REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Kralja Petra Krešimira IV br. 2

P-1333/2023-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu Lariju Glavašu, u pravnoj stvari tužiteljice TEU. TE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa pun. Suzana Alač, odvjetnica u Makarskoj, protiv tuženika OPĆINA GRADAC, OIB: [osobni identifikacijski broj], Ul. Stjepana Radića br. 3., koju zastupa pun. Goran Jujnović Lučić, odvjetnik iz AE Marković, Odvjetničko društvo d.o.o., sa sjedištem u [adresa], na temelju punomoći deponirane pod 39 Su-1758/2018, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne, usmene i javne rasprave, zaključene 12. prosinca 2024., uz sudjelovanje punomoćnice tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, 9. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

I. "Utvrđuje se da je tužiteljica TEU, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nasljedstvom od svog supruga ŽE postala isključiva vlasnica dijela čestice zemlje [katastarska čestica] u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u površini od 55 m2, koji dio je prikazan i označen slovima A-B-C-D-E-F-G-A na skici vještačenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, dipl. ing. geod., od 12. listopada 2024. godine, koja skica je sastavni dio ove presude, pa je ovlaštena od navedenog dijela te čestice, temeljem ove presude i po pravomoćnosti iste, posebnim prijavnim listom kojeg će izraditi ovlašteni geometar, a potvrditi nadležni ured za katastar, formirati zasebnu česticu zemlje, koju će novoformiranu česticu u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Makarskoj upisati na svoje ime, uz istovremeno brisanje svih vlasničkih prava na toj novoformiranoj čestici, sa imena tuženice Općine Gradac, Gradac, Stjepana Radića br. 3., OIB: [osobni identifikacijski broj].“

II. Dužan je tuženik naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.000 EUR, dok se odbija zahtjev tužiteljice radi naknade parničnog troška u iznosu od 193 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu 11. prosinca 2023., u kojoj navodi da je na čestici zemlje oznake 4335/1, u Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisano vlasništvo tuženika. Prema katastarskoj evidenciji upisana je CE, svekrva tužiteljice za 6/7 i na imenu RE za 1/7. Unatoč takvom stanju, da je tužiteljica isključiva vlasnica dijela ove nekretnine u površini od 55 m2 a ista je u sastavu njezine obiteljske kuće, anagrafske oznake [adresa]. Tu kuću je tužiteljica naslijedila od pok. supruga TE, koji je umro **.**.2020.. Ona je isključiva nasljednica iza preminulog supruga što potvrđuje rješenjem o nasljeđivanju broj: O-330/20 (UPP/OS-77/20), javnog bilježnika Ante Pejkovića iz Makarske. Navodi da je izgradnja kuće započeta još od roditelja njenog supruga i to od T i BE a da je njezin preminuli suprug nastavio dogradnju i rekonstrukciju iste tijekom braka s tužiteljicom. Nakon smrti BE, ovaj sud donio je rješenje o nasljeđivanju O-217/2013, u kojem je navedeno da izvanknjižno vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica], i dr. u cijelosti pripada TE. Pri tom nasljednici u tom ostavinskom postupku nisu imali saznanja da je i ovaj dio čest. zem. [katastarska čestica], površine 55 m2 u sastavu ove njihove obiteljske kuće. Tek je prilikom identifikacije terena utvrđeno da je i ovaj dio čest. zem. [katastarska čestica] u cijelosti dio terena na kojem je izgrađena kuća i garaža u vlasništvu ŽE. Iako je u katastarskoj evidenciji kao suvlasnica ove nekretnine u dijelu od 1/7 upisana i sestra TE – RE, između njih je postignut dogovor u raspodjeli zajedničke imovine pa je po tom sporazumu TE vlasnik cijele obiteljske kuće pa tako i dijelova nekretnina koje čine kuću i pripadajuću okućnicu. Unatrag šezdesetak godina to mu nitko nije osporava niti je polagao pravo na taj dio čest. zemlje. U prilog svemu, tužiteljica dostavlja vlasnički list za predmetnu česticu, posjedovni list br. 69, k. o. [katastarska općina], skicu izmjere mj 1:250 od veljače 2023. HE iz [adresa], rješenje o nasljeđivanju iza smrti ŽE, te rješenje o nasljeđivanju iza pok. BE, broj: 12-O-217/13, od 6. lipnja 20214. ovog suda (isprave priložene u spis, list. 5-19).

