jedan radnik niti ne može zakačiti te sajle na takav način i da moraju biti najmanje 2 radnika, a sajle se stavljaju istovremeno sa svake strane pa su potrebna najmanje dvojica radnika, kako je ovdje bio slučaj (navodi da su mu rekli očevici, radnici, DĆ, E R i VĆ da je radnik EĆ pozvao kran i da je u tom momentu VĆ vjerojatno otišao po nešto, te ga nije bilo na skeli i baš u tom trenutku, prije nego što je kran uopće prišao skeli - skela, tj. nosač skele je popustio, te je radnik EĆ pao zajedno sa skelom).

32. U Zapisniku o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Odsjeka za nadzor u području zaštite na radu, Klasa: 115-04/09- 01/52, Ur. br. 556-16-02-02/15-09-02 od 21.10.2009.g. (l. 44-49, 75-80), a koji je sačinjen na temelju očevida obavljenog na mjestu nastanka događaja, istog dana kada se dogodio štetni događaj navedeno je u toč. 2.1. "Osposobljavanje za rad na siguran način", navedeno je da je radnik EĆ osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto građevinski radnik – zidar i da je predočen evidencijski karton EK – 1 od 31.05.2004.g., izdan od KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o. Zagreb iz kojeg se vidi da je praktično osposobljavanje provedeno od 31.05.2004.g. do 02.06.2004.g., te je navedeno da je predočeno i uvjerenje br. U-3855 o osposobljavanju radnika AĆ, zaposlenog na radnom mjestu građevinski radnik – zidar, izdano 31.05.2004.g. od KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o., a da nije predočena dokumentacija o osposobljavanju ozlijeđenog radnika EĆ za rad na siguran način za poslove na koje je raspoređen neposredno prije ozljede.

33. Također je u toč. 2.2. Zapisnika "Poslovi s posebnim uvjetima rada" navedeno da posao na koji je raspoređen ozlijeđeni radnik EĆ spada u poslove s posebnim uvjetima rada sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada, čl. 3. toč. 1., 16., 17., 18., te da je predočena svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika EĆ za poslove građevinski radnik – zidar br. 966-2009 od 18.03.2009.g., izdana od strane dr. spec. ord. med. rada FĆ, te da se iz svjedodžbe vidi da je radnik zdravstveno sposoban za poslove utvrđene Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada po čl. 3. toč. 1., 16., 17., 18.

34. U odnosu na radnika VĆ je u ovom Zapisniku o inspekcijskom nadzoru, u toč. 2.1. "Osposobljavanje za rad na siguran način" konstatirano da je za njega predočen evidencijski karton EK – 1 o sposobnosti za rad na siguran način za radno mjesto građevinski radnik – tesar izdan od KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o. Zagreb i da je praktično osposobljavanje provedeno od 08.04.2002.g. do 12.04.2002.g., te je predočeno uvjerenje br. U-656/02 o osposobljenosti za rad na siguran način za istog radnika za radno mjesto građevinski radnik – tesar, od 06.04.2002.g. izdano od KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o. Zagreb, a u toč. 2.2. Zapisnika je navedeno da posao radnika VĆ - građevinskog radnika – tesara, spada u poslove s posebnim uvjetima rada, sukladno Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada, čl. 3. toč. 1., 6., 11., 16., 17., 18., 19., te da je predočena svjedodžba o stručnoj osposobljenosti izdana od Instruktažnog centra – Ustanova za obrazovanje odraslih – Križevci i da je isti stručno osposobljen za signalistu i vezača tereta, za rukovanje i upravljanje motornom pilom.

35. U toč. 3. u pogledu vremena, mjesta i radova koji su obavljani neposredno prije ozljeđivanja – u Zapisniku se navodi da je dana 24.07.2009.g. u 7,40 sati na privremenom radilištu Zagreb, Rapska – Folnegovićeva na južnoj strani objekta, gdje su se pripremale konzolne skele za podizanje sa 4. na 5. kat, tj. skidala se spojna veza zaštitne ograde na konzolnim skelama da bi se iste mogle dizalicom podići na zid 5. kata i da su te poslove obavljali radnici SENSIM d.o.o., EĆ i VĆ, pri čemu je u jednom momentu konzolna skela pala i zajedno s njom i radnik EĆ koji se nalazio na istoj, a koja je bila montirana krajnje lijevo na južnom zidu objekta.

36. Također se navodi da je glavni izvoditelj radova bio GIP PIONIR d.o.o. koji je kao naručitelj sklopio Ugovor o ustupanju i preuzimanju kooperantskih radova od 11.02.2009.g. pod br. 637/02/09 s izvoditeljem SENSIM d.o.o., a predmetne konzolne skele su oprema naručitelja GIP PIONIR d.o.o., isto tako je konstatirano da GIP PIONIR d.o.o. nema dokumentaciju za navedenu skelu (dok se Plan skele i preslika Plana nalazi u privitku zapisnika), a isto tako se navodi da su GIP PIONIR d.o.o. i SENSIM d.o.o. sklopili 11.02.2009.g. Ugovor o organiziranju i provođenju zaštite na radu na zajedničkom gradilištu (koji se nalazi u privitku zapisnika).

37. Navedeno je da su prilikom očevida inspektori fotografirali mjesto događaja – južni zid objekta na kojem su vidljive konzolne skele, te konzolnu skelu koja je pala na jednoj strani, a ostala visiti na drugoj, fosne koje su popadale na tlo, između kojih se vidi i kaciga ozlijeđenog radnika, a konzolna skela je naknadno i fotografirana, fotografirani su detalji veze sa zidom, te je vidljivo da je pukao var između vijka i stope, što je i prouzročilo pad skele.

38. U pogledu same skele je još navedeno da na skeli nisu uočeni podaci o dopuštenom broju osoba i težini materijala, i da za konzolnu skelu ne postoji nikakva dokumentacija na privremenom radilištu, Plan skele, kao i da je ista već zahvaćena hrđom, što je utvrđeno očevidom.

39. Navedeno je u toj toč. 3. također: "Ozljeda se dogodila u redovitom radu nakon 40 minuta od početka rada a ozlijeđeni je iako je građevinski radnik – zidar obavljao poslove demontaže konzolne skele zajedno s građevinskim radnikom – tesarom VĆ. Uobičajeni način montiranja pomoćnih konzolnih skela je takav da su u zidovima ostavljene rupe, kroz te rupe se stavljaju nosači na koje se montira stopa s kukom i onda se dizalicom podigne skela tako da se okači za te stope iz kojih se ne može iščupati konzola jer su posebnog oblika".

40. Isto tako je navedena izjava očevica VĆ, prema čijoj izjavi je on zajedno s EĆ dobio zadatak da pripreme skele na južnoj strani objekta koje su bile na četvrtom katu, za montažu na peti kat, te po izjavi VĆ, svaka skela ima zaštitnu ogradu sa spojevima koje su skidali da bi svaku skelu mogli dignuti zajedno sa zaštitnom ogradom, kranom, a kod premještanja skele, skida se samo spojni dio zaštitne ograde.

41. Dalje je navedeno da prema izjavi ozlijeđenog EĆ, navedena dva radnika, AĆ i VĆ su dobili zadatak od poslovođe DĆ da konzolnu skelu demontiraju s jedne etaže i uz pomoć krana dignu na dno slijedeće etaže i dok su stajali na konzolnoj skeli, u jednom momentu VĆ se udaljio sa skele i ozlijeđeni je propao zajedno sa skelom odnosno jednom stranom skele koja se otkačila, na tlo zajedno s fosnama koje su bile između dvije konzolne skele, navedeno je i da je EĆ izjavio da su im na radilištu osigurani zaštitni pojasevi s remenom, ali ga on nije koristio u trenutku događaja ozljede.

42. U pogledu osobnih zaštitnih sredstava, navedeno je da je ozlijeđeni radnik EĆ koristio radne cipele sa čeličnom kapicom, radno odijelo, zaštitnu kacigu i zaštitne rukavice, te da su prema izjavi ozlijeđenog radnika, na radilištu bili osigurani i zaštitni pojasevi s remenom, ali ih ozlijeđeni radnik nije koristio u trenutku događaja ozljede, kao i da je uvidom u opće akte tvrtke, utvrđeno da su predviđena ista osobna zaštitna sredstva.

43. U pogledu vremena, mjesta i načina ozljeđivanja radnika, u toč. 7. Zapisnika se navodi da se dana 27.04.2009.g. u 7,40 u redovitom radu teže ozlijedio radnik SENSIM d.o.o. AĆ koji se nalazio na konzolnoj skeli na južnoj strani objekta na privremenom radilištu u Zagrebu, Rapska – Folnegovićeva i da je VĆ s AĆ dobio zadatak da pripreme skele na južnoj strani objekta koje su bile na četvrtom katu za montažu na peti kat, pri čemu je u jednom momentu skela propala (desna strana skele), pri čemu je AĆ pao zajedno s fosnama na tlo s visine cca 15 m, pri čemu se teže ozlijedio.

44. U toč. 10. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru "Utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu", konstatirano je:

- u pogledu sredstva rada - konzolne skele, da je konzolna skela kao sredstvo rada - bila neispravna (zahrđala metalna konstrukcija skele, pukao var između vijka i stope što je prouzročilo pad skele i ozljedu radnika, da nema Plana skele na privremenom radilištu niti kontrolne knjige skele, a na skeli nisu bile istaknute oznake o dopuštenom broju osoba i težini materijala koji se moraju nalaziti na skeli).

- ozlijeđeni radnik je građevinski radnik – zidar, a da je raspoređen na poslove demontaže skele, pri čemu nije bio vezan zaštitnim pojasom s remenom, iako se nalazio na konzolnoj skeli na visini cca 15 m od tla, gdje su skinute bočne strane zaštitne ograde i spojni dio zaštitne ograde između konzolnih skela.

- ozlijeđeni radnik nije osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je obavljao prilikom ozljeđivanja niti ispunjava posebne uvjete glede stručne osposobljenosti za montažu i demontažu skela niti glede zdravstvene i psihičke sposobnosti za poslove koje je obavljao kad se ozlijedio.

45. Saslušan kao svjedok ZĆ, inspektor rada za zaštitu na radu, koji je obavio nadzor u predmetnom slučaju, naveo je u svom iskazu na ročištu 04.04.2022.g. da se sjeća da se radilo o padu radnika koji je pao zajedno sa skelom na tlo i da mu se čini da je bilo nešto neispravno na samoj skeli, također se sjeća da je konstatirao da radnik nije koristio zaštitni pojas koji je bio na gradilištu, a na pitanje tuženika, naveo je da se ne sjeća tko je bio vlasnik skele, no da zna da je odgovorna tvrtka koja ju koristi – bez obzira tko je vlasnik skele, zatim je na pitanje tuženika da je iz zapisnika vidljivo da je pukao var između vijka i skele i da je to prouzročilo pad skele, te je li pozvao vještaka da utvrdi ovu činjenicu, svjedok ZĆ odgovorio da je to bilo vidljivo prostim okom i da na gradilištu mora postojati dokumentacija o skeli, tj. Plan skele sa statičkim proračunom, nosivost skele, te zbog sigurnosnih razloga, mora biti naveden broj osoba i težina tereta koji skela može podnijeti, te je naveo da kod osposobljavanja radnika za rad na siguran način, on mora biti upoznat o opasnostima koje su navedene na evidencijskom kartonu, a osposobljen je za ono radno mjesto na koje je raspoređen, što znači ako je on građevinski radnik - zidar, da tada mora biti osposobljen upravo za građevinskog radnika – zidara, ali mora biti upoznat s opasnostima, tj. ako radnik radi na visini, tada se mora utvrditi i zdravstvena sposobnost za rad na visini, te taj posao onda spada u poslove s posebnim uvjetima rada (u odnosu na navod na evidencijskom kartonu o osposobljenosti radnika za rad na siguran način na listu 141: "postojeće opasnosti i štetnosti pri radu kojim je radnik upoznat tijekom osposobljavanja za rad na siguran način – opasnost kod rada na visini").

46. Kako je bila sporna činjenica provedbe svih mjera zaštite na radu za ozlijeđenog ranika EĆ, tj. kako je bio sporan osnov tužbenog zahtjeva iz tog razloga, a također je bio sporan osnov i zbog toga što je tuženik naveo da se radilo o višoj sili, tj. u događaju koji nije mogao predvidjeti niti spriječiti, provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za sigurnost i zaštitu na radu, dipl. ing. sig. Ani Šijaković na okolnost da li su provedene sve mjere zaštite na radu predmetne zgode.

47. U nalazu i mišljenju od 06.04.2017.g. stalni sudski vještak dipl. ing. sig. Ana Šijaković je navela pod toč. 9. (str. 3. nalaza i mišljenja) da radnik EĆ ima uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika br. 966-2009 od 18.03.2009.g. za građevinskog radnika – zidara čl. 3. toč. 1., 16., 17., 18. Pravilnika o o poslovima s posebnim uvjetima rada, izdano od dr. med. spec. med. rada FĆ (l. 143, 160, 173), no da nema utvrđenu zdravstvenu sposobnost za poslove na montaži/demontaži građevinske skele prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada, čl. 3. toč. 11.

48. U toč. 10. nalaza i mišljenja na str. 3. nalaza i mišljenja, vještakinja navodi da postoji Statička provjera nosivosti skele za izvođača GIP PIONIR d.o.o. u kojoj je naveden datum 22.07.2009.g., izrađena po HĆ, ovl. inž. građevinarstva – G-2462 (l. 144-152 spisa), te vještakinja daje mišljenje da se skele smiju na radilištima montirati, dopunjavati i demontirati stručno osposobljeni monteri skele pod nadzorom određene stručne osobe i sukladno projektu skele koji mora sadržavati: osnovne dimenzije skele, specifikaciju elementa skele s oznakom kvalitete materijala, način postavljanja skele, uključujući detalje veze na objekt, način osiguranja skele od vjetra, najveće dopušteno opterećenje skele, uputu za montažu i demontažu skele, prikaz osnovnih mjera zaštite koje se primjenjuju pri montaži, demontaži i uporabi skele, a od svega propisanog, vještakinja navodi da je u spis dostavljena samo Statička provjera nosivosti skele, a da je dokumentacija skele ispravna ako je potpisana od strane ovlaštenog projektanata i uvezana u nedjeljiv komplet.

49. U pogledu Procjene opasnosti za tuženika, izrađene od strane KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o. Zagreb, navodi da je ista izrađena za radno mjesto građevinski radnik – zidar (l. 153-156 spisa), a pod toč. 12. nalaza i mišljenja je vještakinja navela da u spisu postoji uvjerenje za EĆ za osposobljavanje za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara od 31.05.2004.g. (l. 158), te daje mišljenje da osposobljavanje za rad na siguran način treba razlikovati od stručnog osposobljavanja za pojedine poslove s posebnim uvjetima rada i da se osposobljavanje za rad na siguran način radi za poslove iz ugovora o radu tog radnog mjesta i izvodi prema rizicima iz Procjene opasnosti, a da ga obavljaju ovlaštene tvrtke za poslove zaštite na radu pa vještakinja navodi da za to osposobljavanje (za radno mjesto građevinski radnik – zidar) postoji dokaz u spisu na l. 142 spisa dok u pogledu stručnog osposobljavanja za montažu i demontažu skele koje izvode tvrtke koje imaju odobrenje i koje osposobljavanje se upisuje u radnu knjižicu, a u odnosu na koje EĆ navodi da je stručno osposobljen, i to za montažu i demontažu skele – vještakinja navodi da u spisu ne postoji dokaz za to.

