REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska br. 31

Poslovni broj: Pn-33/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vukovaru, po sucu Đuri Drušku, u građanskopravnoj stvari tužitelja ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojega zastupa punomoćnik Ivan Ergotić, odvjetnik u Vinkovcima, Glagoljaška 16, protiv tuženika HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA - dioničko društvo za osiguranje, OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, kojega zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u odvjetničkome društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Marulićev trg 2, Zagreb, radi naknade štete, nakon javno održane i zaključene glavne rasprave 28. studenoga 2024., u prisutnosti punomoćnika stranaka, na temelju čl. 335. ZPP-a, 9. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tužbeni zahtjev tužitelja ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] te se nalaže tuženiku HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA - dioničko društvo za osiguranje, OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb da tužitelju ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti naknadi iznos od 1.393,59 € (slovima: tisuću trista devedeset tri eura i pedeset devet centi), sa zateznim kamatama od 27. listopada 2017. do isplate, tekućim od 27. listopada 2017. do 31. prosinca 2022. po stopi koja je određena za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, zatim tekućim od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate tekućim po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine te da tužitelju na ime imovinske štete naknadi iznos od 222,97 € (slovima: dvjesta dvadeset dva eura i devedeset sedam centi) sa zateznim kamatama tekućim od 9. siječnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku HRVATSKA OSIGURAVAJUĆA KUĆA - dioničko društvo za osiguranje, OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, da tužitelju ŠH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknadi parnične troškove odmjerene u iznosu od 3.288,00 € (slovima: tri tisuće dvjesta osamdeset osam eura), sve u roku od 15 (slovima: petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je nastradao u prometnoj nezgodi koja se dogodila 20. srpnja 2017. u [adresa], u [adresa] u svojstvu vozača osobnog automobila marke "Chewrolet" reg. oznake i broja [registarska oznaka], da je nezgodu prouzročio svojom isključivom krivnjom VH iz [adresa] upravljajući osobnim vozilom marke "Chrysler" reg. oznake i broja [registarska oznaka] na način da je krajnjom nepažnjom oduzeo pravo prednosti prolaska tužitelju koji se kretao glavnom cestom i nije uspio poduzeti radnju kočenja, da je osiguranik tuženika priznao odgovornost te da nisu pozvani djelatnici policije, da je tužitelju isplaćena imovinska šteta od strane tuženika, da je u opisanoj prometnoj nezgodi tužitelj zadobio lake tjelesne ozljede zbog kojih se liječio duže od dva mjeseca, da je bio na bolovanju od 20. srpnja 2017. do 29. rujna 2017. i da je tuženik u ovoj pravnoj stvari pasivno legitimiran i odgovoran tužitelju naknaditi pretrpljenu i buduću neimovinsku i imovinsku štetu iz razloga što je izdao policu osiguranja od automobilske odgovornosti broj:3010771586 za osobni automobil marke "Chrysler" reg. oznake i broja [registarska oznaka] kojim je VH prouzročio predmetnu prometnu nezgodu. Stoga traži da mu tuženik na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za imovinsku štetu, isplati za pretrpljene i buduće fizičke boli iznos od 6.000,00 kuna, za pretrpljeni strah iznos od 5.000,00 kuna i za tuđu pomoć i njegu iznos od 700,00 kuna sa zateznim kamatama.

2. U pismenome odgovoru na tužbu zaprimljenom kod ovog suda 5. travnja 2018. tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja 20. srpnja 2017., ali osporava uzročno-posljedičnu vezu između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji budući da iz prijave štete koju je popunjavao tužitelj proizlazi da nitko nije zadobio tjelesne ozljede niti zatražio liječničku pomoć, da je do nezgode došlo u [adresa] u [adresa] na parkiralištu ispred kbr. 21 te se radilo o kretanju vozila reg. oznake [registarska oznaka] sa znatno smanjenom brzinom pri čemu je zadnjim lijevim dijelom vozila udarilo u prednji desni dio vozila reg. oznake [registarska oznaka] te sukladno tome nalet na vozilo nije mogao biti takav da bi itko zadobio ozljede, da nastala neznatna oštećenja na vozilu nisu mogla dovesti do ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji, predlaže kombinirano sudsko-medicinsko i prometno vještačenje na okolnost utvrđenja uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji iz koje proizlazi da je tužitelj zadobio lakšu ozljedu u vidu trzajne ozljede vratne kralježnice kao i da je tužitelj imao prometnu nezgodu 2009. sa ozljedom glave. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev i tužitelja obveže na naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. Rješenjem poslovni broj:Pn-286/2017-21 od 19. svibnja 2021. na okolnost utvrđenja dinamike nastanka prometne nezgode dana 20. srpnja 2017. i postojanja uzročno - posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji sud je odredio izvođenje dokaza kombiniranim prometnim vještačenjem po sudskom vještaku Draženu Jeđudu iz Osijeka i sudsko - medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku medicinske struke dr. Borni Wertheimeru spec. ortopedu iz Osijeka.

