Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-4910/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužiteljice OO /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koju zastupa Mihael Acalinović, odvjetnik iz [adresa], protiv tuženika Grada Visa /[osobni identifikacijski broj]/ Trg 30. svibnja 1992. broj 2, koga zastupa Vinko Samardžić, odvjetnik iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 2626/2019-73 od 30. kolovoza 2024., u sjednici održanoj 9. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2626/2019-73 od 30. kolovoza 2024.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2626/2019-73 od 30. kolovoza 2024. pod stavkom II. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2626/2019-73 od 30. kolovoza 2024. tužiteljica je utvrđena vlasnicom i posjednicom dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u Pl. 5890 k. o. [katastarska općina], u dijelu kako je to prikazano nalazom vještaka mjernika Rajka Radišića "U V, listopad 2021. godine", koji je sastavni dio presude, na skici lica mjesta obilježenom slovima A,B,C,D,E,F,G,A, površine 41 m2, u naravi stara kamena prizemnica i dvorište, uz ovlaštenje tužiteljice zatražiti i provesti parcelaciju, i izdvajanje navedenog dijela nekretnine od gore označene osnovne čestice, i trpljenje toga čina po tuženiku, a nakon čega je nalaženo zemljišno-knjižnom odjelu istog suda na temelju presude i po njoj izrađenog prijavnog lista, provesti upis prava vlasništva na nekretnini u gore označenom i novo formiranom dijelu na ime tužiteljice OO uz istovremeno brisanje svakog takovog prava sa imena tuženika Grada Visa.

1.1. Rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2626/2019-73 od 30. kolovoza 2024. je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom provođenje bilo kakvog postupka prodaje dijela iste čestice (stavak I. izreke) i naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 9.365,68 eura sa zateznim kamatama od 30. kolovoza 2024. do isplate (stavak II. izreke rješenja).

2. Protiv presude i rješenja pod stavkom II. izreke žali se tuženik iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a).

2.1. Tuženik predlaže preinaku ili ukidanje prvostupanjske presude i pobijanog dijela rješenja slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbe u iznosu od 625,00 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje stečenog prava vlasništva (dosjelosti) tužiteljice na dijelu čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], označenog slovima A-B- C-D-E-F-G-A u nalazu i mišljenju vještaka mjernika Rajka Radišića iz listopada 2021., površine 41 m2, trpljenje izdvajanja tog dijela u samostalnu česticu, upisa u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice uz istovremeno brisanje sa imena tuženika i zahtjev za naknadu troška predmetne parnice sa zateznim kamatama.

6. Ispitivanjem prvostupanjske presude nije utvrđena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se poziva tuženik, a niti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a). Prvostupanjski je sud odlučio o zahtjevima iz sudske nadležnosti s osobama koje mogu biti stranke u postupku i pravilno su zastupane, a vezano za koje zahtjeve nije u tijeku druga parnica, pravomoćno suđeno, sklopljena sudska niti s njom izjednačena nagodba, presudom jasne izreke i obrazloženja, koju je moguće ispitati.

7. Nije utvrđen žalbeni razlog nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 355. ZPP-a) i pogrešne primjene materijalnog prava.

8. Naime, prema pravilima o dosjelosti (izvornom načinu stjecanja vlasništva na tuđoj stvari), kojima je svrha uklanjanje trajnog nesklad između posjeda i vlasništva, uspostavljanje pravnog stanja i dopuna zaštiti pravnog prometa, među kojima su i pravila o izvanrednoj dospjelosti (pravno pravilo iz § 1472. Općeg građanskog zakona /Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch/, članak 28. stavak 4. i 5. u vezi s člankom 21. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima /Narodne novine, broj: 53/1991./, članak 159. stavak 4. u vezi s člankom 129. stavkom 1. i članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /Narodne novine, broj: 81/2015. - pročišćeni tekst, 94/2017. - ispravak, u daljnjem tekstu: ZVDSP-a/), u kontinuitetu uz neznatna odstupanja koja nisu relevantna za predmetni spor, samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, županije, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, i s njima izjednačenih pravnih osoba, stječe dosjelošću vlasništvo pošto njegov zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, samostalan posjed neprekidno traje četrdeset godina, s tim da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali stvar (članak 160. stavak 2. ZOVO-a) i da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegove nasljednike zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja (članak 17. stavak 1. ZVDSP-a) neovisno o tome koje posjedovne čine je vršio prednik, a koje njegov sljednik i je li predmet posjeda obuhvaćen ostavinom, i smatraju se poštenim, osim ako se dokaže suprotno (članak 18. stavak 5. ZVDSP-a).

9. Iz navedenih pravila mjerodavnih za razrješenje spora po zahtjevu na utvrđenje stečenog prava vlasništva na nekretnini proizlazi da kod izvanredne dosjelosti ne treba utvrđivati naslov posjednika ili njegovih prednika, već da je posjed bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i ponašanje posjednika kao vlasnika kroz čitavo vrijeme potrebno za dosjelost i da je tuženik bio dužna dokazati da je posjed tužiteljice i njezinih prednika dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označenog slovima A-B-C-D-E-F-G-A bio nepošten.

10. Dovođenjem u vezu materijalnih dokaza (skice lica mjesta, izvod iz katastarskog plana, fotografija /list 49. - 52. spisa/) sa neposrednim zapažanjem suda na očevidu uz saslušanje svjedoka KO, CO, ĐO, LO (list 36. - 39. spisa) iskaza svjedoka FO (list 67. - 68. spisa), NO (list 116. - 117. spisa), RO (list 122. - 123. spisa), AO (list 123. - 124. spisa), DO (list 124. spisa), SO (list 149. spisa) i tužiteljice kao stranke (list 150. spisa), kao jedini objektivni zaključak ostaje da su se roditelji tužiteljice (otac EO i majka ŠO) od šezdesete godine prošlog stoljeća (preko 50 godina) nalazili u mirnom i kontinuiranom posjedu predmetnog dijela čes. zem. 6056/1 k. o. [katastarska općina] s uočljivom voljom držanja kao svoje i da su se ponašali kao vlasnici te nekretnine, a nastavno i tužiteljica nakon smrti majke 2018. (otac je preminuo prije majke) kao nasljednica u dogovoru sa svojom sestrom UO (sunasljednicom), odnosno da su tužiteljica i njezini prednici pošteni posjednici iste kontinuirano preko 50 godine.

11. Prema tome, kako za odluku na utvrđenje stečenog prava vlasništva po pravilima o izvanrednoj dosjelosti nije odlučan naslov tužiteljičinih roditelja kao posjednika, a ni tužiteljice kao njihove nasljednice, već činjenica da je posjed prednika tužiteljice i tužiteljice bio miran s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje i da su se ponašali kao vlasnici kontinuirano preko pedeset godina, što kao izvjesno proizlazi iz rezultata raspravljanja, to se ne mogu prihvatiti kao relevantni žalbeni navodi tuženika u dijelu u kojem tvrdi da prednici tužiteljice nisu tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća od obitelji nadimka "Z" kupili dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi stara kamena prizemnici i dvorište, da iz isprava priloženih u spisu ne proizlazi da bi tužiteljica nasljeđivanjem od majke stekla predmetni dio nekretnine, da se sporazum od 5. rujna 2018. ne odnosi na predmetnu nekretninu, a niti kao osnovani žalbeni navodi da je "kakvoća posjeda tužiteljice na ovoj nekretnini zapreka za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti …" i da posjed prednika tužiteljice i tužiteljice predstavlja uzurpaciju nekretnine u vlasništvu tuženika.

12. Nadalje, s obzirom na činjenicu da su tužiteljica i njezini prednici u mirnom posjedu s uočljivom voljom držanja nekretnine kao svoje preko 50 godina, da se kroz sve vrijeme ponašaju kao vlasnici i svoja vlasnička prava manifestiraju na očigled, da tuženik nikada nije osporavao vlasništvo prednicima tužiteljice, a ni tužiteljici, sama okolnost poduzimanja predradnji po tuženiku za prodaju iste nekretnine 2019. godine, nakon što su se ispunile pretpostavke stečenog prava vlasništva po pravilima o izvanrednoj dosjelosti, ne čini posjed prednika tužiteljice i tužiteljice nesavjesnim (nepoštenim), budući da su na temelju navedenih okolnosti, osnovano vjerovali da su vlasnici, zbog čega im se ne prihvaćanje ponude tuženika za kupnju predmetnog dijela nekretnine, i propust da izvrše uvid u zemljišnu knjigu, ne može stavljati na teret, u smislu da su bili nepošteni posjednici kroz vrijeme potrebno za izvorno stjecanje vlasništva predmetne nekretnine po pravilima o izvanrednoj dosjelosti.

13. Dakle, suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski je sud na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kad je prihvatio tužbeni zahtjev na utvrđenje i vezane zahtjeve usmjerene na uklanjanje trajnog nesklad između posjeda i vlasništva i uspostavljanjem pravnog stanja vezano za predmetnu nekretninu (pravno shvaćanje - prva sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održana 31. siječnja 2022. /Su-IV-33/2022-2/ - "1. Kad je presudom utvrđeno da je pravo vlasništva tužitelja stečeno na temelju zakona (dosjelošću) preostali dio tužbenog zahtjeva kojim se tužitelj "ovlašćuje ishoditi uknjižbu stečenog prava vlasništva uz brisanje tog prava s upisanog imena što je tuženik dužan trpjeti" nije neosnovan, odnosno protivan zakonu.").

14. I odluka o troškovima postupka pod stavkom II. izreke prvostupanjskog rješenja, koju tuženik osporava podredno osporavanju odluke o glavnom tužbenom zahtjevu, bez navođenja konkretnih povreda i propusta prvostupanjskog suda je pravilna u osnovi i visini (članak 154. stavak 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a, Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /Narodne novine, broj: 138/2023./), te pravu i tijeku zateznih kamata na dosuđeni iznos (članak 151. stavak 3. ZPP-a, članak 29. stavak 1., 2/2., 7. i 8. Zakona o obveznim odnosima /Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 153/2023./).

15. Tuženiku nije priznat trošak žalbe jer nije uspio sa istom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).

16. Zaključno, ispitivanjem presude i rješenja pod stavkom II. izreke Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2626/2019-73 od 30. kolovoza 2024. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po tuženiku, a ni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je odlučeno kao u izreci presude (članak 368. stavak 1. ZPP-a za stavak I., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak II.) i izreci rješenja (članak 380. točka 2. ZPP-a).

U Zagrebu 9. siječanj 2025.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović