Broj: R1-16/2022-44

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Kralja Petra Krešimira IV br. 2

21000 Makarska

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Makarskoj po sucu Slavku Štrpcu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja ad.1. CE iz [adresa], ad.2. KE iz [adresa], ad.3. ME iz [adresa], ad.4. SE iz [adresa], zastupani po pun. zajedničkom odvjetničkom uredu Marko Perkušić i Mirko Perkušić iz Imotskog protiv predloženika "Editus" d.o.o. Makarska zastupan po pun. odvjetnicima OD "Olujić, Pezić & partneri" d.o.o. Zagreb, radi uređenja međe, dana 09.siječnja 2025.g.

r i j e š i o  j e

I/ Uređuje se međa između nekretnina č.z. 334/2 ZU 2685 KO [katastarska općina]- Makar vlasništvo predlagatelja CE, KE, ME i SE i č.z. 333/2 ZU 4493 KO [katastarska općina]-Makar vlasništvo TD "Editus" d.o.o. Makarska pravičnom ocjenom na način da se međašna linija proteže točkama 7,8,9 i to prema skici vještaka A. Radmana pod brojem vještva V17-2023 od 30. 11. 2023.g., a koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, a koje točke su označene međašnim znacima (crvena boja) na licu mjesta.

II/ Stranke u postupku se obavještavaju da svoje jače pravo mogu ostvarivati u parnici, najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke o uređenju međe.

III/ Dužan je predloženik "Editus" d.o.o. Makarska isplatiti predlagatelju troškove ovoga postupka u iznosu od 676,19 eura (šesto sedamdeset šest eura i devetnaest centi) u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su podnijeli ovom sudu prijedlog za uređenje međe između nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2685 KO [katastarska općina]-Makar katastarske oznake 2819/2 u vlasništvu VE i CE, i č.z.

33/2 ZU 4493 KO [katastarska općina]-Makar katastarske oznake 2818/1 u vlasništvu ad. 1. "Editus" d.o.o. Makarska i ad.2. "Partner banke" d.d. Zagreb, te da se međa uspostavlja prema jačem pravu.

2. U međuvremenu je predlagatelj ad.1. VE umro, pa su na njegovo mjesto stupili njegovi nasljednici CE, KE, ME i AE.

3. Ovaj sud proveo je postupak, te je temeljem rezultata istih donio je rješenje pod brojem 15R1-190/2019 od 25.3.2021.g. protiv kojeg rješenja je protustranka podnijela žalbu, pa je povodom žalbe Županijski sud u Karlovcu rješenjem pod br. Gž-528/2021-2 od 7.2.2022.g. prihvatio žalbu protustranke i ukinuo rješenje Općinskog suda u Makarskoj posl.br. R1-190/2019 od 25.3.2021.g. u odnosu na točke I., II., III., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak dok se žalba u odnosu na točku IV. odbija kao neosnovana i pobijano rješenje u tom dijelu se potvrđuje.

4. U ukidnim razlozima istog rješenja je navedeno da donošenjem pobijanog rješenja u dijelu pod točkom I. izreke sud prvog stupnja je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP- a, u vezi s člankom 21. ZSVP-a koja se sastoji u tome da rješenje ne sadrži razloge o bitnim činjenicama, na koju povredu zakona osnovano ukazuje protustranka.

5. U skladu s odredbom članka 103. stavak 2. i 3. ZV-a sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako ne bi tako bio u stanju postupiti, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

6. Prvostupanjski sud je odlučujući o prijedlogu zaključio da među nije moguće obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, jer na to stranke ne pristaju, a nije došlo niti do sporazuma susjeda čija je međa u pitanju te ocjenjuje da među nije moguće utvrditi prema posljednjem mirnom posjedu jer posjed nije miran, a onda u skladu s odredbom članka 103. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 – dalje: ZV) među uređuje prema pravičnoj ocjeni.