4. Sudski vještak prometne struke je u svom nalazu i mišljenju naveo da se prometna nezgoda 20. srpnja 2017. dogodila na način da je VH s osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] vršio radnju uključivanja u promet s parkirališne površine vožnjom unatrag pri čemu je stražnjim lijevim dijelom svoga vozila udario u prednji desni bočni dio osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] koji se kretao kolnikom i kojim je upravljao tužitelj, da je u sudarnom procesu došlo do ubrzavanja (odbačaja) osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] u lijevu stranu, a da se tijelo tužitelja u odnosu na vozilo relativno kretalo u desnu stranu te da je u sudarnom procesu došlo do promjene brzine vozila u kojem se nalazio tužitelj od 9,8 km/h.

5. Sudski vještak medicinske struke je u svom nalazu i mišljenju ozljede tužitelja kvalificirao kao lake tjelesne ozljede, mišljenja je da je kod tužitelja nastalo 2,5%-tno umanjenje životne i radne sposobnosti, da je tužitelj bolove jakog intenziteta trpio 1 dan, bolove srednjeg intenziteta 10 dana, bolove blagog intenziteta još 42 dana, da je povremene bolove slabijeg intenziteta koji će trajati doživotno ubrojio u postotak umanjenja životne i radne sposobnosti, da je primarni strah jakog intenziteta trajao vrlo kratko za vrijeme nezgode i neposredno nakon nje, da je sekundarni strah srednje jakog intenziteta trajao 1 dan, sekundarni strah blagog intenziteta još 10 dana, da strah nije ostavio trajne posljedice i da je tužitelj imao potrebu za tuđom njegom i pomoći nekvalificirane osobe u trajanju od 2 sata dnevno tijekom 42 dana za vrijeme nošenja imobilizacije.

6. U pismenom podnesku dostavljenom ovom suda 3. kolovoza 2021. tuženik po punomoćniku stavlja primjedbu na nalaz i mišljenje vještaka dr. Borne Wertheimera u cijelosti te navodi da je vještak potpuno promašio zadatak vještačenja jer je morao utvrditi mogućnost zadobivanja ozljede u prometnoj nezgodi, a ne pretrpljene bolove, strah, da je u podnesku od 1. lipnja 2021. isticao da se protivi da se za vještaka imenuje dr. Borna Wertheimer jer isti nije vještak sudske medicine nego ortoped i subspecijalist traumatolog lokomotornog sustava slijedom čega isti nije kompetentan za utvrđivanje mogućnosti zadobivanja ozljede na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka, da je kombinirano vještačenje predloženo na okolnost postojanja uzročno posljedične veze između dokumentacije i ozljeda navedenih u istoj i predmetne nezgode, da pri tome dio koji se odnosi na medicinsko vještačenje je utvrditi mogućnost zadobivanja ozljede s obzirom na dinamiku nastanka nezgode i ostvarenu promjenu brzine koju će utvrditi prometni vještak, a ne pretrpljene bolove i strah jer navedeno nije dokazni prijedlog tuženika niti je predmet kombiniranog vještačenja, da je za utvrđenje uzročno posljedične veze između nastanka neke ozljede i njenog mehanizma nastanka kompetentan vještačiti vještak sudske medicine jer je to jedina grana medicine koja se isključivo bavi ovim područjem, da je opće poznato da u prometnim nezgodama pri kojima je promjena brzine do 10 km/h nije uopće moguće zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice, da tužitelj u predmetnom štetnom događaju nije mogao zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice i predlaže novo sudsko – medicinsko vještačenje na okolnost utvrđenja činjenice je li tužitelj mogao zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice pri ostvarenoj promjeni brzine.

7. U dopuni medicinskog vještačenja dostavljenog ovom sudu 11. travnja 2022. sudski vještak dr. Borna Wertheimer navodi da je ponovnim uvidom u sudski spis i uvidom u kompletnu dokumentaciju priloženu sudskom spisu vidljivo da je tužitelj imao povredu vratne kralježnice zbog koje je bio liječen, da je provođeno liječenje po kirurgu, neurokirurgu i fizijatru, da prije traumatskog događaja tužitelj nije imao probleme s vratnom kralježnicom i da je mišljenja da je povreda vratne kralježnice nastala u trenutku traumatskog događaja od 20. srpnja 2017. i da je u potpunosti posljedica tog događaja.

8. U pismenom podnesku zaprimljenom kod ovog suda 30. lipnja 2022. tužitelj je postavio tužbeni zahtjev kojim na ime povrede prava osobnosti traži iznos od 12.000,00 kuna sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate koji iznos odgovara Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. ožujka 2020. i od 15. lipnja 2020. koji se primjenjuju na sve parnične postupke za naknadu štete i na ime tuđe pomoći i njege iznos od 1.680,00 kuna sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

9. Tuženik u pismenom podnesku od 21. srpnja 2022. protivi se povećanju tužbenog zahtjeva i ističe prigovor zastare za dio tražbine na koji se odnosi preinačenje tužbe jer se u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva pitanje zastare ocjenjuje samostalno, navodi da se glede tog zahtjeva parnica smatra pokrenutom tek kad je istaknut novi zahtjev, da je u odnosu na novopostavljeni zahtjev nastupila zastara potraživanja s obzirom da je šteta nastala 2017., u cijelosti prigovara nalazu i mišljenju dr. Borne Wertheimera budući da njegov zadatak ne može biti utvrđivanje mogućnosti zadobivanja ozljede jer je to u domeni sudske medicine koja je jedina grana koja se bavi ovim područjem, da dr. Borna Wertheimer nije vještak sudske medicine nego ortoped i subspecijalist traumatolog lokomotornog sustava slijedom čega isti nije kompetentan za utvrđivanje mogućnosti zadobivanja ozljede na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka, da je opće poznato i u literaturi sudske medicine elaborirano da u prometnim nezgodama pri kojima je promjena brzine do 10 km/h nije uopće moguće zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice, da iz navedenog jasno proizlazi kako tužitelj u predmetnom štetnom događaju nije mogao zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice i predlaže odrediti vještaka sudske medicine i dati istom u zadatak da se na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka očituje je li tužitelj mogao zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice pri ostvarenoj promjeni brzine.

10. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izjavu osiguranika za štete iz automobilske odgovornosti tuženika (list 5-6 spisa), uvid u medicinsku dokumentaciju za tužitelja (list 7-15 spisa), uvid u izvid štete (list 26-30 spisa), uvid u obavijest o trajanju privremene nesposobnosti/spriječenosti za rad Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (list 33 spisa), uvid u karton pacijenta (list 39-40 spisa), izveo je dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Draženu Jeđudu (list 62-66 spisa), izveo je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku Borni Wertheimeru dr. spec. ortopedu iz Osijeka (list 68-69 spisa), izveo je dokaz dopunskim medicinskim vještačenjem po vještaku Borni Wertheimeru dr. spec. ortopedu iz Osijeka te je u svrhu dokazivanja saslušao tužitelja zatim svjedoka PH i vještaka dr. Bornu Wertheimera.

11. Između parničnih stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja 20. srpnja 2017., ali je sporna uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji za tužitelja.

12. Prometnim vještačenjem po sudskom vještaku Draženu Jeđudu utvrđeno je da se prometna nezgoda 20. srpnja 2017. dogodila na način da je VH s osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] vršio radnju uključivanja u promet s parkirališne površine vožnjom unatrag pri čemu je stražnjim lijevim dijelom svoga vozila udario u prednji desni bočni dio osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] koji se kretao kolnikom i kojim je upravljao tužitelj, da je u sudarnom procesu došlo do ubrzavanja (odbačaja) osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] u lijevu stranu, a da se tijelo tužitelja u odnosu na vozilo relativno kretalo u desnu stranu te da je u sudarnom procesu došlo do promjene brzine vozila u kojem se nalazio tužitelj od 9,8 km/h.

13. Medicinskim vještačenjem i dopunom medicinskog vještačenja po sudskom vještaku Borni Wertheimeru dr. spec. ortopedu ozljede tužitelja kvalificirane su kao lake tjelesne ozljede, utvrđeno je da je kod tužitelja nastalo 2,5%-tno umanjenje životne i radne sposobnosti, da je tužitelj bolove jakog intenziteta trpio 1 dan, bolove srednjeg intenziteta 10 dana, bolove blagog intenziteta još 42 dana, da je povremene bolove slabijeg intenziteta koji će trajati doživotno ubrojio u postotak umanjenja životne i radne sposobnosti, da je primarni strah jakog intenziteta trajao vrlo kratko za vrijeme nezgode i neposredno nakon nje, da je sekundarni strah srednje jakog intenziteta trajao 1 dan, sekundarni strah blagog intenziteta još 10 dana, da strah nije ostavio trajne posljedice i da je tužitelj imao potrebu za tuđom njegom i pomoći nekvalificirane osobe u trajanju od 2 sata dnevno tijekom 42 dana za vrijeme nošenja imobilizacije i da je povreda vratne kralježnice nastala u trenutku traumatskog događaja od 20. srpnja 2017. te da je u potpunosti posljedica istog.

