Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: Pn-545/2022-24

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Jaklinu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, zastupan po odvjetniku Dejanu Kuhariću, odvjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda mr.sc. Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 20. studenoga 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 9. siječnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Nalaže se tuženiku Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, isplatiti tužiteljici OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 2.116,90 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. travnja 2020. do 31. prosinca 2022. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku Sava osiguranje d.d., Podružnica Hrvatska, OIB: 45237012600, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, naknaditi tužiteljici OR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 2.374,97 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 09. siječnja 2025. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 25.09.2019. u Čakovcu stradala u prometnoj nesreći kao putnik u osobnom vozilu reg. ozn. [registarska oznaka], da je za nesreću odgovoran VR iz [adresa], koji je svojim osobnim vozilom reg. ozn. [registarska oznaka], prouzročio predmetnu prometnu nesreću, da je vozilo štetnika u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti br. 470623322, da je tužiteljica u prometnoj nesreći zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega je provodila liječenje u Županijskoj bolnici Čakovec, da nakon završetka liječenja kod tužiteljice zaostaju trajne posljedice, koje se očituju u bolnosti i ograničenoj pokretljivosti vratnog i lumbalnog dijela kralježnice, učestalim pojavama glavobolje, parestezijama gornjih ekstremiteta te pojavi PTSP-a, te s obzirom na navedeno, tužiteljica potražuje sljedeću naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 42.000,00 kn, da navedeni iznos smatra pravičnom naknadom, imajući u vidu:

    - pretrpljene fizičke bolove, za koje potražuje iznos od 14.000,00 kn

    - pretrpljeni strah, za koji potražuje iznos od 14.000,00 kn

    - duševne boli zbog smanjenih životnih aktivnosti, za koje potražuje iznos od 14.000,00 kn

    - za tuđu pomoć i njegu 3.000,00 kn, odnosno ukupno 45.000,00 kn. Nadalje navodi da se u mirnom postupku dana 22.04.2020. obratila tuženiku odštetnim zahtjevom, koji joj je na ime naknade neimovinske štete isplatio iznos od 28.500,00 kn, da obzirom na navedeno, tužiteljica potražuje naknadu štete umanjeno za nesporno isplaćeni iznos i to zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje 13.500,00 kn te za tuđu pomoć i njegu 3.000,00 kn, odnosno ukupno 16.500,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku, odnosno od 22.04.2020. pa do isplate, kao i da joj naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

    1.1. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, podneskom od 28. rujna 2023., po provedenom medicinskom vještačenju, tužiteljica od tuženika potražuje iznos od 1.617,40 eur s osnova neimovinske štete i iznos od 499,50 eur s osnova tuđe pomoći i njege, odnosno ukupno potražuje isplatu iznosa od 2.116,90 eur, zajedno sa kamatom tekućom od 22.04.2020. do isplate, kao i da joj naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost svog osiguranika, osporava visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti obzirom da isti promašuje vrijednost izražene u orijentacijskim kriterijima VSRH, a tužiteljica ga nije dokazala, ističe da je isplatio tužiteljici iznos od 28.500,00 kn kojim smatra da je nadoknadio cjelokupnu imovinsku i neimovinsku štetu proizašlu iz štetnog događaja, a sukladno do tada dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji, navodi da je tužiteljica doprinijela vlastitoj šteti obzirom je upućivana na stacionarnu rehabilitaciju na koju nije otišla čime je povrijedila zakonsku obvezu propisanu člankom 1092. Zakona o obveznim odnosima, a trebala je poduzeti sve moguće mjere kako bi se šteta smanjila, isto tako navodi da degenerativne promjene takve prirode ne nastupaju odjednom već su posljedica različitih čimbenika poput godina života, slabosti mišića, fizičkih napora, tjelesne mase prirođenih bolesti i slično, te smatra da vještak treba na jasan i nedvosmislen način razdvojiti navedene degenerativne bolesti od ozljeda zadobivenih u ovom štetnom događaju, smatra tužbeni zahtjev paušalno određenim i neadekvatnim nastalim ozljedama, odnosno neimovinskoj šteti.