7. Obzirom na nespornu činjenicu da je predloženik 2013. pokrenuo parnični postupak u kojemu tužbom od predlagatelja, sukladno odredbi članak 162. ZV- a, potražuje predaju u posjed dijela nekretnine,( koja je predmet ovog postupka), za koju tvrdi da je predlagatelj neovlašteno koristi kao dio dvorišta i koji postupak se 4 Gž-528/2021-2 trenutno vodi pred naslovnim sudom pod posl.br. P-3850/16., prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da se međa ne može utvrditi prema posljednjem mirnom posjedu.

8. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je sud uredio među po pravičnoj ocjeni i da je pri tome uzeo u obzir konfiguraciju terena. Iz obrazloženja rješenja proizlazi da je to utvrdio neposrednim zapažanjem na licu mjesta prigodom očevida te je tom prilikom utvrdio da iz konfiguracije tla proizlazi da se nekretnine koje su predmet postupka nalaze u različitom visinskom nivou, s tim da je čest. zem. [katastarska čestica] viša, a čest. zem. [katastarska čestica] niža i da na granici tih različitih nivoa postoji betonski zid koji je obložen kamenom. Nadalje, sud je utvrdio da prostor od tog kamenog zida, a na č.z. 334/2 pa do zida izgrađene obiteljske kuće predlagatelja predstavlja uređen dvorišni prostor sa podnom kamenom podlogom i betonskim zidovima obloženih istim kamenom kao i ovaj zid.

9. Opravdano protustranka u žalbi navodi da su ovakva utvrđenja suda u suprotnosti sa dokazima iz spisa jer iz stanja prvostupanjskog spisa ne proizlazi da je ovu činjenicu sud utvrdio prilikom očevida na licu mjesta neposrednim zapažanjem, a niti se vještak se u svome nalazu i mišljenju očitovao o konfiguraciji nekretnina niti je to od njega itko tijekom postupka tražio. Naprotiv, iz zapisnika sa očevida od 9.ožujka 2020. proizlazi da je punomoćnik predlagatelja zahtijevao da se ta činjenica utvrdi na zapisniku, dok se iz zapisnika ne može zaključiti da je to zaključak suda.

10. Pri tome, prvostupanjski sud u pobijanom rješenju ne navodi kolika je sporna međašna površina, a niti je dao valjano obrazloženje zašto je razliku u konfiguraciji terena (ako ona doista postoji na terenu) i gradnju zida uzeo kao temelj za utvrđivanje međa temeljem pravične ocjene. To više kad iz stanja spisa proizlazi da se ta pravično ocjena u cijelosti podudara sa međašnim pravcem koji je pokazao predlagatelj.

11. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će točno utvrditi spornu međašnu površinu, a tek nakon toga, ovisno o ishodu utvrđenja pristupiti uređenju međa prema pravičnoj ocjeni i pri tome dati obrazloženje zašto smatra tako uređenu među pravičnom. Razlozi za to moraju biti vrlo jasno artikulirani i obrazloženi. Pri čemu valja naglasiti da se ta pravična ocjena ne može u cijelosti podudarati sa međašnim pravcem koji je pokazala jedna od stranaka. Isto tako, sud će obzirom na okolnosti slučaja, utvrditi da li je između stranaka sporna međa ili se radi o nerazjašnjenim imovinskopravnim odnosima na dijelu nekretnine koja predstavlja spornu međašnu površinu.

12. Treba navesti da je u postupku uređenja međe u smislu odredbe članak 103. ZV-a sud ovlašten isključivo obnoviti ili ispraviti među i na licu mjesta je označiti međašnim oznakama, dok ne može odlučivati o bilo kojem imovinskom ili drugom građanskopravnom odnosu između stranaka, o čemu odlučuje sud isključivo u parničnom postupku. Ne upuštajući se u ocjenu pravilnosti stajališta prvostupanjskog suda, valja upozoriti da je postupak uređenja međe takav postupak u kojem se između vlasnika ili posjednika određene nekretnine utvrđuje granica njihovog prava vlasništva, odnosno utvrđuje granica do koje vlasnik može vršiti neograničenu vlast na nekretnini, istu posjedovati, koristiti, upotrebljavati i njome raspolagati, kako je to izričito određeno odredbom članak 103. stavak 5. ZV-a. 5 Gž-528/2021-2