14. Vještak Borna Wertheimer dr. spec. ortoped u svojoj izjavi na glavnoj raspravi održanoj kod ovog suda 12. listopada 2022. navodi da u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja i dopune nalaza i mišljenja, da je tužitelj ozljede zadobio u traumatskom događaju 20. srpnja 2017., da je do sada u svojoj praksi imao ovakve slučajeve koje je vještačio odnosno da ovakve slučajeve može vještačiti budući da se bavi liječenjem povreda vratnog dijela kralježnice kako akutnih tako i kroničnih, da je mišljenja da se sudska medicina bavi svim ozljedama međutim da su pacijenti više u kontaktu s ortopedima, traumatolozima, neurokirurzima, neurolozima i fizijatrima, da se bavi posljedicama povreda odnosno liječenjem posljedica povreda, da je ponekad bitan i mehanizam nastanka ozljeda, da je trzajna ozljeda vratnog dijela kralježnice tužitelja objektivno utvrđena kliničkim pregledom, rendgenskim pregledom te CT-om, da je rendgenskim pregledom utvrđeno da nema povrede kostiju kojim pregledom se ne može odrediti trzajna ozljeda vratnog dijela kralježnice, da trzajna ozljeda vratnog dijela kralježnice nije utvrđena CT-om, da je trzajna ozljeda utvrđena kliničkim pregledom, da se na temelju kliničkog pregleda može odrediti da je došlo do trzajne ozljede vratnog dijela kralježnice zbog napetosti mišića i umanjene pokretljivosti vrata, da prilikom prvog pregleda tužitelja nakon ozljeđivanja nije utvrđeno koji je stupanj umanjenja pokretljivosti vrata ali da je s obzirom da je dobio Schantzov ovratnik ozljeda vrata postojala i da je u ovom slučaju zbog bočnog udarca u automobil kojim je upravljao tužitelj moglo doći do povrede vratne kralježnice.

15. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke sud je prihvatio kao objektivan i sukladan pravilima struke, a prigovor tuženika da je medicinski vještak trebao biti sudsko-medicinske struke a ne ortoped, ovaj sud ne prihvaća jer po ocjeni suda ortoped je nakon provedenog prometno-tehničkog vještačenja bio u mogućnosti utvrditi dinamiku prometne nezgode i mehanizam ozljeđivanja zbog čega je odbio dokazni prijedlog tuženika da se na ovu okolnost ponovno izvede dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku sudsko-medicinske struke.

16. Stoga je jasan nalaz i mišljenje prometno-tehničkog i medicinskog vještačenja u kojem se navodi da je povreda vratnog dijela kralježnice tužitelja posljedica prometne nezgode od 20. srpnja 2017. u kojoj je došlo do ubrzavanja (odbačaja) osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] u lijevu stranu, kojom prilikom se tijelo tužitelja u odnosu na vozilo relativno kretalo u desnu stranu.

17. Saslušanjem svjedoka PH utvrđeno je da je do prometne nezgode došlo na način da je svojim automobilom započeo vožnju unazad u kojem trenutku je došlo do kontakta sa vozilom tužitelja i da je s tužiteljem u osiguravajućem društvu sastavio europsko izvješće o prometnoj nezgodi.

18. Saslušanjem tužitelja ŠH u svrhu dokazivanja sud je utvrdio da je s osiguranikom tuženika sastavio europsko izvješće o prometnoj nezgodi, da je do ozljeđivanja došlo prilikom udarca u bočni dio vozila kojim je upravljao, da je na bolovanju bio dva i pol mjeseca, da je išao na fizikalnu terapiju, da ga je na terapije vozila supruga, da je bolove u vratnoj kralježnici imao tri mjeseca i da je uzimao lijekove protiv bolova po preporuci liječnika.

19. Prema odredbi čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

20. U smislu odredbe čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.

21. Odlučujući o tužbenom zahtjevu tužitelja za isplatu pravične novčane naknade zbog pretrpljenih i budućih fizičkih boli sud je uzeo u obzir jačinu i trajanje bolova kako je to utvrđeno medicinskim vještačenjem što daje osnovu za zaključak da je zahtjev tužitelja za dosuđenje pravične novčane naknade po tom osnovu u iznosu od 8.000,00 kuna u cijelosti opravdan u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima i sukladan Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2020. prema kojima naknada za jake bolove iznosi 555,00 kuna dnevno, za srednje bolove 330,00 kuna dnevno i za slabe bolove 105,00 kuna dnevno pa mu je taj iznos i dosuđen.

22. Nadalje, odlučujući o tužbenom zahtjevu tužitelja za isplatu pravične novčane naknade zbog pretrpljenog straha sud je uzeo u obzir da je primarni strah jakog intenziteta trajao za vrijeme nezgode i neposredno nakon nje, da je sekundarni strah jakog intenziteta trajao 1 dan, a blagog intenziteta još 10 dana kako je to utvrđeno medicinskim vještačenjem, što daje osnovu za zaključak da je zahtjev tužitelja za pravičnu novčanu naknadu po tom osnovu u iznosu od 4.000,00 kuna djelomično opravdan. Naime, po stajalištu ovog suda liječenje tužitelja nije bilo dugotrajno i strah nije ostavio trajne posljedice te u skladu s odredbom čl. 1100 st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima i s Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2020. godine sud tužitelju utvrđuje po tom osnovu pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 2.500,00 kuna a u ostalom dijelu taj zahtjev u iznosu od 1.500,00 kuna nije osnovan pa ga je valjalo odbiti.

