Poslovni broj: Usž-3357/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda, Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Arme Vagner Popović i Ane Berlengi Fellner, članica vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja PP iz [adresa] i ŽP iz [adresa], koje zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Branko Baica, Franko Baica i Iva Baica Škert, Šibenik, Fra Jerolima Milete 10, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, Građevinske inspekcije, Šibenik, Stjepana Radića 30, radi izvršenja rješenja o uklanjanju izricanjem novčane kazne, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i točki I. i II. izreke rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1892/23-11 od 12. travnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda i točka II. izreke rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1892/23-11 od 12. travnja 2024.
II. Odbacuje se žalba protiv točke I. izreke rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsI-1892/23-11 od 12. travnja 2024.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/20-02/1044, URBROJ: 443-02- 03-21-23-30 od 19. lipnja 2023. te je istodobno rješenjem (točkom I. izreke) odbijen, kao neosnovan, prijedlog tužitelja za donošenje rješenja o odgodnom učinku tužbe. Točkom II. izreke rješenja odbijen je, kao neosnovan, zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora. Točkom III. izreke rješenja odbijen je kao neosnovan, prijedlog ČP da se uključi kao zainteresirana osoba u ovaj upravni spor. Navedenim rješenjem tuženika utvrđeno je da je 10. ožujka 2021. postalo izvršno rješenje istog tijela, KLASA: UP/I-362-02/20-02/1044, URBROJ: 443-02-03-23/26-20- 03 od 19. studenog 2020. kojim je tužiteljima naloženo uklanjanje rekonstrukcije odnosno nadogradnje kata s izvedenim vanjskim otvorenim jednokrakim stubištem i podestom, sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole na dijelovima k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i sve detaljno opisano u izreci tog rješenja kao i prizemne građevine izgrađene bez izvršne građevinske dozvole na dijelu k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te još jedne prizemne građevine izgrađene na dijelu k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bez izvršne građevinske dozvole. Također je utvrđeno da je rješenje tuženika, KLASA: UP/I-362-02/20-02/1044, URBROJ: 443-02-03-21-22-18 od 23. svibnja 2022. kojim je tužiteljima izrečena prva novčana kazna kojim se prisiljavaju na izvršenje rješenja o uklanjanju, postalo izvršno 9. lipnja 2022. Nadalje je utvrđeno da tužitelji u roku od 30 dana od izvršnosti rješenja o prvoj novčanoj kazni odnosno do kontrole izvršnosti rješenja 19. travnja 2023. nisu uklonili izvedenu gradnju niti su građenje uskladili s odredbama Zakona o gradnji te im je izrečena druga novčana kazna u iznosu od 10.617,83 EUR/80.000,00 kn, a tužitelji su upozoreni na mogućnost izricanja sljedeće novčane kazne i mogućnost izvršenja novčane obveze sudskim putem.
2. Protiv ove presude i točki I. i II. rješenja tužitelji su izjavili žalbu. Opisuju način i vrijeme gradnje te ne prihvaćaju stajalište prvostupanjskog suda prema kojem su prigovori vezani za rješenje o uklanjanju bez utjecaja na zakonitost rješenja o izrečenoj novčanoj kazni jer im je upravo iz razloga što nisu uklonili građevinu izrečena novčana kazna. Smatraju da nisu dužni podmiriti novčanu kaznu jer nisu niti dužni ukloniti objekte, budući da su objekti zakoniti. Navode da su umirovljenici te da je kazna previsoko određena i ne mogu je podmiriti bez ugrožavanja svoje egzistencije, kao ni egzistencije svoje obitelji. Smatraju da je neopravdano odbijen tužbeni zahtjev, a time i zahtjev za naknadom troškova upravnog spora te predlažu da Sud žalbu usvoji i preinači prvostupanjsku presudu i rješenje u točkama I i II na način da se usvoji tužbeni zahtjev.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana u dijelu u kojem se odnosi na presudu i točku II. izreke rješenja prvostupanjskog suda.
5. Žalba nije dopuštena u dijelu u kojem se odnosi na točku I. izreke rješenja prvostupanjskog suda.
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u granicama žalbenih razloga sukladno odredbi članka 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. -dalje: ZUS), Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kad je odbio tužbeni zahtjev tužitelja te nije povrijedio zakon na njihovu štetu.
7. Nije sporno da da je inspekcijskim rješenjem od 19. studenoga 2020. tužiteljima naloženo uklanjanje rekonstrukcije odnosno pomoćnih građevina sve detaljno opisane u izreci tog rješenja. Također, nije sporno da isti nisu postupili po naredbi iz tog rješenja koje je postalo izvršno zbog čega je tužiteljima rješenjem tuženika od 23. svibnja 2022. bila izrečena prva novčana kazna.
8. Kako je u postupku utvrđeno, a o čemu spisu predmeta prileži zapisnik o izvršenom kontrolnom očevidu od 19. travnja 2023., s fotografijama, da tužitelji ni nakon izricanja prve novčane kazne nisu izvršili rješenje tuženika, to su osnovano tužitelji prisiljeni na uklanjanje izricanjem druge novčane kazne sukladno odredbi članka 14.c. Naputka o dopunama Naputka o načinu rada građevinske inspekcije („Narodne novine“, broj 80/20.), kojom se tužitelji prisiljavaju na izvršenje rješenja o uklanjanju građevina bez građevinske dozvole.
9. Predmet ovog upravnog spora je ocjena zakonitosti rješenja tuženika kojim se tužitelji prisiljavaju na izvršenje inspekcijskog rješenja izricanjem druge novčane kazne, a ne ocjenjivanje zakonitosti inspekcijskog rješenja o uklanjanju od 19. studenoga 2020. Stoga, a kako u postupku izvršenja nije moguće s uspjehom iznositi prigovore koji se odnose na zakonitost rješenja koje se izvršava, to su bez utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari žalbeni prigovori istaknuti u tom pravcu. Ostalim prigovorima također nisu doveli u sumnju zakonitost rješenja tuženika.
10. Tužitelji žalbom osporavaju presudu i točke I. i II. rješenja prvostupanjskog suda. U tom pogledu valja reći da je pravilno prvostupanjski sud, s obzirom na odredbu članka 79. stavka 4. ZUS-a, odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora (točka II. izreke rješenja) jer isti nisu uspjeli sa svojim tužbenim zahtjevom. No, budući da protiv rješenja suda kojim je odlučeno o prijedlogu za odgodni učinak tužbe (točka I izreke rješenja), žalba nije dopuštena, to je žalbu u ovom dijelu valjalo odbaciti.
11. Stoga je, na temelju odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao pod točkom I. izreke, dok se odluka pod točkom II. temelji na odredbi članka 72. ZUS-a.
U Zagrebu, 9. siječnja 2025.
Predsjednica vijeća
Mirjana Čačić