13. U svakom slučaju, treba istaći da se uređenjem međa u izvanparničnom postupku stvara presumpcija da postoji vlasništvo stranaka na nekretnini do uređene međe, a u skladu s odredbom članka 103. stavak 6. ZV-a svatko, (prije svega stranke iz ovog postupka), može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa i to u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u ovom izvanparničnom postupku. To znači da svaka od stranaka može pokrenuti takav parnični postupak u kojem će dokazivati do kuda seže njegovo vlasništvo na nekretnini i zahtijevati predaju u posjed tog dijela nekretnine. U protivnom, pitanje vlasništva će biti definitivno riješeno na način kako je to uređeno u izvanparničnom postupku.

14. Slijedom svega gore navedenog ovaj sud izvršio je analizu postupka koji je prethodio ukidnoj odluci Županijskog suda u Karlovcu, te je niže utvrdio.

15. Pun. predlagatelja ad.1. "Editus" d.o.o. u podnesku koji je zaprimljen u ovaj sud 7. 10. 2019.g. protivi se prijedlogu predlagatelja u cijelosti navodeći da je potrebno odbaciti isti prijedlog iz razloga što je isti podnesen od strane za to neovlaštenih osoba i to samo od strane dva suvlasnika VE i CE. Nadalje, da II-protustranka nije pasivno legitimirana za vođenje ovog postupka, jer nije bila punopravni vlasnik predmetne nekretnine. Nadalje, da je točno da su predlagatelji ogradili navedenu nekretninu kameno-betonskim zidom kojime su isti bez ikakvih ovlaštenja vlasnika susjednih nekretnina, uzurpirali i protupravno prisvojili dijelove gotovo svih nekretnina sa kojima graniče, pa tako i onu u vlasništvu I-protustrane, pa čak su izgradnjom spornog zida neovlašteno ogradili čak i javni nogostup. Stoga da je I- protustranka protiv predlagatelja još 2013.g. pokrenula parnični postupak u kojemu tužbom od predlagatelja sukladno odredbi čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, potražuje predaju u posjed nekretnine koju neovlašteno kao dio dvorišta koriste predlagatelji, a koji postupak se trenutno vodi pred naslovnim sudom pod posl.br. P-3850/16. Izričito su naveli da međašni znakovi nisu tijekom godina postali neraspoznatljivi već su ih predlagatelji svjesno uništili i uzurpirali nekretninu u vlasništvu I-protustranke radi čega se vodi parnični postupak zbog kojeg su predlagatelji zlorabeći svoja procesna ovlaštenja sa ciljem odugovlačenja parničnog postupka pokrenuli ovaj izvanparnični postupak.

16. Kao dokaz svoje tvrdnje dostavili su i tužbu radi predaje u posjed od 5. listopada 2011.g.

17. Na očevidu na licu mjesta dana 9.3.2020.g. pun. predlagatelja je pokazao među koja se prostire smjerom sjever – jug izvedena kao armirano – betonski zid visine 1,5 m obložen kamenom oblogom.

18. Pun. predloženika naveo je da predloženi kameni zid ne predstavlja među između predmetnih parcela već je isti samoinicijativno izgrađen od strane predlagatelja, te je predložio da se međa uredi prema katastarskoj mapi, a slijedom okolnosti da je zemljišno knjižno stanje usklađeno sa katastarskim stanjem na č.z. 333/2 te pokazuje kako je po katastarskoj mapi išla međa.

19. Slijedom navedenog stalni sudski vještak za geodeziju A. Radman u skici svog vještva od 20. travnja 2020.g. prikazao je među koja je pokazana od strane predlagatelja, a u naravi betonski zid obložen kamenom podlogom označen točkama 2,3,4,5,6, kao i među koja je pokazana od pun. predloženika označena točkama 1,7,6, a koja linija međe odgovara katastarskom planu.

20. Tijekom postupka predloženik je stavio primjedbu da je za podnošenje ovog prijedloga nužna aktivna legitimacija svih suvlasnika predmetne nekretnine iako je podnesen samo od strane dva suvlasnika VE i CE.

21. Odredbom čl. 103.st.1. ZV je propisano da ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

22. Iz navedenog proizlazi da je legitimiran za uređenje međa svaki od susjeda, a što znači da to može biti i posjednik, a ne samo vlasnik, pa čak i jedan od njih ako ih ima više.

23. Iz izvadka iz zemljišne knjige za č.z. 334/2 broj zemljišno knjižnog uloška [broj ZK uloška] KO [katastarska općina]-Makar proizlazi da su vlasnici na istoj VE 1/6, [adresa], NE 1/6, Turić [adresa] i NE

24. Predlagatelj ad.1. VE umro je dana 7.8.2015.g. te slijedom te okolnosti bio je prekinut postupak rješenjem ovog suda R1-296/15 od 2. listopada 2015.g., ali isti postupak je potom nastavljen jer je dostavljeno rješenje o nasljeđivanju pod br. O-7532/2015-17 UPP/OS-76/2015-17 od 2.

12. 2015.g. doneseno po vršitelju dužnosti javnog bilježnika Stjepana Šaškora iz Zagreba, a pravomoćnog dana 9. 2. 2016.g. kojom su iza smrti VE određeni nasljednici u odnosu na predmetnu nekretninu njegova supruga CE, sin KE, kći ME i sin AE.

25. Slijedom gore navedenog isti su ovlašteni zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku uredi među između navedenih nekretnina.

26. Postupak uređenja međa se provodi prema pravilima bivšeg Zakona o vanparničnom postupku iz 1934.g. dok su materijalno pravne odredbe sadržane u čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 155/14, dalje ZV).

27. Čl.103.st.1. ZV određeno je kada se može zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili ispravi među. To su slučajevi ako su međašni znakovi između dviju nekretnina toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili ako su sporne.

28. St.2. istog članka propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristanu.

29. St.3. istog članka propisano je da ako ne bi bilo u stanju postupiti prema odredbi st.2. tog članka sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi prema pravičnoj ocjeni.

30. U toku postupka ustanovljeno je da su predlagatelji zatražili uređenje međe prema jačem pravu, a koji način uspostavljanja – uređenja međe je postojao prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

31. Predloženik je zatražio uređenje međe prema katastarskom nacrtu.

32. Iz gore navedenog proizlazi zaključak ovog suda da se stranke u ovom postupku nisu suglasile da se međa uredi prema katastarskom nacrtu.

33. Također je utvrđeno da između stranaka kao susjeda nije postignut sporazum o načinu uređenja međe.

34. Slijedom gore citirane materijalne odredbe kao slijedeći način uređenja međe jeste prema posljednjem mirnom posjedu.

35. Kada sud uređuje među prema posljednjem mirnom posjedu mora utvrditi tko od stranaka odnosno susjeda ima u faktičnoj vlasti spornu međašnu površinu, odnosno do kuda u prostoru seže faktična vlast kojega susjeda.

36. Posjed koji je relevantan za ovaj način uređenja međe je posljednji miran posjed.

37. Pod posjedom se podrazumjeva faktična vlast nad stvari, a sukladno odredbama ZV-a posjed je stečen kada stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast nad stvari bilo da je osnovao jednostranim činom (originalno ili izvorno stjecanje posjeda), a bilo da mu je preneseno (derivativno ili izvedeno stjecanje posjeda).

38. Posjed stečen na neistinit, protupravan i samovlasan način (vis, clam, precario-silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja) nije miran zbog toga što posjednik čiji je posjed oduzet ima pravo uspostaviti ranije posjedovno stanje.

39. To ranije posjedovno stanje on može postići bilo putem suda, bilo putem samopomoći.

40. Predloženik u podnesku od 17.10.2019.g. je izričito naveo da je točno da je nekretnina predlagatelja ograđena kameno – betonskim zidom kojime se isti, bez ikakvih ovlaštenja vlasnika susjednih nekretnina, uzurpirali i protupravno prisvojili dijelove gotovo svih nekretnina sa kojima graniče, pa tako i one u vlasništvu predloženika Editus d.o.o. Makarska. Stoga je predloženik Editus d.o.o. Makarska još 2013.g. pokrenula parnični postupak u kojemu tužbom od predlagatelja sukladno odredbi čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, potražuje predaju u posjed nekretnine koju neovlašteno kao dio dvorišta koriste predlagatelji, a koji postupak se trenutno vodi pred naslovnim sudom pod posl.br. P-3850/16.

41. U cilju potkrijepe svojih navoda dostavili su tužbu tužitelja "Editus" d.o.o. Makarska protiv tuženika VE, CE, ME, KE, SE, a radi predaje u posjed od 5. listopada 2011.g. 42. Predloženik "Editus" d.o.o. ne poriče postojanje navedenog parničnog postupka i to na ročištu od 17. 10. 2019.g. što je i potvrđeno i na ročištu 9. 3. 2020.g.

43. Slijedom navedenog ovaj sud je utvrdio da se ne može urediti međa između navedenih nekretnina ni zadnjim mirnim posjedom, jer posjed nije miran (traži se tužbom predaja u posjed), jer se ranije posjedovno stanje traži putem suda.

44. Iz svega gore vidljivog proizlazi da sud među može urediti samo prema pravičnoj ocjeni suda.

45. Istina zakonska odredba ne propisuje što je to pravična ocjena, već je na samom sudu da od slučaja do slučaja utvrdi što je pravično u konkretnom slučaju uređenja međe.

46. Postupajući u smislu ukidnih razloga iz rješenja Županijskog suda u Karlovcu ovaj sud je omogućio strankama da se izjasne, pa je tako pun. protustranke dostavio podnesak od 20.6.2022.g. u kojem je u bitnome naveo da postoji presuda Općinskog suda u Makarskoj pod br. P-623/19 od 15.3.2022.g. koja je nepravomoćna, a koji je tužbeni zahtjev za utvrđivanje prava vlasništva ovdje protustranke usvojen u cijelosti. Među strankama da nikada nije bila sporna međa između predmetnih nekretnina već činjenica da ovdje predlagatelji neosovano smatraju kako im pripada pravo vlasništva nad dijelu nekretnine u vlasništvu protustranke. Da je ovo što tvrdi protustranka istinito i točno proizlazi iz prijavnog lista Klasa: 932-06/05-02 od dana 20.5.2005.g. potvrđenog i ovjerenog od strane nadležnih tijela, a naručenog od strane pravnog prednika ovdje predlagatelja VE kojega je protustranka dostavila u spis uz podnesak od dana 31.3.2021.g. u spisu da prileži konkretan prijavni list prednika predlagatelja od dana 20.10.2005.g., koji je isti putem Horvat – ured za geodetsko-katastarske poslove i promet nekretnina, na licu mjesta izvršio izmjeru nekretnine predlagatelja radi formiranja građevinske čestice, te utvrdio da između nekretnina predlagatelja i protustranke postoji međa i međašni znakovi onako kako je granica između tih nekretnina prikazana u katastarskim planovima.

47. Ovakvo stanje geodet angažiran od strane prednika predlagatelja utvrdio na skici premjeravanja što je prednik predlagatelja VE svojim potpisom, a temeljem toga elaborata formirana je nekretnina predlagatelja u katastru i zemljišnim knjigama upravo onako kako je to tvrdio predlagatelj. Službena međa na kojoj 2005.g. postojao ogradni betonski zid između predmetnih nekretnina u katastarskim planovima formirana na temelju stvarnog stanja na terenu utvrđenom od strane prednika predlagatelja VE.

48. Dakle, 2005.g. nekretnina predlagatelja bila je omeđena betonskim zidom postavljenim po službenoj međi iz katastra, a sve kako je to jasno navedeno u izviješću o utvrđivanju postojećih međa i drugih granica, te novom razgraničenju koje je sastavni dio prijavnog lista potpisanog od strane ovlaštenog geodeta i prednika predlagatelja VE.

49. Protustranka je u prilogu podneska dostavila , a ovaj sud u dokazne svrhe i pročitao presudu Općinskog suda u Makarskoj pod br. 11P-623/2019-49 od 15.3.2022.g., prijavni list Ureda za katastarsko-geodetske poslove Split Ispostava Makarska pod brojem 932-06/05-02 Ur.br. 2147-378-05-02 od 20.

10. 2005.g. u kojem je kao sastavni dio izviješće o utvrđivanju postojećih međa i drugih granica, te o novom razgraničenju od 20. 10. 2005.g. potpisan od VE dr. VE pok. C.

50. Na ročištu od 21.6.2022.g. pun. predlagatelja naveo je da se protiv navedene presude Općinskog suda u Makarskoj pod br. P-623/19 podnijela pravodobna žalba. Također, se osvrnuo na drugostupanjsku odluku u ovom izvanparničnom postupku u dvije stvari i to da nije prijeporan u ovom predmetu čin smetanja posjeda o kom govori drugostupanjsko rješenje i da nikada izgrađena međa obložena kamenom nije bila sporna. Spis kaže da je taj zid međašni zid sa kojim su predlagatelji zaokružili i ogradili svoje dvorište napravljen 2007.g. ili 2008.g., ali u posjedu su tog prostora preko 30 godina, a na tom međašnom kameno betonskom zidu da je sagrađen objekt i to zapadna strana ljetne kuhinje. Navodi da nije točno da je navedenom tužbom od 2013.g. izvršeno ugrožavanje i smetanje posjeda, jer da je poznato po Zakonu o vlasništvu kako se štiti posjed. Ako je zid napravljen 2007.g. ili 2008.g., a protustranke ustaju tužbom ne posjedovnom nego tužbom za predaju tog zida onda o smetanju posjeda ne može se razgovarati, te je za zaključiti da su predlagatelji u poštenom posjedu kontinuirano i od nikoga smetani prilikom posjedovanja i rada, te na tu okolnost je predložio ispitati svjedoke.

51. Pun. protustranke podneskom od 21.6.2022.g. ustraje da su međe između susjednih nekretnina upravo onakve kako su iste prikazane u katastarskom operatu i da sva tvrdnja pun. predlagatelja je gruba neistina.

52. Na ročištu 22.8.2022.g. ispitan je svjedok FE koji je izjavio da su K predmetnu ogradu postavili na postojeći zid, ali misli 2000.g. do 2005.g., te da je stari zid stara međa.

53. Također je i ispitan stalni sudski vještak mjernik Ante Radman koji je naveo da u upravnom postupku formiranja granica nekretnina sve stranke moraju sudjelovati i one se moraju suglasiti oko granica nekretnine – međe, jer u protivnom ne može se u upravnom postupku međa srediti već se oni moraju upititi u parnicu uređenja međe. Pregledom dokumentacije da je ustanovljeno da je 2005.g. prigodom formiranja građevinske čestice i to od predlagatelja međe su uređene u takvom upravnom postupku i evidentirane u katastru i sređene putem prijavnog lista. Slijedom toga formalno gledajući onako kako je to prikazano u katastarskoj podlozi da ništa nije sporno, jer su stranke uredno sudjelovale u tom postupku i suglasili su se s tim međama. Dostavio je u spise predmeta skicu premjeravanja DE Ured za geodetske i katastarske poslove od 20.10.2005.g. iz koje je to razvidno. Dalje, nakon toga na terenu da je došlo do odstupanja u gradnji zida koji bi u naravi trebao predstavljati među, jer da je prikazao kroz svoj nalaz i mišljenje u smislu prikaza u katastarskoj mapi i onoga kako su prikazale stranke u ovom vanparničnom postupku, katastarska mapa da prati stanje kako je prikazano iz 2005.g.