2. U odgovoru na tužbu od 19. siječnja 2024. godine, tuženik ističe kako je za tu čest. zem. pokrenut pojedinačni ispravni postupak pa se predlaže ispitati postojanje pretpostavki za vođenje ovog postupka. Prigovara pravnom slijedu u pogledu stjecanja prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine, te ističe da posjed tužiteljice a ni njezinih prednik nije istinit, zakonit, savjestan niti pošten obzirom da se radi o nekretnini koja je predstavljala općenarodnu imovinu pa se predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Rješenjem ovog suda broj: P-1333/2023, od 7. svibnja 2024. na pripremnom ročištu održanom pred ovim sudom, odlučeno je prihvatiti ponuđene dokazne prijedloge stranaka te je zaključen prethodni postupak obzirom da su stranke ostale kod tužbe i odgovora na tužbu kojim se osporava traženje tužiteljice.

4. Sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu, uvidom u spis ovog suda Rz-93/2018, dokaz saslušanjem predloženog svjedoka HE iz [adresa], te vještačenjem po vještaku mjerniku Perici Puljiću iz [adresa], koji je po nalogu ovog suda izradio pisani nalaz i mišljenje dostavljen u predmetni spis 12. listopada 2024.

5. Tužbeni zahtjev je utemeljen.

6. Stranke su popisale troškove parničnog postupka.

7. Spornim se ukazuje i valjalo je utvrditi, jesu li neovisno o stanju u zemljišnim knjigama, na strani tužiteljice ispunjeni zakonski uvjeti za utvrđenje da je tužiteljica isključiva vlasnica dijela čest. zem. [katastarska čestica] ZU 10272 k. o. [katastarska općina].

8. Pregledom priloženog izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu česticu zemljišta, broj zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], proizlazi da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisana Općina Gradac, dok je pregledom i čitanjem prijepisa posjedovnog lista broj 69, k. o. [katastarska općina], razvidno da su kao katastarski posjednici upisani EE s udjelom 6/7, te RE s udjelom 1/7, što upućuje na točnost tvrdnji iznesenih u tužbi tužiteljice kako po stanju koje proizlazi iz katastarske evidencije tako i u smislu pravilno uperenog zahtjeva prema tuženiku u ovom postupku.

9. Nadalje, pregledom i čitanjem priloženog pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju ovog suda, broj: O-330/20, UPP/OS-77/2020, od 9. srpnja 2020. godine, iza smrti pok. ĐE (A), razvidno je da njegovu ostavinsku imovinu sačinjava pored ostalog i predmetna čestica zemljišta 4335/1, k. o. [katastarska općina] kao izvanknjižno vlasništvo te da je kao njegova nasljednica proglašena upravo tužiteljica TEU iz [adresa], što potvrđuje navode i tvrdnje tužiteljice o aktivnoj legitimaciji u ovom postupku. U prilog tome, tužiteljica je dostavila i rješenje o nasljeđivanju broj: 12-O-217/13, od 6. lipnja 2014. godine iza smrti pok. BE pok. Ž, rođ. C iz kojeg proizlazi da je predmetna nekretnina izvanknjižno vlasništvo koje kao takvo čini njenu ostavinsku imovinu.