50. U nalazu i mišljenju, stalni sudski vještak dipl. ing. sig. Ana Šijaković apostrofira odredbe Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96, 114/03, 75/2009), i to čl. 8. (zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca), zatim čl. 13. u pogledu odgovornosti poslodavca (odgovornost poslodavca za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima, koji može obavljanje poslova zaštite na radu prenijeti i na svojeg ovlaštenog predstavnika, ovlaštenika koji je svaka osoba koja rukovodi radom jednog ili više radnika, na kojeg je prenijeto ovlaštenje u pisanom obliku, a koje ovlaštenje poslodavac daje ugovorom o radu, odnosno drugim aktom kojim se utvrđuje ovlaštenje vezano za provedbu zaštite na radu), zatim čl. 73. (da ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zaštite na radu, da je dužan svojim ovlaštenicima dati ovlaštenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojima se osigurava provedba Zakona i drugih propisa iz zaštite na radu, a naročito za to: - da se na poslove ne rasporedi zaposlenik koji nije osposobljen za rad na siguran način, - da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi zaposlenik za kojeg na propisani način nije utvrđeno da ispunjava tražene uvjete, odnosno da se zaposlenik koji tražene uvjete više ne ispunjava, ne zadrži na poslovima s posebnim uvjetima za rad, - da se malodobnicima, ženama i zaposlenicima sa smanjenom radnom sposobnošću ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati, - da isključi iz uporabe strojeve i uređaje te osobna zaštitna sredstva koja nisu ispravna, - da zaposlenici rade sukladno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa zaštite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvođača strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana osobna zaštitna sredstva, - da zaposleniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka, - da osigura potreban broj zaposlenika osposobljenih za evakuaciju i spašavanje, kao i za pružanje prve pomoći, te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu, - da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pića te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad zaposlenicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada), zatim navodi da su čl. 76. do 78. regulirane obveze radnika, te posebno naglašava odredbu čl. 77. Zakona o zaštiti na radu (Radnik je dužan obavljati poslove s dužnom pozornošću te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu (st. 1.), zatim st. 2.: Smatra se da radnik radi s dužnom pozornošću kada poslove obavlja sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i to na način da: prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, - pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada, – pravilno upotrebljava propisanu osobnu zaštitnu opremu koju je nakon uporabe dužan vratiti na prikladno mjesto, - pravilno upotrebljava i svojevoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na uređaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada), - odmah obavijesti poslodavca i osobu iz članka 18.a ovoga Zakona o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika, kao i o nepostojanju ili nedostatku uputa koje su dane za takvu situaciju, - posao obavlja sukladno pravilima struke te propisanim uputama, – prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge radnike i sredstva rada, – surađuje s poslodavcem, osobom iz članka 18.a ovoga Zakona i povjerenikom za zaštitu na radu).

51. Stoga stalni sudski vještak dipl. ing. sig. Ana Šijaković daje zaključno mišljenje u kojem navodi da su skele privremene građevine na radilištima i smatraju se opasnim sredstvom rada kod kojih je glavna opasnost za radnike na skeli posljedica pada sa visine, a štetne posljedice rada na skeli - visini spriječavaju se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu (ispravna sredstva rada – skele) dok se preostale opasnosti spriječavaju primjenom posebnih pravila zaštite na radu (stručna osposobljenost – radnici na montiranju skela moraju za taj posao biti posebno stručno osposobljenosti po verificiranom programu i moraju imati liječničko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova na montaži građevinskih skela (čl. 3. toč. 11. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada) pa vještakinja zaključuje – da se nedvojbeno može utvrditi da je tuženik poduzeo niz mjera zaštite na radu, no da nije poduzeo sve mjere zaštite, a jedna od izuzetno važnih mjera je da ne rasporedi na poslove montaže/demontaže skele radnika koji nema stručnu osposobljenost i zdravstvenu osposobljenost za obavljanje poslova na montaži i demontaži skele (vještakinja navodi da je osiguranik tužitelja EĆ doprinio nastanku štetnog događaja jer nije odbio obavljati poslove na montaži/demontaži građevinske skele, iako nema uvjerenje o stručnoj osposobljenosti i zdravstvenu sposobnost za poslove na montaži skele), a obveza i odgovornost tuženika kao poslodavca je da planira, organizira, provodi i nadzire provođenje mjera zaštite na radu i ukoliko se radnici ne pridržavaju naređenih mjera u uputama poslodavca, poslodavac je dužan tim radnicima zabraniti rad.

52. Ovaj svoj nalaz i mišljenje je stalna sudska vještakinja dipl. ing. sig. Ana Šijaković ponovila na ročištu 07.02.2018.g., te je navela da prema Zakonu o zaštiti na radu postoje 2 vida osposobljavanja, osposobljavanje za rad na siguran način prema čl. 27 Zakona o zaštiti na radu - za koje je predočeno uvjerenje o osposobljavanju za poslove građevinski radnik – zidar, no, navela je da se u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru navodi da je oštećeni radnik zajedno s drugim radnikom, VĆ, obavljao poslove na montaži odnosno demontaži skele, a radnici koji rade na montaži i demontaži skele moraju imati posebnu stručnu osposobljenost za skelara koju oštećeni radnik nema, vještakinja je istaknula da se u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru navodi da je radnik EĆ radio na montaži odnosno demontaži skele, a za radnika EĆ ne prileži uvjerenje o stručnoj osposobljenosti za montažu i demontažu skele, jednako tako, u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti radnika koja zdravstvena sposobnost se utvrđuje prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada, i to prema čl. 3 toč. 11 Pravilnika, za tog radnika nema utvrđene zdravstvene sposobnosti - da smije obavljati poslove na montaži odnosno demontaži građevinske skele.

53. U odnosu na radnika VĆ, vještakinja navodi da je u Zapisniku o inspekcijskom navedeno da on ima stručnu osposobljenost za radnika skelara, a to znači da je prošao stručnu edukaciju i da ima ispunjene zdravstvene preduvjete za obavljanje poslova na montaži odnosno demontaži građevinske skele, te da su oba radnika, i EĆ i VĆ, radnici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, ali su prema njihovim temeljnim ugovorima o radu i određeni rizici i poslovi koje isti obavljaju, a za građevinskog radnika - zidara, oni su predviđeni u čl. 3. toč. 1., toč. 16., toč. 17. i toč. 18. Pravilnika: - poslovi građevinskog radnika zidara, a radnik koji radi na poslovima montaže i demontaže građevinske skele, prema tom istom Pravilniku mora ispunjavati i posebne uvjete prema čl. 3. toč. 11. Pravilnika.

54. Isto tako, u pogledu prigovora tuženika da vještakinja nije uzela u obzir da je s ozlijeđenim EĆ radio i VĆ koji je bio osposobljen za rad na montaži/demontaži skele, vještakinja je navela da prilikom rada, radnici koji još nisu osposobljeni za rad na siguran način, mogu raditi pod nadzorom radnika koji je osposobljen za rad na siguran način, ali ne duže od 30 dana, dakle radnik na poslovima s posebnim uvjetima rada mora biti stručno osposobljen za poslove montaže i demontaže građevinske skele, osposobljavanje za montažu i demontažu građevinske skele rade određene tvrtke i vještakinja ponavlja da je bitno da se ova osposobljenost upisuje u radnu knjižicu, no navela je da radnik EĆ nema upisanu ovu stručnu osposobljenost (kako se navodi i u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru).