54. Kako je ovaj sud rješenjem od 22.8.2022.g. prekinuo vanparnični postupak slijedom postojanja nepravomoćne presude Općinskog suda u Makarskoj pod br. 11P-623/2019-49 kojom je presuđeno u povodu vlasničke tužbe tužitelja protutuženog Editus d.o.o. Makarska protiv tuženika – protutužitelja inače stranaka u ovom postupku, a slijedom okolnosti da se tom presudom odgovara na pitanja vlasništva predmetnog zida kao međe između nekretnina o kojima se raspravlja u ovom postupku, a potom je Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud svojim rješenjem pod posl.br. Gž-701/2022-4 od 21.7.2022.g. ukinuo presudu Općinskog suda u Makarskoj pod br. P- 623/2019-49, ovaj sud je nastavio postupak u predmetnoj stvari rješenjem ovog suda pod brojem 15R1-16/2022 od 9. Prosinca 2022.g.

55. Ovo stoga što je u ukidnim razlozima istog rješenja navedeno da u ovome predmetu stjecanja vlasništva predmeta spora treba prekinuti ovaj postupak do pravomoćne odluke u izvanparničnom predmetu radi uređenja međe.

56. Međutim, predlagatelj je protiv navedenog rješenja o nastavku postupka podnio žalbu, a koja žalba je od strane Županijskog suda u Karlovcu pod br. Gž-201/2023-2 od 7.4.2023.g. odbijena kao neosnovana, te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Makarskoj posl. br. R1-16/2022 od 9. prosinca 2022.g.

57. Na ročištu održanom 4.9.2023.g. predlagatelj ustrajava u svojoj tvrdnji da je postojeći betonski zid pokriven kamenom podlogom stvarna međa između predmetnih nekretnina, a dok pun. predloženika ustrajava na tvrdnji kako je i prethodno naveo.

58. Slijedom ukidnih razloga u odnosu na razliku u nivelaciji – visini predmetnih nekretnina vezano uz koje se uređuje međa ovaj sud je dana 16. 10. 2023.g. obavio očevid na licu mjesta uz stranke i vještaka mjernika – Antu Radmana, a povodom kojega je isti vještak dana 12. 12. 2023.g. dostavio vještvo pod posl.br. V17-2023 od 30. studenog 2023.g. u kojem je naveo da postoji visinska razlika između zidova kako je to prikazano u priloženim fotografijama izgleda mjesta očevida, te je također navedeno da je obavio geodetsku izmjeru, te izradio geodetski snimak – skicu sa preklopljenim katastarskim planom gdje je na istoj prikazao stvarno stanje terena, preklopljeni službeni katastarski plan (što bi ujedno trebala biti granica po kazivanju predloženika), granicu prema kazivanju protustranke. Tako da je na spomenutoj skici granica prema kazivanju predloženika označena brojevima od 7 do 9, te da je granica koja je definirana od strane protustranke linija koja predstavlja trenutno službenu katastarsku granicu prema službenom stanju katastarskog plana.

59. Ovaj sud omogućio je strankama da se očituju na navedeni nalaz i mišljenje, te je protustranka navela da iz nalaza i mišljenja vještaka ponovno proizlazi kako se linija razgraničenja pokazana po protustranci podudara sa službenom međom u katastarskom planu, a koja kao takva uređena na temelju arhivske građe i to temeljem prijavnog lista Klasa: 932-06/05-02 od 20. 5. 2005.g. potvrđenog i ovjerenog od strane nadležnog tijela, a naručenog od strane pravnog prednika ovdje predlagatelja VE kojega je protustranka dostavila u spis uz podnesak od dana 31. 3. 2021.g., te i da u spisu prileži kompletan prijavni list prednika predlagatelja od dana 20. 10. 2005.g. koji je isti putem Horvat – ured za geodetsko-katastarske poslove i promet nekretnina na licu mjesta izvršio izmjeru nekretnine predlagatelja radi formiranja građevinske čestice, te utvrdio da između nekretnina predlagatelja i protustranke postoji međa i međašni znakovi onako kako je granica između tih nekretnina prikazana u katastarskim planovima, te da je ista formirana na temelju stvarnog stanja na terenu utvrđenom od strane prednika predlagatelja VE.

60. Predlagatelj podneskom od 31. 5. 2024.g. dostavio je presudu Općinskog suda u Makarskoj pod br. P-1375/19u kojem podnesku je naveo da je prekinut postupak u spisu pod br. P-1121/22 do okončanja spisa predmeta R1-16/22 Općinskog suda u Makarskoj.

61. Potom su održana ročišta 2.7.2024.g. i 9.9.2024.g. u kojima su stranke ustrajavale u istim svojim stavovima.

62. Podneskom od 14.10.2024.g. predlagatelj je obavijestio ovaj sud da Županijski sud u Zadru rješenjem pod posl.br. Gž-703/2024-3 od 3.10.2024.g. ukinuo presudu Općinskog suda u Makarskoj pod posl.br. P-1375/2019-92 od 29. 5. 2024.g., te je utvrđeno da je tužitelj Park hotel d.o.o. Makarska povukao tužbu u ovoj pravnoj stvari.

63. Potom je na ročištu od 29. 10.2024.g. zakazano ročište dana 9.12.2024.g. u cilju označavanja međe međašnim znacima što je i učinjeno na licu mjesta dana 9.12.2024.g.

64. Ovaj sud odlučio je da se međa između nekretnina č.z. 334/2 ZU 2685 KO [katastarska općina]-Makar vlasništvo predlagatelja CE, KE, ME i SE i č.z. 333/2 ZU 4493 KO [katastarska općina]-Makar vlasništvo TD Editus d.o.o. Makarska uređuje pravičnom ocjenom na način da se međašna linija proteže točkama 7,8,9 i to prema skici vještaka A. Radmana pod brojem vještva V17-2023 od 30. 11. 2023.g.

65. Ovaj sud uvidom u prijavni list sastavljen dana 20. 10. 2005.g. Ureda za katastarsko – geodetske poslove Split – Ispostava Makarska utvrdio je da isti sadrži izviješće o utvrđivanju postojećih međa i drugih granica, te o novom razgraničenju koje izviješće je osobno potpisao M, prednik predlagatelja, a koji potpis nije osporen ni od jedne stranke u ovom postupku, te je utvrđeno da je temeljem tih granica formirana nekretnina predlagatelja u katastru i zemljišnim knjigama.

66. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Radmana dip.ing. geodt. pod oznakom vještva V17-2023 proizlazi da je predloženik pokazao granicu označenu brojevima od 7 do 9 koja predstavlja trenutno službenu katastarsku granicu prema službenom stanju katastarskog plana.

67. Kako je navedeno službeno stanje katastarskog plana temeljeno na predmetnom izviješću kojega je osobno potpisao M prednik predlagatelja, ovaj sud je mišljenja da je navedena granica pravična granica između navedenih predmetnih nekretnina.

68. Stoga je valjalo riješiti kao u izreci ovog rješenja.

69. Prema odredbi iz čl.3. paragrafa 283 Zakona o izvanparničnom postupku troškove postupka snose stranke po mjeri svojih graničnih linija i ukoliko se stranke o troškovima nisu sporazumjele sud određuje taj trošak.

70. Stoga kada je sud utvrdio da je potreban trošak za uređenje međa trošak očevida i vještačenja i sudske pristojbe koje je predlagatelj predujmio u ukupnom iznosu od 1.352,39 eura tada je valjalo taj trošak podijeliti na dva jednaka dijela, te obavezao predloženika da predlagatelju naknadi polovinu tog troška i to baš u visini od 676,19 eura.

U Makarskoj  09. siječnja 2025.g.

S U D A C

Slavko Štrbac

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba na Županijski sud preko ovog suda u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 (tri) primjerka.