10. U podnesku od 15. srpnja 2024. tužiteljica ističe kako je tuženik odbio bilo kakvu suradnju pa i u ponuđenom postupku usklađivanja zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim stanjem iako je tuženiku dobro poznato da se predmetni dio čestice zemljišta koji je predmet ovog postupka ne koristi kao put niti u bilo kojem drugom javnom svojstvu već se nalazi ispod same kuće tužiteljice a uostalom niti su prednici tužiteljice uopće mogli sagraditi kuću na dijelu javnog puta, niti se ikada radilo o funkciji puta. Tome u prilog svakako ide i iskaz saslušanog svjedoka HE iz [adresa], kao vještaka koji je izjavio da je prethodno izradio skicu izmjere iz veljače 2023. a koja se odnosila na predmetnu nekretninu, ostao je kod svog rada i sačinjene skice s napomenom da je ova parcela trebala dobiti novi broj u dijelu kojim zahvaća kuću i garažu tužiteljice te je to i predloženo tuženiku – Općina Gradac ali da je u više navrata kod obraćanja nailazio na nerazumijevanje od tuženika. S tim elaboratom prema riječima saslušanog HE namjeravalo se uskladiti stvarno stanje s katastarskim stanjem, što bi značilo i okončanje ispravnog postupka ali tuženik to nije htio prihvatiti. Istaknuo je svjedok HE da se u naravi radi od dijelu koji je prikazan na skici izmjere a to je na terenu kuća, garaža, te dio dvorišta i taj dio nije dio javnog puta. Nekretnina je u cijelosti omeđena sa sjeverne strane je rub staze koja je pješačka staza, na istočnoj strani se nalazi i betonski zid, s južne strane dijelom zid pomoćnog objekta i betonski zid a tako je i sa zapadne strane. Tako nadograđena kuća je prema njegovom mišljenju i stanju na terenu barem 50 godina. Prilikom mjerenja i sačinjavanja skice izmjere da baš nitko nije na terenu se niti protivio ili problematizirao isto.

11. Nadalje, prema pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka Perice Puljića iz [adresa], proizlazi da se predmet nalaza i mišljenja odnosi na nekretninu koja se nalazi unutar tužiteljičine ograđene okućnice na adresi [adresa] u [adresa]. Radi se o dijelu č. zem. [katastarska čestica] u obliku slova L koji se pruža sa sjeveroistočne strane od ulice preko kuće, dvorišta i garaže do jugozapadnog ruba tužiteljičine okućnice. Nalazom i mišljenjem definirao je granice nekretnine te je priložio skicu izmjere i prema nalogu suda pisani nalaz i mišljenje opskrbio odgovarajućim fotografijama s lica mjesta.

12. Ovakav nalaz i mišljenje dostavljen je strankama i iste nisu imale nikakvih primjedbi niti prigovora na isti. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka Perice Puljića kao stručan i objektivno sačinjen, u što se neposredno uvjerio i sam sud prilikom uviđaja na licu mjesta. Niti u jednom dijelu ovakvom nalazu i mišljenju sudskog vještaka nije prigovoreno a tužiteljice je u skladu s tim nalazom i precizirala tužbeni zahtjev u podnesku od 25. studenoga 2024. godine.

13. Imajući u vidu ovakav nalaz i mišljenje sudskog vještaka Perice Puljića koji je sačinjen po nalogu suda, sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit i iskaz saslušanog svjedoka HE iz [adresa] (ranije angažiranog na terenu kao vještaka), obzirom da je isti u cijelosti u suglasju s rezultatima vještva ali i onim što je sud imao priliku utvrditi i opaziti prilikom uviđaja na licu mjesta u Gradcu 27. rujna 2024. godine. Niti u tom dijelu nije prigovoreno niti je istaknuta bilo kakva primjedba na iskaz saslušanog svjedoka HE. Za istaknuti je u tom pravcu kako je očito da tuženik spori vlasništvo tužiteljice a to je i slučaj u ispravnom postupku poslovni broj: Rz-93/2018, slijedom čega i jest inzistiranje tužiteljice u ovom postupku polazeći od činjenice da je svrha provođenja pojedinačnog ispravnog postupka da se na brži i jednostavniji način upiše knjižno pravo kada predlagatelj ne raspolaže ispravom koja bi bila podobna za upis njegova prava u zemljišnoj knjizi te se u pravilu radi o situacijama kada nema spora o pravu koje bi pripadalo predlagatelju a taj se postupak vodi po pravilima izvanparničnog postupka. Nedvojbeno, tuženik spori tužiteljičino traženje pa stoga i jest ovaj parnični postupak, na što je tužiteljica u više navrata isticala tijekom postupka.