55. S obzirom na prigovor tuženika da se radilo o puknuću vara između vijka i stope skele (pa da se radilo o višoj sili), vještakinja je odgovorila da je to što je puknuo var između vijka i stope skele (uslijed zahrđalosti) - dokaz da je tuženik koristio neispravno sredstvo rada, tj. skelu, neovisno o tome što je skela vlasništvo druge firme, navela je da je tuženik ugovorom iznajmio skelu, a što podrazumijeva da skela mora biti ispravna, izrađena u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i svim zakonima koji propisuju ispravnost sredstava rada (pri čemu se napominje da uopće nije bitno radi li se o najmu skele ili ugovoru o ustupanju jer je odlučno da je tuženik kao građevinski poduzetnik koristio skelu na gradilištu i da je tuženik poslodavac pa je bio dužan koristiti skelu kao ispravno sredstvo rada).

56. Također je vještakinja navela da skela mora biti postavljena prema planu koji sadrži dimenzije skele i sve njene sastavne elemente, moraju biti nabrojena sredstva za međusobno spajanje svih tih sastavnih elemenata skele, mora biti određen način pričvršćivanja skele za objekt, njeno najveće dopušteno opterećenje, mora stajati vrsta materijala skele i njegova kvaliteta, mora biti priložen statički proračun nosivih elemenata i mora biti izrađena uputa za montažu i demontažu skele, te svaka skela mora imati kontrolnu knjigu skele, a to znači da se ispravnost skele mora provjeravati od strane odgovorne osobe prije nego što se započne s radom, a najmanje jedanput mjesečno, naročito poslije vremenskih nepogoda, prepravaka, oštećenja ili bilo kojih drugih okolnosti koje su mogle utjecati na stabilnost ili čvrstoću skele, te se ovo provjeravanje ispravnosti skele, upisuje u kontrolu knjigu skele, uz ovjeru određene osobe na gradilištu, te sva dokumentacija mora biti ovjerena potpisom projektanta skele, odnosno odgovorne osobe na gradilištu i mora se čuvati do demontaže skele na gradilištu, te se u slučaju ozljede na radu, ta dokumentacija mora čuvati trajno, zato da radnik može ostvarivati prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja u dugom nizu godina, tj. do umirovljenja.

57. Također je vještakinja navela da u spisu postoji samo dokument "Statička provjera nosivosti skele za izvođača GIP PIONIR d.o.o.", što je samo dio dokumentacije (tuženik je nakon ove konstatacije vještaka na ročištu 07.02.2018.g. – predao na spis Kontrolni list skele od 28.07.2009.g. (a predmetna nesreća i ozljeđivanje radnika EĆ se dogodilo 24.07.2009.g., dakle prije izrađenog ovog Kontrolnog lista skele).

58. Na prigovor tuženika da vještakinja nije vidjela ugovor o iznajmljivanju skele, vještakinja je navela da se radi o obvezi poslodavca (u pogledu ispravnosti sredstava rada) i da vlasništvo skele nije odlučno za izradu nalaza i mišljenja, a u odnosu na mehaniku i uzrok ozljede s obzirom na pad radnika zajedno sa skelom, navela je da je način ozljeđivanja i uzrok pada radnika sa skelom konstatiran u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru, a na pitanje tuženika je li puknuće vara na spoju između vijka i stope skele stvar više sile, vještakinja je odgovorila da se radi o hipotetskom pitanju, ali da u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru piše da je skela bila hrđava, a što znači da skela nije održavana pa da je u ovakvom slučaju, moguće da dođe do ovakvih puknuća.

59. Nakon pribave dokumentacije od Državnog inspektorata Područna jedinica Zagreb (cijelog spisa), te nakon što je tuženik na ročištu 07.02.2018.g. predao Kontrolni list skele od 28.07.2009.g., te svjedodžbu VĆ i njegov evidencijski karton radniku raspoređenom na poslove rada s posebnim uvjetima rada, zatim, svjedodžbu o stručnoj osposobljenosti za VĆ, te Ugovor br. 054/04 o poslovnoj suradnji iz područja zaštite na radu zaključen između tuženika i KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o. Zagreb od 12.11.2004.g., stalni sudski vještak dipl. ing. sig. Ana Šijaković je na ročištu 20.07.2022.g. ponovila svoj nalaz i mišljenje - da je oštećeni radnik EĆ, prema dokumentaciji u spisu, osposobljen za rad na siguran način kao građevinski radnik – zidar i da u spisu postoji uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za tog radnika, no da nema zdravstvenu sposobnost za poslove na montaži – demontaži građevinske skele prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada - čl. 3. točka 11., a isto tako je navela da u spisu ne postoji uvjerenje o stručnoj osposobljenosti radnika EĆ za poslove montaže/demontaže građevinske skele, što je u suprotnosti s Pravilnikom o zaštiti na radu u graditeljstvu.

60. U nalazu i mišljenju – dopuni od 13.06.2024.g., stalni sudski vještak dipl. ing. sig. Ana Šijaković, u pogledu dostavljenog Ugovora br. 054/04 o poslovnoj suradnji iz područja zaštite na radu od 12.11.2004.g., navodi da isti predstavlja tipski ugovor o obavljanju poslova zaštite na radu, propisan Zakonom o zaštiti na radu, te da u trenutku štetnog događaja, očevida i pisanja Zapisnika od strane inspektora za zaštitu na radu - nema evidentiranog prisustva radnika firme KONTROL - BIRO PRISTER d.o.o., zatim u pogledu predanog Kontrolnog lista skele od 27.07.2009.g., vještakinja navodi – da na njemu ne piše za koje gradilište (lokacija skele) je dokument izdan, da je fasadnu skelu pregledao i izdao dozvolu za upotrebu A dipl. ing. građevinarstva – dana 28.07.2009.g., a da se štetni događaj/ozljeda na radu radnika EĆ dogodila 24. srpnja 2009. godine oko 7,40 sati, što znači da je Kontrolni list skele izdan nakon štetnog događaja i da nije od značaja za ovaj predmet, zatim u pogledu spisa Državnog inspektorata, Područna jedinica Zagreb, vještakinja ponavlja da je ozlijeđeni radnik EĆ osposobljen za rad na siguran način za radno mjesto građevinski radnik – zidar, te da je predočen evidencijski karton od 31.05.2004.g. iz kojeg se vidi da je praktično osposobljavanje provedeno od 31.05.2004.g. do 02.06.2004.g., kao i da je predočeno i Uvjerenje broj U-3855 o osposobljavanju istog radnika zaposlenog na radnom mjestu građevinski radnik – zidar od 31.05.2004.g., te vještakinja naglašava da je u toč. 2.1. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru "Osposobljavanje za rad na siguran način" navedeno da nije predočena dokumentacija o osposobljavanju ozlijeđenog radnika EĆ za rad na siguran način za poslove na koje je raspoređen neposredno prije ozljede, a to su poslovi montaže i demontaže skele, zatim, da je u pogledu toč. 2.2. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru, navedeno da posao na koji je radnik raspoređen (prema ugovoru o radu, op.) spada u poslove s posebnim uvjetima rada (čl. 3. toč. 1., 16., 17., 18. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada), te da je predočena svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika EĆ za poslove građevinski radnik - zidar br. 966-2009 od 18.03.2009.g., iz koje se vidi da je radnik zdravstveno sposoban za poslove utvrđene navedenim Pravilnikom u čl. 3. toč. 1., 16., 17., 18. (za poslove građevinski radnik – zidar), no da u svjedodžbi o zdravstvenoj sposobnosti radnika EĆ - nedostaje točka 11. - podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova, te je naglasila da je u toč. 10. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru "Utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu" navedeno da je sredstvo rada – konzolna skela bila neispravna (zahrđala metalna konstrukcija skele), da je pukao var između vijka i stope što je prouzročilo pad skele i ozljedu radnika, zatim da nema Plana skele na privremenom radilištu niti Kontrolne knjige skele, a na skeli nisu bile istaknute oznake o dopuštenom broju osoba i težini materijala koji se moraju nalaziti na skeli, a isto tako i da je ozlijeđeni radnik, građevinski radnik – zidar, a da je raspoređen na poslove demontaže skele, pri čemu nije bio vezan zaštitnim pojasom s remenom, iako se nalazio na konzolnoj skeli na visini cca 15 m od tla gdje su skinute bočne strane zaštitne ograde i spojni dio zaštitne ograde između konzolnih skela.