23. Prema odredbi čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

24. Odlučujući o tužbenom zahtjevu tužitelja za isplatu novčane naknade za tuđu pomoć i njegu sud je uzeo u obzir da je tužitelj nakon povrede imao potrebu za njegom i pomoći nekvalificirane osobe i to 42 dana po 2 sata dnevno kako je to utvrđeno medicinskim vještačenjem što daje osnovu za zaključak da je zahtjev tužitelja za dosuđenje naknade imovinske štete po tom osnovu u iznosu od 1.680,00 kuna u cijelosti opravdan u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj:35/05., 41/08, 125/11 i 78/15) pa mu je taj iznos i dosuđen. Odlučujući o visini naknade imovinske štete po tom osnovu sud je temeljem čl. 223. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj:53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14) uzeo da je cijena tuđe pomoći i njege nekvalificirane osobe 20,00 kuna po satu.

25. U odnosu na prigovor zastare na preinačeni dio tužbenog zahtjeva koji su istaknuli tuženici I-II, po stajalištu ovog suda isti je neosnovan budući da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici Građanskog odjela od 5. ožujka i od 15. lipnja 2020. izričito naveo da se izmjena Orijentacijskih kriterija i povećani iznosi u primjeni Zakona o obveznim odnosima kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti primjenjuje i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima/2005. Naime, kada bi se zastara u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev procjenjivala prema danu predaje preinačene tužbe, to bi predstavljalo ograničavanje prava na pristup sudu jer u tom slučaju zastara bi za povišeni tužbeni zahtjev vjerojatno nastupila, a osim toga u vrijeme podnošenja tužbe nije bila izgledna promjena pravnog shvaćanja.

26. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

27. Temeljem čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima zatezne kamate na iznos pravične novčane naknade teku od dana podnošenja tužbe do isplate po stopi koju određuje čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, a zatezne kamate na dosuđeni iznos za tuđu pomoć i njegu teku od dana donošenja presude kojom je taj iznos utvrđen pa do isplate.

28. Na temelju ranije iznesenih utvrđenja, ovaj sud je 23. studenoga 2022. donio presudu kojom je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te je naložio tuženiku Hrvatskoj osiguravajućoj kući d.d. Zagreb, OIB:00432869176 da tužitelju ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti naknadi iznos od 10.500,00 kuna/1.393,59 eura[1] sa zateznim kamatama od 27. listopada 2017. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te da tužitelju na ime imovinske štete naknadi iznos od 1.680,00 kuna/222,97 eura sa zateznim kamatama od 23. studenoga 2022. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana. Odbijen je kao neosnovan preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja za isplatu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 1.500,00 kuna/199,08 eura.

29. Na navedenu presudu od 23. studenoga 2022. žalile su se obje stranke, povodom kojih žalbi je Županijski sud u Velikoj Gorici rješenjem poslovni broj: Gž- 73/2023-2 od 31. kolovoza 2023. ukinuo presudu Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Pn-286/2017-42 od 23. studenoga 2022. u točki I. izreke, u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 10.500,00 kn / 1.393,59 EUR sa zateznom kamatom od 27. listopada 2017. do isplate te iznosa od 1.680,00 kn / 222,97 EUR sa zateznim kamatama od 23. studenoga 2022. do isplate te u točki II. izreke i predmet u tom dijelu vraća istome sudu na ponovno suđenje.

30. U obrazloženju označenoga rješenja od 31. kolovoza 2023. Županijski sud u Velikoj Gorici je naveo kako slijedi: "U ponovnom postupku prvostupanjski će sud izvesti sve dokaze predložene na bitne okolnosti, ponovno će raspraviti i utvrditi postoji li, s obzirom na utvrđenu dinamiku nastanka predmetne prometne nezgode, uzročno- posljedična veza između štetnog događaja i ozljede koju je zadobio tužitelj te nakon toga donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.".

31. U ponovljenome postupku ovaj sud je rješenjem poslovni broj: Pn-33/2023- 7 od 20. prosinca 2023. odredio izvođenje dokaza sudsko medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku dr Anti Blažanoviću, spec. patologije i sudske medicine iz Vinkovaca, Stjepana Ivšića 2, na okolnost utvrđenja dinamike nastanka prometne nezgode dana 20. srpnja 2017. i postojanja uzročno-posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji. Vještak je bio dužan razmotriti spis ovog suda broj: Pn-33/2023 te se nakon provedenog vještačenja očitovati na okolnost utvrđenja dinamike nastanka prometne nezgode dana 20. srpnja 2017. i postojanja uzročno-posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji.

32. Sudski vještak dr. Anto Blažanović, spec. patologije i sudske medicine je 1. veljače 2024. u spis dostavio nalaz i mišljenje, u kojemu je naveo kako je iz medicinske dokumentacije ovog spisa razvidno je da tužitelj dana 20.07.2017.g. dobio sljedeću ozljedu: Istegnuće vratne kralježnice. Istegnuće vratne kralježnice predstavlja tjelesnu ozljedu (laka), koja je mogla nastati u predmetnoj prometnoj nezgodi kada stražnji dio osobnog automobila okrivljenog, krećući se unatrag, udara u bočnu površinu prednjeg branika osobnog automobila oštećenog, što odbacuje (rotira) automobil ulijevo, kada dolazi do snažnog i nekontroliranog pokretanja glave put desno bočno uz moguću rotaciju glave put udesno, što je moglo dovesti do istegnuća mišića vrata, a što je u medicinskoj dokumentaciji objektivno i opisano.

33. Podneskom od 14. veljače 2024. tuženik se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka, navodeći kako slijedi: "Tuženiku je dostavljen Nalaz i mišljenje dr. Ante Blažanovića kojem tuženik prigovora u cijelosti jer nije sačinjen u skladu s pravilima struke te se zaključak vještaka uopće ne može ispitati budući se isti uopće ne očituje o mogućnosti zadobivanja ozljede pri ostvarenoj promjeni brzine koju je utvrdio vještak prometne struke. Naime tuženik je predložio kombinirano vještačenje po vještacima prometne struke i sudske medicine pri čemu se vještak sudske medicine morao na temelju nalaza i mišljenja prometnog vještaka očitovati je li tužitelj mogao zadobiti trzajnu ozljedu VK pri ostvarenoj promjeni brzine. Tuženik je više puta isticao da je stav sudske medicine da u prometnim nezgodama pri kojima je promjena brzine do 10 km/h nije uopće moguće zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Stav je Hrvatskog društva za medicinska vještačenja prema kojem svaka promjena brzine do 10 km/h ne može biti u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedom vratne kralježnice jer nije postojalo dovoljno biomehaničko opterećenje vratne kralježnice (promjena brzine do 10km/h) stoga ne postoji uzročno-posljedična veza pa čak i u slučaju da medicinska dokumentacija ukazuje na navedenu vrstu ozlijede. Stoga predlažemo pozvati vještaka radi očitovanja. Slijedom navedenog tuženik predlaže da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom i obveže ga na naknadu parničnog troška zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.".

34. Tužitelj se podneskom od 16. veljače 2024. očitovao na nalaz i mišljenje vještaka, navodeći kako slijedi: "Punomoćnik tužitelja je zaprimio dana 08,02.2024 godine nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. Ante Blažanović. Na nalaz mi mišljenje nemamo primjedbi niti pitanja i u cijelosti ga prihvaćamo. Iz nalaza i mišljenja stručne osobe je razvidno kako je tužitelj kritičnog dana zadobio istegnuće vratne kralježnice, a koja se ozljeda kvalificira kao laka. Predmetni vještak je mišljenja kako sukladno dinamici štetnog događaja od 20.07.2017 godine je s obzirom na medicinsku dokumentaciju moglo doći do istegnuća vratnih mišića, te da je medicinska dokumentacija objektivno opisana. U konkretnom slučaju je ovo već drugi vještak medicinske struke koji potvrđuje da je tužitelj u prometnoj nesreći mogao zadobiti tjelesne ozljede koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji. Predlažemo da sud zakaže raspravno ročište i pozove predmetnog vještaka Ante Blažanović radi usmenog objašnjenja nalaza i mišljenja.".

35. Dana 28. studenoga 2024. u ovoj pravnoj stvari je održano ročište glavne rasprave, na kojemu je saslušan vještak medicinske struke Anto Blažanović, spec. patologije i sudske medicine, koji je tom prilikom izjavio: "U cijelosti ostajem kod svog pisanog nalaza i mišljenja dostavljenog ovom sudu 1. veljače 2024. Na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije koju sam uzeo u obzir mogu zaključiti da je predmetna laka ozljeda tužitelja doista nastala kao posljedica predmetne prometne nezgode od 20. srpnja 2017. Nalazu i mišljenju nemam ništa novoga za dodati. Sa stajališta sudske medicine predmetna laka tjelesna ozljeda mogla je nastati u datim okolnostima bez obzira na to što je izračunata promjena brzine manja od 10 km na sat u određenim okolnostima može nastati čak i pri brzini od 4 km na sat. Trzajna ozljeda vrata je jedna od najčešćih ozljeda u prometu i nastaje u vrlo kompliciranim odnosima dinamike prometne nezgode kada u vrlo kratkom vremenu obzirom na promjenu pravca na tijelo odnosno glavu djeluje sila iz različitih pravaca u vrlo kratkom vremenskom intervalu koji izazivaju vrlo komplicirane i nefiziološke pokrete poglavito glave što može dovesti do ove ozlijede i uz manju promjenu brzine.".