14. Dakle, sud je nedvojbeno utvrdio kako se predmetna nekretnina koja je predmet ovog postupka odnosi na dio unutar tužiteljičine ograđene okućnice na adresi [adresa] u [adresa]. To je dio čest. zem. [katastarska čestica] koji se pruža sa sjeveroistočne strane od ulice preko kuće, dvorišta i garaže pa do jugozapadnog ruba tužiteljičine kuće a što je jasno prikazano na skici izmjere sudskog vještaka Perice Puljića (list. 93. spisa).

15. Nadalje, neprijeporno je kako se ovaj dio predmetne nekretnine ne koristi kao što nema niti bilo koja druga svojstva javnog dobra više od 60 godina, te se ista nalazi u sastavu obiteljske kuće tužiteljice. Naime, još su roditelji pok. supruga tužiteljice, R i BE započeli s izgradnjom ove kuće, dogradnju i rekonstrukciju nastavio je za vrijeme braka s tužiteljicom njezin pokojni suprug a takvo što tuženik baš ničim do zaključenja raspravljanja nije pobio niti je u tom pravcu sudu ponudio bilo kakav likvidan dokaz kojim pobija navode protivnika (članak 219. ZPP-a). Nikada nitko nije osporio pravo na posjed niti doveo u pitanje to pravo (tužiteljici, njenom pok. suprugu, roditeljima njezinog supruga), te osim njih i njihovih ukućana nitko drugi ni na koji način nije koristio predmetnu nekretninu koja je tek dio kompleksa u posjedu i vlasništvu tužiteljice.

16. Uvažavajući tvrdnje i navode tužiteljice (potkrijepljene odgovarajućim dokazima) te u skladu s izvedenim dokazima tijekom postupka koje nisu osporene (a koji su u korelaciji) proizlazi da je u vrijeme izgradnje kuće vrijedio režim društvenog vlasništva što bi prema iznesenom od tužiteljice imalo za primjenu odredbu iz paragrafa 418. Austrijskog općeg građanskog zakonika (Austrijski opći građanski zakonik objavljen 1. 6. 1811.; dalje OGZ), koja se primjenjuje na temelju čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine", broj 73/91.), a koja je omogućavala stjecanja prava vlasništva građenjem ako je vlasnik zemljišta to građenje dopustio ili se pak istome nije protivio. Kako protivljenja u smislu izgradnje očito nije bilo to je izravni prednik tužiteljice (njezin svekar, svekrva i suprug), primjenom odredbi OGZ-a, stekao pravo vlasništva na spornoj nekretnini jer nesporno je ova kuća izgrađena prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu a u tom smislu baš nikada nije bilo protivljenja od tuženika ili prednika tuženika. Paušalni su i neutemeljeni prigovori tuženika (tuženik je praktično ostao kod iznesenog odgovora na tužbu), jer je uvažavajući sve izneseno i dokumentirano od tužiteljice tijekom postupka tuženik imao obvezu i dužnost dokazati suprotno odnosno uspješno pobiti navode i dokaze protivnika, što isti do zaključenja raspravljanja nije učinio (članak 219. ZPP-a).

17. Za istaknuti je da je u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revt-243/11- 2 od 27. svibnja 2015. zauzeto stajalište da okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro ne mora značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao dobro u uporabi. Stoga je moguće, a slijedom korištenja nekretnine u javnom dobru, da takva nekretnina izgubi svojstvo javnog dobra pa može biti predmetom stjecanja prava vlasništva. U konkretnom slučaju tuženik u ovom postupku nije niti isticao prigovor u ovom smislu ali sve i da jest, vrijedi napomenuti kako sama činjenica da je Općina Gradac upisana kao vlasnik na predmetnoj nekretnini ne predstavlja zapreku za tužbeni zahtjev tužiteljice i prihvaćanje istog kao osnovanog, imajući u vidu i zauzeto stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

18. Odredbom članka 367. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96-94/17, dalje: ZV), propisano je da ako je do stupanja na snagu ovoga Zakona na zemljištu u društvenom vlasništvu izgrađena zgrada u nečijem vlasništvu te je upisana u zemljišnoj knjizi kao zemljišnoknjižno tijelo zasebno od zemljišta na kojem je izgrađena, vlasnik zgrade steći će pravo vlasništva cijele nekretnine spajanjem svih tih zemljišnoknjižnih tijela u jedno uz upis prava vlasništva na spojenom tijelu u korist vlasnika zgrade. Nadalje, odredbom članka 388. stavak 2. ZV-a, propisano je da stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, što s obzirom na neprijeporno utvrđenu činjenicu o vremenu izgradnje kuće znači i primjenu odredbi OGZ-a, odnosno na paragraf 418. Austrijskog općeg građanskog zakonika jer je odredbom iz tog paragrafa bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva građenjem ako je vlasnik zemljišta to građenje dopustio ili se pak tome nije protivio. U konkretnom slučaju nikakvog protivljenja od tuženika nije bilo, pa je zbog navedenog i odlučeno kao u točki I. izreke presude. Sud je prethodno odustao od bilo kakvog daljnjeg izvođenja dokaza imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje iz kojeg nedvojbeno proizlazi osnovanost traženje tužiteljice ali i držanje tuženika te izostanka prijedloga za izvođenje dokaza od strane tuženika.

19. Odluka o parničnom trošku utemeljena je na odredbi članka 154. stavak 1. članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – pročišćeni tekst, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), te važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/2023, dalje: OT), pa je s obzirom na uspjeh tužiteljice u sporu i vrijednost predmeta spora (800 EUR), tužiteljici prihvaćen zatraženi trošak koji se odnosi na sastav tužbe - 100 bodova (vrijednost boda x 2 EUR), zastupanja na ročištu od 7. svibnja 2024. godine u iznosu od 100 bodova, pristupa na ročište 17. lipnja 2024. u iznosu od 50 bodova, zastupanja na ročištu 11. srpnja 2024. – 100 bodova, na ročištu održanom 12. prosinca 2024. – 100 bodova, na ročištu – uviđaju 27. rujna 2024. u vrijednosti 100 bodova, te sastava podnesaka od 15. srpnja 2024. te 26. studenoga 2024. po 100 bodova, ukupno 1.500 EUR, uz troškove plaćenog predujma za vještačenje po vještaku mjerniku od 500 EUR, sveukupno 2.000 EUR koliko je osnovano zatražila tužiteljica radi naknade parničnog troška. Sud nije prihvatio zahtjev tužiteljice radi naknade parničnog troška koliko je prema stajalištu suda više zatraženo za zastupanje na ročištu 17. lipnja 2024. godine, obzirom se na tom ročištu nije raspravljalo o glavnoj stvari pa za to ročište tužiteljicu zastupanu po punomoćnici pripada 50 % nagrade kako je to propisano Tbr. 9. točka 2. OT-e. Nadalje, tužiteljica je popisala i troškove prijevoza na relaciji Makarska-Gradac-Makarska, od 93 EUR, međutim, sud nije prihvatio niti trošak u ovom dijelu jer isti nije ničim dokumentiran od strane tužiteljice u predmetnom spisu (to je tužiteljica trebala stvarno dokazati u smislu primjene Tbr. 48. – 50. OT), radi čega je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

U Makarskoj, 9. siječnja 2025.

S U D A C

Lari Glavaš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pozivom na poslovni broj predmeta, putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a, o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a, o dostavi pismena (članak 335. ZPP- a).

Dostaviti:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika

3. u spis.

Po pravomoćnosti:

Porezna Uprava, Područni ured Split, Ispostava Makarska