61. Stoga je stalna sudska vještakinja, dipl. ing. sig. Ana Šijaković istaknula da je u Zapisniku konstatirano da:

- ozlijeđeni radnik nije osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je obavljao prilikom ozljeđivanja (za montažu i demontažu skela),

- da ne ispunjava posebne uvjete glede stručne osposobljenosti za montažu i demontažu skela,

- da ne ispunjava uvjete glede zdravstvene i psihičke sposobnosti za poslove koje je obavljao kada se ozlijedio (za montažu i demontažu skela).

62. U pogledu Ugovora o ustupanju i preuzimanju kooperantskih radova broj 637/02/2009 od 11.02.2009.g. zaključenog između naručitelja: GIP PIONIR d.o.o. Zagreb i izvoditelja: SENSIM d.o.o. Zagreb, odgovorni rukovoditelj kooperantskih radova prema ovom Ugovoru je RĆ, direktor tuženika, te vještakinja navodi da izvoditelj radova SENSIM d.o.o. Zagreb, prema ovom ugovoru nije ispoštovao čl. 9. Ugovora, u dijelu da za ozlijeđenog radnika EĆ nije imao Zapisnik /Uvjerenje da je radnik osposobljen za rad na siguran način za poslove montaže/demontaže skele, te da nije imao potvrdu/svjedodžbu da je ozlijeđeni radnik EĆ stručno osposobljen za poslove montaže/demontaže skele, kao i da nije imao svjedodžbu o zdravstvenoj i psihičkoj sposobnosti za ozlijeđenog radnika EĆ za poslove montaže i demontaže skele.

63. Zatim je u pogledu ugovora o organiziranju i provođenju zaštite na radu na zajedničkom gradilištu, zaključenog između GIP PIONIR d.o.o. Zagreb i SENSIM d.o.o. Zagreb od 11.02.2009.g., vještakinja navela da je odgovorni voditelj podizvođačkih radova prema ovom Ugovoru, RĆ, direktor tuženika i da prema čl. 5. - odgovorne osobe potpisnika Ugovora odgovaraju za način izvođenja radova i provođenje mjera zaštite na radu, kako ne bi došlo do ugrožavanja života i zdravlja zaposlenika, te vrše nadzor nad primjenom propisa zaštite na radu pa vještakinja zaključuje da izvođač radova SENSIM d.o.o. nije poštovao odredbu čl. 6. toč. 3. koja glasi:

"Sve skele moraju biti građene i postavljene prema planu i uputstvu za montažu i demontažu skele", zatim toč. 4. koja glasi: "Svi zaposlenici moraju biti osposobljeni za rad na siguran način", toč. 5. koja glasi: "U skladu s Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada i Pravilnikom o izobrazbi odraslih, zaposlenici moraju biti stručno osposobljeni za obavljanje poslova koje obavljaju", te toč. 6. koja glasi: "Izvođači su dužni osigurati osobna zaštitna sredstva, a radnici su ih dužni koristiti".

64. U pogledu Procjene opasnosti, revizija 2 od studenog 2008.g., izrađene od strane KONTROL BIRO – PRISTER d.o.o. Zagreb (koja se nalazi u ovom spisu na l. 153-156, te u spisu Prekršajnog suda u Zagrebu br. XX-G-4311/2010 na l. 41-44, vještakinja navodi da su priložene 4 stranice procjene opasnosti od kojih stranice 1. do 3. predstavljaju ARMO obrazac za radno mjesto "građevinski radnik – zidar" i da u rubrici "vrsta poslova" stoji: "Po potrebi i pomoćni poslovi na montaži skela, oplata i armiranja, utovar i istovar materijala na gradilištu", te vještakinja navodi da Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada ne poznaje "pomoćne poslove na montaži skela, oplata i armiranja", dakle, ne poznaje pojam "pomoćni poslovi" u pogledu montaže skele, već je jednoznačno odredio da za poslove u čl. 3. toč. 11. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova - u pogledu kojih poslova se osposobljenost dokazuje na način da se za radnika priloži uvjerenje o stručnoj osposobljenosti i Svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika, što u ovom slučaju SENSIM d.o.o. nije priložio, a te navodi da su u odjeljku "POPIS POSLOVA S POSEBNIM UVJETIMA RADA, UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI RADNICI I ROKOVI ZA PONOVNU PROVJERU SPOSOBNOSTI RADNIKA", pod toč. 11. Pravilnika - navedeni Građevinsko - montažni poslovi na podizanju skela, postavljanja oplata i ograda, te a) Posebni uvjeti radnika: 1. dob života (zahtjevi): radnik stariji od 18 godina; 2. stručna sposobnost (zahtjevi): stručna sprema odgovarajućeg stupnja obrazovanja za struku u kojoj se stječu znanja, vještine, navike i radne sposobnosti za obavljanje poslova; 3. zdravstveno stanje: - zahtjevi: uredan vid na daljinu (sa ili bez korekcije), dubinski vid, uredno vidno polje, - kontraindikacije: psihoze, teži oblici neuroze, epilepsija, kronične bolesti respiratornog sustava sa znacima respiratorne insuficijencije, teže reumatske bolesti, neuropatije, bolesti perifernih krvnih žila, bolesti sa sklonošću nesvjestici, te b) Rok za ponovnu provjeru zdravstvenog stanja: 24 mjeseca, zatim vještakinja ističe navod ozlijeđenog radnika EĆ od 08.09.2009.g. u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru (koji je priložen i u predmetu Kio-111/2011 Županijskog suda u Zagrebu na l. 11-12) koji navodi da su radnici predmetnog dana, 27.04.2009.g. dobili zadatak od poslovođe DĆ da konzolnu skelu na dnu pete etaže demontiraju i istu uz pomoć krana dignu na dno šeste etaže…., te da su na radilištu imali osigurane zaštitne pojaseve s remenom i da ga on (AĆ, op.) nije koristio u trenutku kada se ozljeda dogodila.

65. U pogledu Statičke provjere nosivosti konzolne skele od 22.07.2009.g. (l. 144-152 ovog spisa), te koja se nalazi u spisu Kio-111/2011 Županijskog suda u Zagrebu na l. 25-29) vještakinja je navela u ovoj dopuni nalaza i mišljenja, da se radi o vlasništvu GIP PIONIR d.o.o., a u osnovnom nalazu i mišljenju se očitovala o ovoj statičkoj provjeri nosivosti u kojoj stoji navod: "srpanj, 2009", što je navedeno u toč. 48. ove odluke (toč. 10. nalaza i mišljenja na str. 3. - da postoji Statička provjera nosivosti skele za izvođača GIP PIONIR d.o.o. u kojoj je naveden datum 22.07.2009.g., da je izrađena po HĆ, ovl. inž. građevinarstva – G-2462, mišljenje vještakinje: da skele smiju na radilištima montirati, dopunjavati i demontirati - stručno osposobljeni monteri skele pod nadzorom određene stručne osobe i sukladno projektu skele koji mora sadržavati: osnovne dimenzije skele, specifikaciju elementa skele s oznakom kvalitete materijala, način postavljanja skele, uključujući detalje veze na objekt, način osiguranja skele od vjetra, najveće dopušteno opterećenje skele, uputu za montažu i demontažu skele, prikaz osnovnih mjera zaštite koje se primjenjuju pri montaži, demontaži i uporabi skele i da je od svega propisanog, u spis dostavljena samo Statička provjera nosivosti skele, a da je dokumentacija skele ispravna ako je potpisana od strane ovlaštenog projektanata i uvezana u nedjeljiv komplet).