    3. Tijekom postupka izvođenja dokaza sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a RH, PU međimurska, PPP Čakovec od 14.10.2019. (list 5-6 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 7-31 spisa), odštetni zahtjev upućen Sava osiguranju od 22.04.2020. (list 32 spisa), ovjerenu presliku zdravstvenog kartona tužiteljice (list 54-219 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Jakši Filipoviću i dr. Branki Vidrih (list 223-226 spisa), a isti su i usmeno saslušani na ročištu 20.11.2024. (list 246-247 spisa).

    4. Ocijenivši izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu: ZPP), te primijenivši materijalno pravo na tako utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

    5. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost, činjenica da je tuđa pomoć i njega tužiteljici pružana od strane ukućana i da cijena sata tuđe pomoći i njege iznosi 2,70 eur po satu, dok je sporna visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa, te da li postoji doprinos tužiteljice visini štete.

    6. Radi utvrđivanja sporne visine i eventualnog doprinosa tužiteljice visini štete provedeno je vještačenje po stalnim sudskim vještacima dr. Jakši Filipoviću Čuguri i dr. Branki Vidrih.

    7. Stalni sudski vještaci dr. Jakša Filipović Čugura i dr. Branka Vidrih u svom nalazu i mišljenju od 12. lipnja 2023., na sudu zaprimljen 20. lipnja 2023., navode: dr. Branka Vidrih - da je tužiteljica potražila psihijatrijsku pomoć 6 dana nakon stradavanja, da je prvo shvaćena kao akutna reakcija na stres, potom kao Posttraumatski stresni poremećaj, da je dijagnoza postavljena od nadležnog psihijatra potvrđena psihologijskim testiranjem, da je u ambulantnom psihofarmakoterapijskom tretmanu bila je od 8/2019. do 7/2020, da je zbog niza objektivnih (pandemija, nedostupnost psihijatra) i subjektivnih razloga (mala sredina i predrasude) liječenje trajalo relativno kratko, da je tužiteljica trpjela primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku stradavanja, da je sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je 1 dan, srednjeg intenziteta 3 dana te blažeg do 3 mjeseca po štetnom događaju, da radi Posttraumatskog stresnog poremećaja u svakodnevnom životu ulaže pojačane napore u omjeru od 5%.

    dr. Jakša Filipović Čugura – da su se ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju mogle dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem, da je kod tužiteljice učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija, da su po završenom liječenju zaostale trajne posljedice uslijed bolnog sindroma vratne, redukcije kretnji te redukcije kretnji LS kralježnice u lakom stupnju po prijelomu, da to jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka kliničke slike tijekom liječenja pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade, da je liječenje završeno nakon dva tjedna od 31.03.2021., da su trajne posljedice po provedenom liječenju u omjeru od 8-9 %, da je tužiteljica pretrpjela bol jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg intenziteta 95 dana – kumulativno, da joj je tuđa pomoć i njega bila potrebna 3h dnevno kroz 35 dana, a zatim 2h dnevno kroz 40 dana, da naruženje ne postoji.

    Vještaci zaključuju da objedinjena ocjena trajnih posljedica kirurga i psihijatra iznosi 13%.

    8. Na naprijed navedeni nalaz i mišljenje, tužiteljica nije isticala nikakve primjedbe niti prigovore, dok je tuženik istaknuo prigovor da vještaci u nalazu i mišljenju nisu ocijenili premorbidno stanje tužiteljice i da nisu razgraničili posljedice bolova i trajnog smanjenja životnih aktivnosti koje se odnose na ranije narušeno zdravlje od onoga koje je vezano za predmetni štetni događaj, isto tako predlaže da se vještak kirurg očituje da li bi posljedice kod tužiteljice bile manje da je ista pristupila na stacionarnu rehabilitaciju u dijelu bolova i trajnog smanjenja životnih aktivnosti, kao i da se vještak psihijatar izjasni da li bi trajanje straha i trajno smanjenje životnih aktivnosti kod tužiteljice bilo manje da se tužiteljica uredno liječila kod psihijatra, te da se obadva vještaka izjasne na koji način su došli do ukupnog smanjenja životnih aktivnosti.

