REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU
XIV P-1396/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Šibeniku, po sucu Mirku Veleglavcu, u pravnoj stvari tužiteljice (ime u nominativu) CB, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupa je Šime Mrdeža odvjetnik u Šibeniku, Fra Jerolima Milete 1, protiv tužene (ime u nominativu) Republika Hrvatska, koju po zakonu zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku Građansko upravni odjel, Stjepana Radića 81, Šibenika, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 22. studenog 2024. godine u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Josipa Petkovića odvjetnika u Šibeniku i zamjenice zakonskog zastupnika tužene ŠB zamjenice ODO-a Šibenik, na ročištu objave odluke dana 09. siječnja 2025. godine,
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica (ime u nominativu) CB, OIB [osobni identifikacijski broj], stekla valjan pravni osnov za stjecanje prava vlasništva posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a koji dio je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije od dana 18. listopada 2024. godine (u daljnjem tekstu: skica), koja skica je sastavni dio ove presude, prikazan likom omeđenim slovima G-H-I-J-G, površine 331,00 m2.
i
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica (ime u nominativu) CB, OIB [osobni identifikacijski broj], povukla dio tužbenog zahtjeva u odnosu traženje istaknuto vrhu posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] koji dio je na skici vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije od dana 27. srpnja 2021. godine prikazan likom omeđenim slovima "A-A1-A2-A", koja skica je sastavni dio ovog rješenja.
Obrazloženje
1. U ovoj pravnoj stvari bila je donesena prvostupanjska presuda pod poslovnim brojem P-2731/2019 dana 11. travnja 2022. godine koja je, povodom žalbe tužene, rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu Stalne službe u Požegi pod poslovnim brojem Gž-553/2022 od dana 07. srpnja 2023. godine, ukinuta u odnosu na dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koji se odnosio na zatraženo utvrđenje vlasništva vrhu posebnih fizičkih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], kako su isti opisani u izrekama ove presude i rješenja.
2. Drugostupanjskim rješenjem citiranim u točki 1. ovog obrazloženja posebice je istaknuto da je navodima žalbe tužene dovedeno u sumnju po prvostupanjskom sudu utvrđeno činjenično stanje, budući da iz skice vještaka mjernika Antonia Reljanovića od 27. srpnja 2021. godine proizlazi da se dijelovi čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], prikazani likovima omeđeni slovima „G-H-I-J-G“ i „A-A1-A2-A“ nalaze unutar žičane ograde na stupovima koja ograđuje područje vodospreme, da su ti dijelovi povezani s ostalim nekretninama (koje nisu predmetom spora) i na kojima se nalazi vodosprema i zaštitni pojas, te da iste zajedno čine jedinstvenu ograđenu cjelinu. Stoga da osnovano u žalbi tužena osporava tužiteljičin posjed opisanih dijelova navedene nekretnine, tako time i stjecanje iste osnovom dosjelosti, pa da je za pravilnu odluku o ovom dijelu tužbenog zahtjeva odlučno utvrditi, da li i kada je točno određeni prednik tužiteljice stekao ili uopće mogao steći sporno zemljište dosjelošću, točan slijed stjecanja od tog prednika do tužiteljice, a sve to uz pretpostavku posjedovanja barem kao poštenog posjednika.
3. U nastavku postupku tužiteljica je povukla dio tužbenog zahtjeva koji se odnosio na utvrđenje vlasništva iste vrhu posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je dio na skici vještaka Reljanovića od 27. srpnja 2021. godine prikazan likom omeđenim slovima „A-A1-A2-A“, kojem povlačenju se tužena nije protivila, pa je o tom dijelu tužbenog zahtjeva riješeno temeljem odredbe članka 193. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Nar. nov. broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP) kao u izreci ovog rješenja, a u daljnjem tijeku postupka valjalo je odlučiti o dijelu tužiteljičinog zahtjeva istaknutog glede posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koji je na skici prikazan likom omeđenim slovima „G-H-I-J-G“, površine 331,00 m2.
4. Susljedno obrazloženom, tužiteljica je navodila kao u tužbi i tijekom raspravljanja, da je u zemljišnim knjigama vrhu čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], vlasnicom uknjižena tužena Republika Hrvatska, koja uknjižba da u odnosu na utuženi dio navedene nekretnine, o kojem je još valjalo odlučiti, ne odgovara stvarnim vlasničkim ovlaštenjima, jer da je upravo tužiteljica vlasnica posebnog fizičkog dijela označene nekretnine, a koji dio da je na skici vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. geodezije od dana 18. listopada 2024. godine prikazan likom omeđenim slovima "G- H-I-J-G", površine 331,00 m2.
5. Pravni osnov za stjecanje prava vlasništva utuženog dijela predmetne nekretnine tužiteljica da je stekla darovanjem po svojoj baki BB, a potonja isto pravo da je stekla nasljeđivanjem po svojim pravnim prednicima, ocu KB pok. JB, on po svom ocu JB, svi navedeni da su ovdje sporni utuženi dio predmetne nekretnine posjedovali najmanje četrdeset godina prije 06. travnja 1941. godine, tako time stekli izvanrednom dosjelošću, vlasnička ovlaštenja vrhu opisane površina.
6. Posebno je naglasila da je sada sporna površina kao dio jedinstvenog zemljišnog kompleksa u cijelosti ograđena kamenim suhozidom, takva bila posjedovana i u obradi.
7. Ističući da ima pravni interes podnijeti upravo ovakvu tužbu, predložila je nakon zaključenja raspravljanja usvojiti postavljeni tužbeni zahtjev, a nije popisivala parnični trošak.
8. Tužena Republika Hrvatska i dalje se kao u pisanom odgovoru na tužbu i tijekom parnice protivila obrazlaganju tužbe i postavljenom zahtjevu u odnosu na posebni fizički dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] o kojem je još valjalo ovdje suditi, upirući da tužiteljica svoje temeljne postavke o stjecanju vlasničkih ovlaštenja vrhu preostale sporne površine predmetne nekretnine po svojim pravnim prednicima izvanrednom dosjelošću mora dokazati. Nije popisivala parnični trošak.
9. U dokaznom postupku pregledani su smrtni listovi Župnog ureda sv. Križa Krapanj- Brodarica za BB i AB, pregledane su zemljišne knjige za utuženu nekretninu, geodetski snimak sačinjen dana 21. siječnja 2008. godine po mjerniku GB, pročitan je ugovor o darovanju nekretnina ovjeren u potpisu kod javnog bilježnika u Šibeniku Igora Lučeva, pod poslovnim brojem OV- 6136/05 dana 01. srpnja 2005. godine, pročitana je obranička presuda od 17. srpnja 1924. godine, pročitan je zapisnik očevida održanog 08. srpnja 2021. godine, pregledana je skica mjesta očevida vještaka mjernika Antonia Reljanovića dipl. ing. gedoezije s nadnevkom 27. srpnja 2021. godine, uključivo i sa uklopom katastarskog plana u aerofotogrametrijski snimak, te izvatkom iz katastarskog plana, pročitan je posjedovni list broj 2194 za K. O. [katastarska općina], pregledano je jedanaest crno bijelih fotografija sačinjenih prilikom vršenja očevida, pročitan je zapisnik glavne rasprave održane dana 23. veljače 2023. godine sa iskazima ĆB i ŽB, te zapisnik glavne rasprave održane 15. veljače 2024. godine sa iskazom tužiteljice i svjedoka ŽB, FB i ĆB, pročitan je zapisnik očevida održanog dana 18. travnja 2024. godine, pregledana je skica mjesta očevida vještaka mjernika Antonia Reljanovića od 27. svibnja 2024. godine, s prilozima, izvodom iz katastarskog plana, te 16 fotografija sačinjenih prilikom vršenja očevida dana 18. travnja 2024. godine, pregledana je dopunjena skica mjesta očevida vještaka Antonia Reljanovića s nadnevkom od dana 18. listopada 2024. godine.
9.1. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.
10. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.
11. Savjesnom i brižljivom ocjenom u svih postupku izvedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i svih zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, postupajući sukladno odredbi članka 8. ZPP-a sud je utvrdio odlučne činjenice koje su krijepile tužbenu tezu tužiteljice o stjecanju valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva vrhu ovdje utuženog dijela predmetne nekretnine, pa je stoga tužbeni zahtjev ocijenjen osnovanim, kao takav prihvaćen i zato je suđeno kao u izreci ove presude.
12. Tijekom postupka iz supstrata izvedenih, po tužiteljici ponuđenih dokaza utvrđene su slijedeće, po ocijeni ovog prvostupanjskog suda, činjenice odlučne za suđenje u ovoj pravnoj stvari:
- u zemljišnim knjigama za K. O. [katastarska općina], u Z. U. [broj ZK uloška], vrhu čest. zem. [katastarska čestica], upisanog boniteta pašnjaka površine od 3.145.738,00 m2 i puta površine 377,00 m2, vlasnicom je uknjižena ovdje tužena Republika Hrvatska,
- u posjedovnom listu broj 2194 za K. O. [katastarska općina] posjednicom čest. zem. [katastarska čestica] za površinu od 3.146.115,00 m2, različitog boniteta: pašnjaka, oranice, voćnjaka, vinograda s različito upisanim površinama, uključivo i puta površine 377,00 m2, upisana je u ovoj parnici tužena Republika Hrvatska,
- Ugovorom o darovanju nekretnina ovjerenim u potpisu darovatelja kod javnog bilježnika u Šibeniku Igora Lučeva pod poslovnim brojem OV-6136/05 dana 01. srpnja 2005. godine, darovateljica BB, obdarila je EB, ovdje tužiteljicu vlasništvom (posebnog fizičkog dijela) čest. zem. [katastarska čestica], (Z. U. [broj ZK uloška] u K. O. [katastarska općina]), površine 1.937,00 m2 (opisano kao „polovina duljine s južne strane“),
- iz Obraničke presude donesene dana 17. srpnja 1924. godine razvidno je da su pristatkom od dana 14. srpnja 1924. godine broj I 68/84 mjesnog Kotarskog suda u Šibeniku, obranici ČB rečeni C i MB pok. Š, razdijelili imanje (naslijeđeno) od UB pok. ČB njegovim pravnim slijednicima KB. JB, TB. JB i PB ženi B rođenoj K, uz učešće supruge ostavitelja, majke djeljenika, RB udove JB, pri čemu je KB u vlasništvo, između ostale imovine, pod stavkom 5., pripalo vlasništvo pašnjaka imenom Oštrica, opisan kao „jedna polovica duljine sa južne strane, a međaši preko nje, na općinskom zemljištu u K. O. [katastarska općina], neuknjižena“,
- iz Smrtnog lista s nadnevkom od 23. siječnja 2020. godine Župnog ureda sv. Križa Krapanj – Brodarica za AB razvidno je da je isti rođen u [adresa] dana 06. rujna 1891. godine od oca JB i majke RB, oženjen za LB, preminuo dana **.**.1970. u [adresa], dok je iz smrtnog lista iste Župe s nadnevkom od 23. siječnja 2020. godine vidljivo da se BB od oca KB i majke J rodila u [adresa] dana 16. lipnja 1920. godine, bila udana za IB, a preminula **.**.2005.,
- očevidom održanim dana 08. srpnja 2021. godine uz sudjelovanje vještaka mjernika Antonia Reljanovića ukupnost po tužbi sporne površine identificirana je kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], od koje površine je manja nepravilnog oblika u skici vještaka s nadnevkom od 27. srpnja 2021.godine (list 46 spisa) prikazana likom omeđenim slovima „A-B-C-D-E-F-A2-A1-A“, koji je lik nepravilnog slova „L“ i položen je neposredno sa južne strane jugozapadnog ugla objekta vodospreme, međašno sa žičanom ogradom koja odvaja objekt vodospreme od susjednih nekretnina, dok je sjeveroistočna međa navedenog dijela sporne površine položena uz put kojim se dolazi do ulaznih željeznih vrata objekta vodospreme, a jugoistočna međa istog dijela sporne površine nalazi se uz betonski zid izveden kao ogradni zid sa manjim objektom oznake čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina],
- drugi dio sporne površine položen je konfiguracijski po kosi brda sjeveroistočno od puta kojim se dolazi do objekta vodospreme, radi se o uskoj jako dugoj površini sa više manjih i većih vlačica, a jedan dio iste površine u skici vještaka Reljanovića od 27. srpnja 2021.godine prikazan je likom omeđenim slovima „G-H-I-J-G“ nalazi se unutar žičane ograde koja omeđuje prostor vodospreme, te je upravo o vlasništvu potonje površine preostalo još odlučiti u ovoj parnici (prikazan i likom omeđenim slovima G-H-I-J-G na dopunjenoj skici – geodetskom snimku izrađenom u mjerilu 1:500 vještaka Antonia Reljanovića od dana 18. listopada 2024. godine (list 132 spisa) površine 331,00 m2, dok je preostatak navedenog (drugog) dijela ukupnosti sporne površine u skici vještaka Reljanovića prikazan likom omeđenim slovima „I-J- K-L-M-N-O-P-I“ u naravi šest vlačica (skica od 27. srpnja 2021. godine na listu 46 spisa) u kojima se, jednoj od većih, nalazi nekoliko stabala maslina i dva stabla smokve, pače, bilo je razvidno da je pregledana površina opožarena, te su iz panja zatečenih stabala maslina i smokava istrabukale (izrasle) nove palice, dok je preostatak opisane površine zatravljen sa nešto niske makije i samoniklog bora,
- opisana veća sporna površina u cijelosti je omeđena kamenim suhozidom sa unutrašnjim prizidama koje tvore opisane vlačice, osim na dužini „L-M“ skice vještaka od 27. srpnja 2021. godine (list 46 spisa) na kojoj nije zatečen suhozid već ostaci kamena, sve vidljivo sa detaljima na jedanaest crno bijelih fotografija sačinjenih prilikom vršenja očevida dana 08. srpnja 2021. godine (listovi 54 do 60 spisa), te fotografijama sačinjenim prilikom vršenja opetovanog očevida dana 18. travnja 2024. godine 8listovi 123 do126 spisa), kao i na aero fotogrametrijskim snimkama s uklopljenim katastarskim planom (listovi 47 i 48 spisa),
- komparirajući na očevidima pregledanu spornu površinu o kojoj je još valjalo odlučiti s onim površinama kako su prikazane na geodetskom snimku mjernika GB s nadnevkom 21. siječnja 2008. godine (list broj 6 spisa) vještak mjernik Antonio Reljanović je zaključio da ovdje još sporna površina odgovara oblikom i površinom prikazanom liku omeđenom slovima „A-B-C-D-A" navedenog geodetskog snimka, tj. sukladan je liku "G-H-I-J-G" na dopunjenoj skici – geodetskom snimku izrađenom u mjerilu 1:500 od dana 18. listopada 2024. godine (list 132 spisa),
- svjedoci ĆB i ŽB su uvjerljivo i okolnosno, stoga od suda u cijelosti prihvaćenim iskazima, navodili da su utužene površine položene na predjelu zvanom Jasenovo na kojem su gotovo svi žitelji [adresa] posjedovali zemlju koju su obrađivali i na kojoj su uzgajali uobičajene kulture za to područje, smokve, masline i vinovu lozu, posebice je svjedokinja ĆB naglašavala da iz priče svojih roditelja zna je tužiteljičina baka BB na utuženom području obrađivala oblikom izduženu nekretninu „preko ceste", pored vodospreme, u naselju Jasenovo, konfiguracijski izduženu, dok je svjedok ŽB isticao da se sporne površine nalaze u neposrednoj blizini vodospreme u naselju Jasenovo, odnosno, svjedok je kazivao "da su predmetne nekretnine položene u blizini kuće hrvatskog glumca ZB", a za iste je po priči obitelji i susjeda znao da su izvornog posjeda i vlasništva tužiteljičinog pradjeda OB, čija kći, a baka tužiteljice BB, da je dijelove naslijeđenih nekretnina po ocu rasporedila svojim unucima, tako i tužiteljici ovdje utužene dijelove predmetne nekretnine, pa tako i onaj o kojem je još valjalo odlučiti u ovoj parnici.
13. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica je temeljnim tužbenim tezama upirala na činjenicu da je darovanjem po baki BB stekla vlasništvo, pa i sada utuženog posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], a potonja da je isto pravo stekla nasljeđivanjem svog oca KB pok. JB, u svakom slučaju posjedovanjem kroz za to propisano vrijeme za stjecanje tim načinom do dana 06. travnja 1941. godine, upirući tako na stjecanje vlasništva sporne površine po svojim pravnim prednicima izvanrednom dosjelošću.
14. Sukladno pravnom pravilu paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika, primjenjivog u konkretnom slučaju na osnovi pravnog pravila članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ broj 88/1946), u svezi s odredbama članka 18. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Nar. nov. broj: 53/91 i 92/94 – dalje u tekstu: ZOVO) i članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov. broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – dalje u tekstu: ZVDSP), vlasništvo nekretnine, u državnom vlasništvu (uknjiženog i kao općenarodna imovina), izvanrednom dosjelošću (originarno) moglo se steći nakon četrdesetogodišnjeg posjedovanja iste.
15. Odlučne činjenice iznesene u točki 12. ovog obrazloženja, posebice suglasni, logični i životno uvjerljivi iskazi saslušanih svjedoka, ocijenjeni važnima za donošenje odluke, ali i za potvrdu nađenih artefakata na spornoj površini, kamenih suhozidova koji omeđuju spornu površinu predmetne nekretnine, koju je moguće i potrebito sagledati kao dio većeg zemljišnog kompleksa, o dijelu kojeg je u ovoj parnici već pravomoćno presuđeno presudom pod poslovnim brojem P-2731/2019 donesenom dana 11. travnja 2022. godine (dio prikazan likom omeđenim slovima "I-J-K-L-M-N-O- P-I" na skici vještaka Antonia Reljanovića od 27. srpnja 2021. godine na listu 46 spisa), koje međe (kameni suhozidovi) vidno ukazuju na gabarite posjeda, ali i unutrašnje prizide koje tvore za odnosno područje karakteristične mrežaste vlačice, stvarane na promatranom dijelu čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], što se smatra notornim, radi očuvanja manjih zemljišnih površina postojećih na kosinama brda (na kakvom položaju je i sporna površina predmetne nekretnine, za uzgoj vinove loze (na očevidu su nađeni tragovi izbojaka loze koji to potvrđuju), ali i posjedovni upis tužiteljičine bake BB udove A (rođena **.**.2020., umrla **.**.2005.) u posjedovnom listu broj 315 za K. O. [katastarska općina] vrhu dijela čest. zem. [katastarska čestica], površine 1.937,00 m2, koja je ugovorom o darovanju nekretnina (Ov-6136/05 od 01. srpnja 2005. godine javnog bilježnika u Šibeniku Igora Lučeva) darovala svojoj unuci, ovdje tužiteljici, između ostalog, upravo vlasništvo posebnog fizičkog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 1.937,00 m2, glede kojeg je bila upisana kao posjednica u posjedovnom listu broj 315 za K. O. [katastarska općina].