66. U pogledu Plana o uređenju gradilišta u pogledu pravila zaštite na radu na objektu, iz veljače 2009.g. (spis Županijskog suda u Zagrebu br. Kio-111/2011 - l. 57- 64), vještakinja navodi da u Planu u toč. 9. POSTAVLJANJE SKELA, PODUPUIRAČA, RAZUPIRAČA I OGRADA - stoji da je moguće da se na radilištu koriste skele na nogarima, metalne cijevne skele (tipske i izrađene po posebnoj dokumentaciji), H-skele i noseće skele, a u toč. 9. 3. Plana - da skele moraju biti građene i postavljene prema planovima koji sadrže: dimenzije skele i svih njenih sastavnih elemenata, sredstva za međusobno spajanje sastavnih elemenata, način pričvršćivanja skele za objekt, odnosno tla, najveće dopušteno opterećenje, vrste materijala i njihovu kvalitetu, statički proračun nosećih elemenata, kao i uputstvo za montažu i demontažu skele. Tipske skele s atestom se mogu koristiti isključivo po uputi proizvođača. Dokumentacija skele mora biti ovjerena od strane projektanta skele, odnosno odgovorne osobe na radilištu, a mora se čuvati do demontaže skele, kao i da skele mogu postavljati, prepravljati, pričvršćivati, dopunjavati i demontirati samo stručno obučeni radnici, zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzorom ovlaštene osobe na radilištu, te daje zaključak da tuženik, tj. RĆ, građ. poslovođa i zamjenik koordinatora – nije poštivao ono što je propisano u Planu uređenja gradilišta, a također je zaključno vještakinja navela da s obzirom na uvid u dokumentaciju u ovom spisu, te u priloženim predmetima:

Prekršajnog suda u Zagrebu, Županijskog suda u Zagrebu br. Kio-111/2011 i u spisu Državnog inspektorata – Područne jedinice u Zagrebu – nema potrebe kontaktirati tvrtku KONTROL – BIRO PRISTER d.o.o. Zagreb jer njeni djelatnici nisu niti bili očevici predmetnog događaja, a u spisu je priložen ugovor zaključen s navedenim društvom.

67. Konačno, stalni sudski vještak navodi da ostaje kod ranije danog nalaza i mišljenja prema kojem:

- radnik EĆ nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove montaže/demontaže na podizanju skela, postavljanja oplata i ograda,

- te nije stručno osposobljen za poslove montaže/demontaže na podizanju skela, postavljanja oplata i ograda, a

- isto tako i da radnik EĆ nema svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti za poslove montaže/demontaže na podizanju skela, postavljanja oplata i ograda, sve protivno zahtjevu i odredbama Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada NN 5/84 članak 3. točka 11.

68. U očitovanju od 27.09.2024.g. na primjedbe tuženika iz podneska od 17.09.2024.g.:

- da radnik u trenutku pada skele nije izvršavao demontažu skele, već je čistio i stajao na skeli, vještakinja odgovara da je u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru, u toč. 3. "Vrijeme, mjesto i radovi koji su obavljani neposredno prije ozljeđivanja" navedeno da se ozljeda dogodila u redovitom radu nakon 40 minuta od početka rada, a ozlijeđeni je iako je građevinski radnik – zidar, obavljao poslove demontaže konzolne skele zajedno s građevinskim radnikom - tesarom VĆ, te da je uobičajeni način montiranja pomoćnih konzolnih skela takav da su u zidovima ostavljene rupe, kroz te rupe se stavljaju nosači na koje se montira stopa s kukom i onda se dizalicom digne skela tako da se okači za te stope iz kojih se ne može iščupati konzola jer su posebnog oblika, zatim citira izjavu očevica VĆ iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru u kojoj se navodi: "isti je zajedno s EĆ dobio zadatak da pripreme skele na južnoj strani objekta koje su bile na četvrtom katu za montažu na peti kat. Po izjavi istoga, svaka skela ima zaštitnu ogradu sa spojevima između istih spojeva koje su skidali da bi skelu mogli podignuti zajedno sa zaštitnom ogradom, kranom. Kod premještanja skele skida se samo spojni dio zaštitne ograde", a zatim citira i izjavu samog ozlijeđenog EĆ, u pogledu koje se u Zapisniku navodi: "Prema izjavi ozlijeđenoga navedena dva radnika ozlijeđeni EĆ i VĆ dobili su zadatak od poslovođe DĆ da konzolnu skelu demontiraju s jedne etaže i uz pomoć krana dignu na dno slijedeće etaže i dok su stajali na konzolnoj skeli, u jednom momentu VĆ se udaljio sa skele i ozlijeđeni je propao zajedno sa skelom odnosno jednom stranom skele koje se otkačila, na tlo zajedno sa fosnama koje su bile između dvije konzolne skele. Isti izjavljuje da su im na radilištu osigurani zaštitni pojasevi s remenom ali ga nije koristio u trenutku događaja ozljede", a također vještakinja upućuje i na toč. 10. Zapisnika o inspekcijskom nadzoru "Utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu":

"- Sredstvo rada – konzolna skela je bila neispravna (zahrđala metalna konstrukcija skele, pukao var između vijka i stope što je prouzročilo pad skele i radnika, nema plana skele na privremenom radilištu, niti Kontrolne knjige skele a na skeli nisu bile istaknute oznake o dopuštenom broju osoba i težini materijala koji se moraju nalaziti na skeli),

- Ozlijeđeni radnik je građevinski radnik – zidar raspoređen je na poslove demontaže skele pri čemu nije bio vezan zaštitnim pojasom s remenom iako se nalazio na konzolnoj skeli na visini cca 15 m od tla gdje su skinute bočne strane zaštitne ograde i spojni dio zaštitne ograde između konzolnih skela.

- Ozlijeđeni radnik nije osposobljen za rad na siguran način za poslove koje je obavljao prilikom ozljeđivanja niti ispunjava posebne uvjete glede stručne osposobljenosti za montažu i demontažu skela niti zdravstvene i psihičke sposobnosti za poslove koje je obavljao kad se ozlijedio".

69. Ovaj svoj nalaz i mišljenje, te očitovanja je vještakinja ponovila i na ročištu 09.10.2024.g., te je posebno i na pitanje tuženika, prema kojem dokumentu se izrađuje program osposobljavanja i radnik se osposobljava za poslove koje obavlja, navela da je Procjena opasnosti - temeljni dokument koji se izrađuje za provođenje mjera zaštite na radu, a opasnosti se identificiraju prema opisu poslova iz ugovora o radu, a ukoliko je ažuriran ugovor o radu, mora biti ažurirana i Procjena opasnosti, i plan i program osposobljavanja se radi prema tim dokumentima, s tim da za poslove s posebnim uvjetima rada, prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada, poslodavac mora utvrditi prije raspoređivanja radnika da li radnik ispunjava uvjete u pogledu stručnog osposobljavanja, zatim, zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova i osposobljenosti za rad na siguran način za te poslove na koje ga raspoređuje, a za građevinsko - montažne poslove na podizanju skela, postavljanja oplata i ograda, radnik mora ispuniti uvjete iz Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (ponavlja svoje navode da radnik mora biti stariji od 18 godina, da mora biti stručno osposobljen za struku za koju se stječu znanja i vještine za obavljanje poslova i da mora imati zdravstveno stanje koje odgovara zahtjevima za podizanje skela i za montažu i demontažu skela).

70. Na pitanje tuženika da li su poslovi čišćenja skele i stajanja na skeli, poslovi s posebnim uvjetima rada, vještakinja je odgovorila da je bitno jedino to da radnik koji nije osposobljen za radnika na skeli, ne može uopće pristupiti na skelu,

- zatim je na daljnje pitanje tuženika, tko je naredio da se skela demontira, vještakinja odgovorila da je to navedeno u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru (a i na zapisniku od 08.09.2016.g. o saslušanju EĆ kao svjedoka, u ovom predmetu, op.) i da je EĆ naveo da je radni zadatak dobio od poslovođe DĆ - da konzolnu skelu na dnu 5. etaže demontira i istu uz pomoć krana dignu na dno 6. etaže.

- na daljnje pitanje tuženika, kakvo uvjerenje mora imati radnik koji čisti skelu, vještakinja je odgovorila - da radnik koji je na 5. katu i izlazi na skelu čistiti na tom 5. katu skelu, mora biti stručno i zdravstveno osposobljen za posao na visini,

- na predočenje svjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti radnika EĆ, u kojoj se navodi i toč. 17. - koja je rad na visini, te u vezi s tim postavljeno pitanje, je li EĆ po toj svjedodžbi osposobljen za rad na visini, vještakinja je odgovorila da predočeno uvjerenje predstavlja zdravstveno uvjerenje za poslove s posebnim uvjetima rada, i da toč. 17 –znači da je radnik zdravstveno sposoban obavljati poslove na visini višoj od 3 metra, no da je ono što je ovdje sporno - poslovi koje je radnik radio neposredno prije ozljeđivanja, a neposrednim očevidom i Zapisnikom inspektora zaštite na radu, utvrđeno je da su radnici obavljali demontažu postojeće skele na petom katu i istu pripremali za montažu na šestom katu, no - da radnik EĆ nije bio zdravstveno sposoban za obavljanje poslova montaže i demontaže skele, a također i da radnik koji radi na visini višoj od 3 metra, mora imati zaštitni pojas i da u ovom predmetnom slučaju, radnik EĆ - nije koristio zaštitni pojas.

71. Stoga je u ovom predmetu utvrđeno na temelju uvida u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, kao i u predmetima Županijskog suda u Zagrebu br. Kio- 111/11, te Prekršajnog suda u Zagrebu br. G-4311/10 i Državnog inspektorata; Područne jedinice u Zagrebu – da je predmetne zgode, neposredno prije ozljeđivanja radnika tuženika EĆ, ovaj radnik koji ima zaključen ugovor o radu s tuženikom kao poslodavcem za radno mjesto građevinski radnik – zidar – obavljao posao montaže i demontaže skele, dakle posao koji je kao posao s posebnim uvjetima rada reguliran Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84), i to njegovim čl. 3. toč. 11. "podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova;", a za koji posao nije imao potrebnu zdravstvenu niti stručnu osposobljenost, a također niti stručnu osposobljenost za rad na siguran način. 72. Radnik EĆ je u svom iskazu na ročištu 08.09.2016.g. naveo da je on tesar (tesari bi barem po svojoj struci trebali biti osposobljeni i za podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova, tj. za posao s posebnim uvjetima rada iz toč. 11. čl. 3. cit. Pravilnika), no tuženik protivno članku 219. ZPP-a nikakve dokaze nije dostavio da bi se u pogledu stručnog osposobljavanja, radilo o radniku, građevinskom radniku - tesaru, zatim da bi radnik bio osposobljen za rad na siguran način kao tesar i da bi imao zdravstvenu sposobnost za radnika – tesara, a isto tako nije dostavio dokaze o stručnoj i zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova na montaži i demontaži skela, tj. za podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova iz čl. 3. toč. 11. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (niti je tijekom nadzora inspektoru koji je vršio nadzor predočio bilo kakva takva uvjerenja ili svjedodžbe).

73. Tuženik je navodio tijekom postupka da je ozlijeđeni radnik EĆ neposredno prije ozljeđivanja radio "pomoćne poslove" na predmetnoj skeli, tj. da je istu čistio i pripremao za demontažu s petog kata na šesti kat građevine na kojoj je bila postavljena skela, a isto tako da je radio pod nadzorom radnika – građevinskog radnika – tesara, VĆ, no navodi samog tuženika su u proturječju s iskazom svjedoka EĆ, ozlijeđenog radnika, a koji je u svom iskazu u ovom postupku, naveo da je dana 24.07.2009.g. trebao demontirati skelu s jednog kata zgrade i montirati ju na sljedeći kat zgrade s još jednim radnikom, VĆ (čekao je da kran dođe kako bi zakačio skelu), a isto je iskazao i inspektoru rada 08.09.2009.g. - da su dva radnika, on, AĆ i VĆ dobili zadatak od poslovođe DĆ da konzolnu skelu demontiraju s jedne etaže i uz pomoć krana dignu na dno slijedeće etaže – pa je očito da je neposredno prije ozljeđivanja ozlijeđeni radnik EĆ upravo obavljao posao demontaže predmetne viseće skele i da se nalazio na visini od cca 15 metara, i to na samoj toj skeli s koje skele su još k tome, skinute bočne strane zaštitne ograde, kao i spojni dio zaštitne ograde između konzolnih skela, dakle da je neposredno prije ozljeđivanja obavljao posao s posebnim uvjetima rada iz čl. 3. toč. 11. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada - za koji nije bio niti stručno osposobljen niti osposobljen za rad na siguran način, a također nije imao niti potrebnu zdravstvenu sposobnost.

74. U pogledu navoda tuženika da je radnik EĆ radio pod nadzorom tesara VĆ, iz činjenica u spisu je nedvojbeno utvrđeno da se VĆ – udaljio sa skele (kako je naveo svjedok EĆ "u jednom momentu") pa je iz ove činjenice razvidno da se s obzirom na ovo udaljenje s rada na demontaži/motnaži skele u predmetnom slučaju, ovaj nadzor nije obavljao cijelo vrijeme obavljanja navedenog posla demontaže skele od strane ozlijeđenog EĆ i da su neposredno prije ozljeđivanja već bile skinute bočne strane zaštitne ograde, kao i spojni dio zaštitne ograde između konzolnih skela, u kojem trenutku, ozlijeđeni radnik nije koristio zaštitni pojas s remenom, tako da se ne može govoriti o nadzoru od strane stručno osposobljenog radnika koji bi se obavljao neposredno prije ozljeđivanja radnika EĆ u smislu čl. 27 Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09).

75. U odnosu na navode tuženika da se pad skele i zajedno s njom, pad radnika EĆ dogodio uslijed puknuća vijka pa da se zbog toga radi o višoj sili, tuženik protivno čl. 219. ZPP-a nikakav dokaz za ove navode nije dostavio, a upravo suprotno, u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru, u toč. 10. "Utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu", u pogledu sredstva rada - konzolne skele se navodi da je konzolna skela kao sredstvo rada - bila neispravna (zahrđala metalna konstrukcija skele, pukao var između vijka i stope što je prouzročilo pad skele) pa je očito da predmetna skela nije bila ispravno sredstvo rada, kako je to utvrdila i stalna sudska vještakinja dipl. ing. sig. Ana Šijaković u svom nalazu i mišljenju koja je navela da navod o zahrđalosti skele zapravo znači da skela nije održavana i da je u ovakvom slučaju, moguće da se dogode ovakva puknuća pa se s obzirom na ovu utvrđenu činjenicu – ne može raditi o tome da bi šteta potekla od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (čl. 1067. st. 1. ZOO-a) jer je tuženik kao izvođač bio odgovoran za ispravnost predmeta rada, pa tako i predmetne skele, bez obzira na činjenicu da je vlasnik skele bila treća osoba, GIP PIONIR d.o.o., a osim toga, tuženik nije protivno čl. 219 ZPP-a dostavio dokaz u pogledu predmetnog vijka i stope, eventualno da bi se radilo o nedostacima stvari, tj. materijala ili slično, te nije tražio niti izdvajanje vijka ili stope kao dokaznog materijala u tijeku kaznenog postupka niti je dostavio bilo kakvu analizu materijala vijka ili stope iz koje bi proizlazilo da bi ove stvari imale eventualne nedostatke u pogledu samog materijala ili proizvodnje istih (za koje on ne bi odgovarao).

76. S tim u vezi je i činjenica da tuženik prilikom štetnog događaja nije imao Plan skele na samom radilištu, predmetnog dana niti Kontrolne knjige skele, a u Statičkoj provjeri nosivosti konzolne skele od 22.07.2009.g. (l. 144-152 ovog spisa, te koja se nalazi i u spisu Kio-111/2011 Županijskog suda u Zagrebu na l. 25-29) je u zaključku HĆ dipl. ing. građ. navedeno da tipska montažna konzola (radni prostor) ima traženu sigurnost i nosivost, no isto tako je konstatirano da "prilikom montaže treba dobro pregledati vijak – da nema eventualno pukotinu u varu", te da sve oštećene vijke i spojeve vezne kutije i vijka treba odstraniti i zamijeniti novima, također je navedeno da u čitavom sistemu vijak i kutija prenose čitavo opterećenje i moraju biti ispravni, kao i da svakako treba izvršiti detaljan pregled svih elemenata radne konzole i montirati samo ispravne i neoštećene dijelove - pa je stoga očito da metalna konstrukcija koja je zahrđala svakako nije ispravno sredstvo rada, te se zahrđali vijak ili spoj (ili stopa) nije smio naći na predmetnoj skeli prilikom obavljanja posla demontaže ili montaže na skeli, a k tomu, tuženik nije imao Kontrolni list skele i nije ga predočio, a onaj koji je dostavio na spis nije relevantan jer se radi o Kontrolnom listu od 27.07.2009.g. (l. 209), dakle, datuma nakon štetnog događaja.

77. Također i sam tuženik je u podnesku od 07.02.2018.g., naveo da je nedvojbeno utvrđeno tijekom očevida, dana 24.07.2009.g., između ostalog "- da je kritičnog dana do ozljeđivanja radnika tuženika došlo uslijed neispravnosti sredstava rada – konzolne skele u vlasništvu GIP PIONIR zbog puknuća vara (Zapisnik o inspekcijskom nadzoru t. 7.1.)", te je još naveo: "- da radnik tuženika EĆ nije pao sa skele (zbog navodnog neprovođenja zaštite na radu od strane tuženika) već se je skela urušila zbog propusta GIP PIONIR (uzrok pada je navodno zahrđali var/vijak skele)", a isto navodi i u podnesku od 17.09.2024.g. (toč. 14. ove odluke).

78. Stoga, sud prihvaća nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje dipl. ing. sig. Ane Šijaković od 06.04.2017.g. i od 13.06.2024.g. jer je isti dan u skladu s pravilima struke, na temelju uvida u dokumentaciju priloženu u ovom predmetu, te na temelju dokumentacije u predmetima Prekršajnog suda u Zagrebu br. G-4311/10, Županijskog suda u Zagrebu br. Kio-111/11, te Državnog inspektorata, Područne jedinice u Zagrebu, posebno i Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područne jedinice Zagreb, Klasa: 115-04/09-01/52, Ur. br. 556-16-02- 02/15-09-02 od 21.10.2009.g. (l. 44-49, 75-80), a osim toga, nalaz i mišljenje je dano i uzimajući u obzir iskaze saslušanih svjedoka i tuženika, suprotno navodima tuženika, vrlo iscrpno, detaljno i stručno, a vještakinja je i odgovorila na prigovore tuženika u svojim očitovanjima od 27.09.2024.g., te na ročištu 07.02.2018.g., 20.07.2022.g. i 09.10.2024.g.

79. Prema tome, utvrđeno je da tuženik nije poštivao sve mjere zaštite na radu, te je tako povrijedio odredbu čl. 34. st. 1 Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09) jer je neposredno prije ozljeđivanja radnik AĆ obavljao posao s posebnim uvjetima rada – montažu/demontažu skele – posao definiran čl. 3. toč. 11. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada: - podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova, a za koji posao nije imao stručnu osposobljenost, niti osposobljenost za rad na tom poslu na siguran način, a isto tako niti zdravstvenu sposobnost za obavljanje tog posla, a također pri obavljanju tog posla nije koristio niti odgovarajući zaštitni pojas, iako su u trenutku pada skele i radnika zajedno s njom, već bile skinute bočne strane zaštitne ograde, kao i spojni dio zaštitne ograde između konzolnih skela pa je u smislu čl. 47. st. 1. Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl. br. 42/68) postojala mogućnost pada izvan objekta, te se ozlijeđeni radnik morao vezati odgovarajućim zaštitnim pojasom, a radi se o odlučnim činjenicama, te nije odlučna okolnost to što je obustavljen kazneni postupak, a isto tako i što je odbijena optužba protiv tuženika i direktora tuženika u prekršajnom postupku, a osim toga optužba je odbijena rješenjem Prekršajnog suda br. XX-G-4311/10 od 29.08.2013.g. uslijed nastupa zastare dok su prethodno, presudom br. XX-G-4311/10 od 29.04.2013.g. tuženik i direktor tuženika bili oglašeni krivim radi prekršajnog djela iz odredbe čl. 108. st. 1. podst. 20 i st. 2 Zakona o zaštiti na radu.

80. Stoga, kako je do predmetnog ozljeđivanja radnika AĆ došlo iz razloga što nisu provedene propisane mjere zaštite na radu, to je tužitelju dosuđen utuženi iznos sa zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose troškova od dana plaćanja istih (kojoj činjenici tuženik nije prigovarao), temeljem čl. 60. st. 1. Zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (NN 150/2008).

81. Prigovor zastare nije osnovan jer je tužba podnijeta 03.10.2011.g., a ispravljena 27.08.2012.g., dok su troškovi nastali u razdoblju od 26.10.2009.g. do 22.10.2010.g., tako da je najstariji utuženi trošak nastao 26.10.2009.g., a od tog datuma do datuma podnošenja tužbe i ispravljene tužbe nije protekao rok od 3 godine iz čl. 230. st. 1. ZOO-a.

82. Odbijen je dokazni prijedlog tuženika za provođenje novog vještačenje jer sud prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dipl. ing. sig. Ane Šijaković dan u ovom predmetu, te je vještakinja odgovorila na primjedbe tuženika, prema činjenicama utvrđenim uvidom u cjelokupnu navedenu dokumentaciju, te iskazima svjedoka i tuženika kao stranke.

83. Temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a čl. 155. ZPP-a tužitelju je dosuđen parnični trošak koji se koji se sastoji od troška vještačenja koja su bila potrebna za donošenje odluke, u iznosu od 915,79 EUR (331,81 EUR + 583,98 EUR), te u iznosu od 300,00 EUR (ukupno 1.215,79 EUR).

U Zagrebu, 09. siječnja 2025.g.

Sudac:

Mirna Panjan

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude.

DNA: tužitelju izravno

tuženiku po pun

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte