REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-11053/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katice Lučić kao predsjednice vijeća te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice SG, zbog prekršaja iz čl. 51. st. 1. toč. 2. i st. 3. Zakona o energiji (Narodne novine broj: 120/12., 14/14., 95/15., 102/15., 68/18.), rješavajući o žalbi tužitelja, HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, broj: Pp-623/2024, od 22. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se kao osnovana žalba tužitelja HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o., te se ukida pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda protiv okrivljenice SG, na temelju čl. 181. toč. 5. Prekršajnog zakona, odbijena je optužba, da bi ista počinila prekršajno djelo iz čl. 51. st. 1. toč. 2. i st. 3. Zakona o energiji. Kao razlog za takvu odluku prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude, navodi da predmetni prekršaj može počiniti osoba koja sprječava energetskog subjekta da isključi mjerni uređaj koji se nalazi na njezinoj nekretnini, međutim kako je iz stanja spisa razvidno da je okrivljenica na predmetnoj adresi samo zatečena, dok ujedno nema podataka da je ista nekretnina na kojoj se nalazi mjerni uređaj koji je trebalo isključiti, u njezinom vlasništvu, već se kao krajnji kupac navodi RG, time okrivljenica budući da nije vlasnica iste nekretnine, niti nije mogla počiniti prekršajno djelo koje joj se stavlja na teret, pa je optužbu valjalo odbiti.
2. Istom presudom određeno je da, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu iz svih zakonskih osnova a osobito zbog povrede materijalnog prekršajnog prava. Žalitelj navodi kako je pogrešno tumačenje prvostupanjskog suda da predmetno prekšajno djelo može počiniti isključivo osoba koja ja vlasnik nekretnine na kojoj se nalazi mjerni uređaj, budući da odredba čl. 51. st. 1. toč. 2. i st. 3. Zakona o energiji propisuje „da će se kazniti za prekršaj fizička osoba koja onemogući isključenje mjernog uređaja ili drugog uređaja energetskog sustava“ i pri tome ne spominje vlasništvo kao svojstvo počinjenje djela. Nadalje, žalitelj ističe da odredba čl. 40. st. 3. Zakona o energiji nigdje ne spominje vlasništvo nekretnine, već koristi pojam „njihovim nekretninama“, koji se može odnositi i na nekretnine koje počinitelj posjeduje ili ima pravo njihova korištenja, dok st. 1. citiranog članka izrijekom spominje vlasništvo ali u kontekstu prava energetskog subjekta za pristup na nekretninu a ne kao svojstvo počinitelja. Zaključno, žalitelj ukazuje na nužnost šireg tumačenja citiranih zakonskih odredbi prema kojem počinitelj predmetnog prekršaja može biti i osoba koja nije nužno vlasnik nekretnine na kojoj se nalazi mjerni uređaj, budući da je i sama svrha istih odredbi bila osigurati pristup energetskog subjekta na nekretnine na kojima se nalazi mjerni uređaj te sankcionirati sprječavanje energetskog subjekta da mjerne uređaje isključi, čime se omogućuje obavljanje energetske djelatnosti koja se obavlja kao javna usluga distribucije i opskrbe energije koja djelatnost je i regulirana Zakonom o energiji. Obzirom na izloženo, predlaže da se pobijana odluka ukine i predmet uputi na ponovno odlučivanje.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da je pogrešno prvostupanjski sud u ovoj fazi postupka odbio optužu protiv okrivljenice, iz razloga navedenih u pobijanoj odluci, na što osnovano ukazuje žalitelj.
7. Naime, prvostupanjski sud svoju odluku kojom je odbio optužbu protiv okrivljenice, obrazlaže time da u konkretnom slučaju nije utvrđeno da je okrivljenica vlasnica nekretnine na kojoj se nalazi mjerni uređaj koji je trebalo isključiti, pa da time niti nije mogla počiniti predmetno prekršajno djelo, budući da isto djelo može počiniti isjključivo vlasnik nekretnine.
8. Ovaj sud međutim, smatra da je prvostupanjski sud, prilikom donošenja presude kojom je optužbu protiv okrivljenice odbio, donio pogrešan zaključak i odluku koja je preuranjena te nije bilo osnove za odbijanje optužbe, s razlozima i obrazloženjem koje je dao, tj. da u postupku nije utvrđeno da je okrivljenica vlasnica nekretnine na kojoj se nalazi mjerni uređaj pa ta time niti nije mogla počiniti predmetno prekršajno djelo, budući da prema odredbi čl. 40. st. 3. Zakona o energiji te sukladno pravnom stajalištu Odjela za prekršaje iz područja gospodarstva i financija Visokog prekršajnog suda Repubike Hrvatske od 3. veljače 2010. godine, za postojanje konkretnog prekršaja nije odlučna činjenica vlasništva nekretnine, već da pojam „njihove nekretnine„ koji se koristi u čl. 40. st. 3. Zakona o energiji, treba tumačiti u širem smislu na način da se isti odnosi na nekretnine na kojima se nalaze mjerni uređaji ili drugi uređaji koji služe određenom subjektu u odnosu na kojeg se vrši kontrola.
9. Slijedom navedenog, trebalo je prihvatiti kao osnovanu žalbu tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će nakon provedenog postupka ocijeniti sve pravno relevantne činjenice, od kojih ovisi pravilna primjena materijalnog prava i na osnovu kojih će nesumnjivo utvrditi je li okrivljenica počinila prekršaj koji joj je optužnim prijedlogom stavljen na teret, te će uzevši u obzir razloge ovog rješenja, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
10. Iz izloženih razloga na temelju čl. 206. Prekršajnog zakona riješeno je kao u izreci.
Zagreb, 9. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Katica Lučić, v.r.
Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu, u 4 otpravaka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.