36. Punomoćnik tuženika iznosi primjedbu na nalaz i mišljene vještaka u cijelosti te navodi: "Vještak je općenito iznio svoje stajalište vezano za mogućnost zadobivanja ozlijede vratne kralježnice ali nije doveo u svezu sa konkretnim slučajem odnosno okolnostima predmetnog štetnog događaja. Nadalje stajalište vještaka sudske medicine o mogućnosti zadobivanja ozlijede vratne kralježnice i u slučaju kad je promjena brzine ispod 10 km na sat je suprotno zauzetom stajalištu sudskomedicinske znanosti prema kojem pri promjenama brzine vozila ispod 10 km na sat ni jedna osoba u vozilu ne može zadobiti navedenu ozljedu. Dakle isključena je uzročno-posljedična veza između predmetne nezgode i trzajne ozlijede vratne kralježnice pa nema niti pravne osnove za potraživanje naknade neimovinske štete. Osnovanost navoda tuženika potvrđuje i stajalište vještaka sudske medicine u brojnim drugim predmetima vezano za promjenu brzine manju od 10 km na sat te u sudski spis prilažem presudu Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-377/2020 od 28.05.2020 i presudu Županijskog suda u Rijeci broj Gž-938/2021 od 12.6.2023. Ostajem kod prijedloga da se u nastavku postupka provede novo sudsko medicinsko vještačenje iz naprijed navedenih razloga.".

37. Punomoćnik tužitelja je naveo kako se protivi navodima zamjenika punomoćnika tuženika posebice u dijelu kako je to stav sudske medicine budući se radi o određenim preporukama i kao što je liječnik rekao postoje određeni izuzeci koji su vezani uz prijašnje zdravstveno stanje oštećenika, položaj tijela, dinamika događaja i dr. Osim toga niz sudske prakse suprotno danas dostavljenog punomoćnik tužitelja dostavio je u podnesku od 22.12.2022. kojim je očitovao se na žalbu tuženika i priložio Županijske odluke. U konkretnom predmetu sudska medicina se očitovala upravo o dinamici prometne nezgode i uzročnoj vezi zadobivenih ozljeda što je vidljivo u mišljenju na str.4. nalaza. Stoga se protivimo daljnjem medicinskom vještačenju iz razloga što su dva stalna sudska vještaka utvrdila uzročno-posljedičnu vezu štetnog događaja i ozljeda, osim toga radi se o predmetu koji je vrijednost spora svega 1.600,00 eura, troškovi su dosta izrazito visoki, a predmet se vodi više od sedam godina pa stoga je prijedlog tuženika usmjeren na odugovlačenje parničnog postupka. Predlažem da se takav prijedlog odbije i zaključi glavna rasprava.

38. Na navedenoj raspravi sud je rješenjem odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog sudskog medicinskog vještačenja na već vještačene okolnosti, jer sud nalaz i mišljenje vještaka, kao i njegov iskaz dan na raspravi od 28. studenoga 2024. smatra načinjenim sukladno pravilima struke te logičnim i uvjerljivim, a sud se prilikom odlučivanja o navedenom dokaznom prijedlogu tuženika rukovodio i načelom ekonomičnosti parničnog postupka iz čl. 10.st.1. ZPP-a, kojim je propisano kako sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova.

39. Također, na istoj raspravi su se izveli dokazi čitanjem svih isprava priloženih u sudski spis, nakon čega je glavna rasprava zaključena.

40. Tijekom dokaznoga postupka sud je izvršio uvid u spis te u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

41. Na temelju brižljive i savjesne ocjene svakoga dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnoga postupka (članak 8. ZPP-a), sud smatra kako je tužbeni zahtjev osnovan.

42. Naime, u ponovljenome postupku, nakon ukidajuće drugostupanjske odluke, ovaj sud je bio dužan ponovno raspraviti i utvrditi postoji li, s obzirom na utvrđenu dinamiku nastanka predmetne prometne nezgode, uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljede koju je zadobio tužitelj te nakon toga je bio dužan donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

43. Ovaj sud je iz nalaza i mišljenja vještaka Ante Blažinovića utvrdio kako je iz medicinske dokumentacije razvidno da je tužitelj 20. srpnja 2017. dobio sljedeću ozljedu: istegnuće vratne kralježnice, koje predstavlja tjelesnu ozljedu (laka), koja je mogla nastati u predmetnoj prometnoj nezgodi kada stražnji dio osobnog automobila okrivljenog, krećući se unatrag, udara u bočnu površinu prednjeg branika osobnog automobila oštećenog, što odbacuje (rotira) automobil ulijevo, kada dolazi do snažnog i nekontroliranog pokretanja glave put desno bočno uz moguću rotaciju glave put udesno, što je moglo dovesti do istegnuća mišića vrata, a što je u medicinskoj dokumentaciji objektivno i opisano. Vještak je i usmeno na ročištu od 28. studenoga 2024. iskazao kako u cijelosti ostaje kod svoga pisanog nalaza i mišljenja dostavljenoga ovome sudu 1. veljače 2024., kako je na temelju cjelokupne medicinske dokumentacije koju je uzeo u obzir zaključio da je predmetna laka ozljeda tužitelja doista nastala kao posljedica predmetne prometne nezgode od 20. srpnja 2017., kako je sa stajališta sudske medicine predmetna laka tjelesna ozljeda mogla nastati u datim okolnostima bez obzira na to što je izračunata promjena brzine manja od 10 km na sat, dok u određenim okolnostima može nastati čak i pri brzini od 4 km na sat, a trzajna ozljeda vrata je jedna od najčešćih ozljeda u prometu i nastaje u vrlo kompliciranim odnosima dinamike prometne nezgode kada u vrlo kratkom vremenu obzirom na promjenu pravca na tijelo odnosno glavu djeluje sila iz različitih pravaca u vrlo kratkom vremenskom intervalu koji izazivaju vrlo komplicirane i nefiziološke pokrete poglavito glave što može dovesti do ove ozlijede i uz manju promjenu brzine.

44. Sud je navedeni nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke Ante Blažanovića prihvatio kako logičan, uvjerljiv, životan i načinjen sukladno pravilima struke te je zaključio iz istoga kako je predmetna laka ozljeda tužitelja doista nastala kao posljedica predmetne prometne nezgode od 20. srpnja 2017. pa je na taj način utvrdio uzročno-posljedičnu vezu između štetnoga događaja i predmetne ozljede koju je zadobio tužitelj, sve sukladno uputi Županijskoga suda u Velikoj Gorici iz označenoga rješenja od 31. kolovoza 2023.

45. Stoga je sud i odbio na ročištu glavne rasprave od 28. studenoga 2024. istaknuti dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novoga sudskomedicinskog vještačenja na već vještačene okolnosti, a sud se prilikom odlučivanja o navedenome dokaznom prijedlogu tuženika rukovodio i načelom ekonomičnosti parničnoga postupka iz čl. 10. st. 1. ZPP-a, kojim je propisano kako sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova.

46. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom I. 47. O parničnim troškovima odlučeno je na temelju čl. 154., 155. i 164. ZPP-a polazeći od označene vrijednosti predmeta spora od 1.616,56 € kao i na temelju važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/23., dalje: OTRH).

48. Tužitelju, koji je u cijelosti uspio u sporu te koji je zastupan po punomoćniku odvjetniku sukladno OTRH i navedenoj vrijednosti predmeta spora, priznat je, imajući u vidu konačno postavljeni zahtjev za naknadu troška na glavnoj raspravi održanoj 28. studenoga 2024., trošak sastava tužbe u smislu Tbr. 7.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište od 5. srpnja 2018. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište od 30. siječnja 2020. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište od 29. ožujka 2022. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak obrazloženoga podneska od 30. lipnja 2022. u smislu Tbr. 8.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište od 22. rujna 2022. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište od 12. listopada 2022. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak sastava žalbe protiv presude u smislu Tbr. 10.1. OTRH u iznosu od 250,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak sastava odgovora na žalbu tuženika u smislu Tbr. 10.6. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište od 20. prosinca 2023. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak obrazloženoga podneska od 16. veljače 2024. u smislu Tbr. 8.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH), trošak pristupa na ročište od 28. studenoga 2024. u smislu Tbr. 9.1. OTRH u iznosu od 200,00 € s pripadajućim PDV-om (Tbr. 46. OTRH) te trošak sudske pristojbe na tužbu, presudu, žalbu i odgovor na žalbu u zatraženome iznosu od ukupno 226,00 € u smislu Tbr. 1.1., 1.2., 2.1. i 3.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine, broj: 37/23.), što ukupno čini iznos od 3.288,00 € pa je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

49. Slijedom iznijetoga, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

U Vukovaru 9. siječnja 2025.

Sudac

Đuro Druško

Uputa o pravnome lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnome županijskom sudu. Žalba se izjavljuje pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovoga suda u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka otpravka presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

U slučaju iz stavka 9. ovoga članka sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova. Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovoga Zakona o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA:

1. Tužitelju, putem punomoćnika

2. Tuženiku, putem punomoćnika

3. Kalendar 30 dana