    9. Sukladno naprijed navedenom sud je na ročištu održanom 20. studenog 2024. izveo dokaz usmenim saslušanjem vještaka dr. Jakše Filipović Čugure i dr. Branke Vidrih koji u svom očitovanju suglasno iskazuju da u cijelosti ostaju kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

    9.1. U odnosu na podnesak tuženika od 13.11.2023. o tome da li bi trajanje straha i trajno smanjenje životnih aktivnosti kod tužiteljice bilo manje da se uredno liječila po dr. psihijatru vještak dr. Branka Vidrih odgovara kako ne bi iz razloga što dijagnoza PTSP podrazumijeva postojanje simptoma kroničnog tipa iz navedenog spektra, a liječenjem se ti simptomi mogu samo donekle ublažiti u intenzitetu.

    9.2 Proučivši podnesak tuženika od 13.11.2023. s kirurškog stanovišta vještak dr. Jakša Filipović Čugura odgovara da je iz nalaza evidentno da su vještaci imali saznanja o zdravstvenom stanju tužiteljice prije štetnog događaja te su iste činjenice uzeli u obzir pri izradi nalaza, da je evidentno da prijelom slabinske kralježnice u visini drugog slabinskog kralješka cijenjen u najblažem stupnju predstavlja uzimanje u obzir svih činjenica kod tužiteljice. Na upit o provođenju stacionarne fizikalne terapije mišljenja je da ne bi došlo do promjene u nalazu i mišljenju vještaka jer je ista cijenjena odnosno indicirana nakon godinu dana kad je praktično po cijeljenju prijeloma bila završena.

    9.3. Vještaci ne vide aritmetičko zbrajanje trajnih posljedica mada su u istim sadržana dva organska sustava koja nemaju veze jedan sa drugim, a radi se o lokomotornom i psihičkome tako da i zbrajanje trajnih posljedica ne predstavlja krivo tumačenje istih. Nadalje navode da orijentacijske tablice predstavljaju samo pomoćno sredstvo i samo kao jedno od mnogih, a sam podatak da je prijelom slabinske kralježnice lakog stupnja 5 % nije u nikakvoj koliziji sa nalazom i mišljenjem vještaka. U odnosu na upit je li tužiteljica prije nastanka predmetnog štetnog događaja imala smanjene životnih aktivnosti vještaci navode da je zasigurno postojala redukcija pojedinih funkcija što su vještaci elaborirali uzimajući u obzir činjenice iz zdravstvenog kartona, a na upit od kakvog je utjecaja to što je tužiteljica odbila hospitalizaciju na dan štetnog događaja vještaci odgovaraju da ta činjenica ne utječe na njihov konačan zaključak, a može se shvatiti da je bila u stanju psihičkog šoka i da bi dodatno odvajanje od obitelji produbilo njenu psihičku patnju jer zasigurno kao laik ne poznaje ozbiljnost situacije.

    10. Na ovako danu dopunu nalaza i mišljenja tužitelj nije isticao nikakve primjedbe niti prigovore dok je tuženik i dalje ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje, kao i usmeno očitovanje vještaka obzirom su izrađeni stručno i obrazloženo te u skladu s pravilima medicinskih znanosti, isti su jasni, potpuni i u suglasju sa izvedenim dokazima u vidu kliničkog pregleda tužiteljice i medicinske dokumentacije koja prileži spisu predmeta. Zbog navedenog sud nije prihvatio prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja jer je navedeni prijedlog, po mišljenju ovoga suda, usmjeren na odugovlačenje postupka, a navedeno je u suprotnosti sa odredbom iz čl. 10 ZPP-a.

    11. Slijedom navedenog, sud je utvrdio kako je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa odredbom čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje u tekstu ZOO), a čime joj je prouzročena neimovinska i imovinska šteta iz čl. 1046. i čl. 1095. st.1. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u skladu sa odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

    12. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi: fizičke boli, strah i duševne boli zbog smanjenja opće i životne aktivnosti. One su u smislu čl. 1100. st .2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Imajući dakle, u vidu utvrđene zadobivene ozljede, te imajući u vidu trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, te utvrđeno zaostale duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti u omjeru od ukupno 13% u kojem omjeru će tužiteljica još dugi niz godina morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu, a kako je to sve opisano u nalazu i mišljenju vještaka, te imajući u vidu duljinu i trajanje tuđe pomoći i njege koja je utvrđena nalazom i mišljenjem vještaka u trajanju od 185 sati, te činjenicu da su stranke učinile nespornim da je tužiteljici tuđa pomoć i njega pružana od strane ukućana kao i cijenu od 2,70 eur po satu temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku i imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega) u visini 6.325,47 eur. Budući je tužiteljici od strane tuženika nesporno isplaćen iznos od 3.782,60 eur s naslova neimovinske i imovinske štete (tuđa pomoć i njega) prije pokretanja postupka, te kako tužiteljica s navedenih osnova potražuje daljnji iznos od 2.116,90 eur, dakle manje nego što joj pripada, sud joj je u skladu sa odredbom iz čl. 2. ZPP-a, tako i dosudio. 13. Tužiteljica ima pravo na zateznu kamatu sukladno odredbi čl. 29. st.1. ZOO-a, a u svezi s čl. 1086. i čl. 12. st. 1. i st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/15, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; dalje: ZOOP), a koji je lex specialis koji se primjenjuje na predmetni slučaj. Kako je tužiteljica zateznu kamatu zatražila od 22. travnja 2020., odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, ista joj je tako i dosuđena.

    14. Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i.

    8. ZOO.

    15. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

    16. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st.

    1. u vezi čl. 151. i čl. 155. st. 1. ZPP. Tužiteljici je u skladu sa odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa), prema priloženom troškovniku te vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja svake radnje, priznat trošak za: sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 32 Tarife), trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 27.05.2022., 28.09.2023. i 05.02.2024. u iznosu od po 100 bodova svaki (Tbr. 8/1 Tarife), trošak sastav podneska od 20.03.2023. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 8/4 Tarife), trošak zastupanja na ročištima od 16.02.2023. i 20.11.2024. u iznosu od po 100 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu 10.09.2024. u iznosu od 25 bodova (Tbr. 9/5 Tarife), odnosno ukupno 750 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 1.500,00 eur, te sve uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 1.875,00 eura. Navedeni iznos valjalo je uvećati za iznos od 398,17 eura s naslova troška medicinskog vještačenja, za iznos od 34,18 eur s naslova plaćene sudske pristojbe na tužbu i iznos od 67,62 eur s naslova sudske pristojbe na presudu, tako da sveukupan trošak tužiteljice iznosi 2.374,97 eur, te je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

    17. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 07.03.2022. i 15.03.2023. jer isti nisu bili potrebni za vođenje postupka, istima tužiteljica samo dostavlja u spis dokaze o uplati pristojbe i predujma za vještačenje.

    18. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i čl. 8 ZOO-a.

    U Zagrebu, dana 09. siječnja 2025.

    Sudac:

    Nevenka Božinović Čupin

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude (čl. 335. st. 8. ZPP).

    Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. i 10. ZPP). Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 11. ZPP).

    Žalba se podnosi pisanim putem ovom sudu u 4 primjerka, a o istoj odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    - pun. tužitelja uz rješenje za platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 67,62 eur

    - pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.