16. U svezi sa obrazloženim u točki 15. valja naglasiti da se tužena Republika Hrvatska upisala kao posjednik ukupnosti čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] rješenjem DGU Područnog ureda u Šibeniku klase Up/I932-07/19-03/465, ur. broj: 541-24- 02/11-19-2 od dana 29. svibnja 2019. godine, kojom odlukom su brisani svi ranije upisani posjednici navedene nekretnine (više od dvije stotine), tako i tužiteljičina baka BB iz posjedovnog lista broj 315, kao što je ovdje tužena Republika Hrvatska, vrhu čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], brišući u Z. U. [broj ZK uloška] sa imena (izvorno) više fizičkih osoba, nastavno s imena društvenog vlasništva, što proizlazi iz zemljišnih knjiga, pred 29. prosinca 2005. godine (Z-8319/05) na temelju prijedloga od 28. prosinca 2005. godine broj Ip-DO-85/05 Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, te obavijesti o namjeni od 30. listopada 2001. godine Ureda državne uprave, vlasništvo navedene nekretnine (čiji dio i ovdje sporna površina) uknjižila na svoje ime za cijelo u Z. U. [broj ZK uloška] za K. O. [katastarska općina].
17. Međutim, opisanom aktivnošću tužene, po ocijeni ovog suda, nije, niti je moglo biti, otklonjeno pravo tužiteljičinih pravnih prednika stečeno osnovom izvanredne dosjelosti do dana 06. travnja 1941. godine, nastavno posjedovanjem po pravnim prednicima tužiteljice najmanje do početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća (što je notorno) kada je na odnosnom području izgrađena vodosprema na zemljištu koje je dijelom obuhvatilo (žicom ogradilo) i ovdje spornu površinu (lik omeđen slovima G- H-I-J-G, površine 331,00 m2), ostavljajući (neprirodno) preostali dio ovdje izvorno utuženog zemljišnog kompleksa izvan te žičane ograde, kako je to razvidno na skici vještaka Reljanovića od 18. listopada 2024. godine (list 132 spisa). Tako time ipak nije promijenjeno izvorno sučanstvo ovdje sporne površine kao dijela većeg, kamenim suhozidovima, ograđenog zemljišnog kompleksa, izvorno vinograda, sa izraženim unutarnjim prizidama radi sprječavanja erozije zemlje, koja sporna površina ni po čemu ne predstavlja "zaštitni pojas" vodospreme, jer je iz priloženih fotografija, te navedenih skica, posebice geodetskog snimka od 18. listopada 2024. godine jasno vidljivo da je sporna površina omeđena suhozidom prema površini koja je položena južno od zgrade vodospreme (od iste znatno udaljena), te po pravcu koji se proteže točkama J-G navedene skice čini prirodnu granicu prema zemljištu na kojem je spomenuta vodosprema izgrađena.
18. Dakle, u opisanom vremenu ograđivanja ovdje sporne površine, pravni prednici tužiteljice šukundjed SB i pradjed KB pok. JB, što je nedvojbeno utvrđeno na temelju materijalnih dokaza, o tome Obranička presuda donesena 17. srpnja 1924. godine kojom je nasljednicima JB podijeljena njegova imovina, između ostalog i utužena površina predmetne nekretnine, nastavno i tužiteljičina baka BB udova A rođena JB, bili su vlasnici ovdje spornog dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koje pravo istima nitko valjanim osnovom nije oduzeo. To sigurno nisu učinili ni tužena ni njezini pravni prednici (o tome tužena dokaza nije dostavila), posebice ne da bi u vrijeme gradnje predmetne vodospreme vlasništvo pravnih prednika tužiteljice na opisani način stečeno (izvanrednom dosjelošću) bilo izvlašteno, te da bi isti bili za to na propisani način obeštećeni. Cijeni se da samim ograđivanjem sporne površine žicom, stečeno pravo tužiteljičinih prednika vrhu iste, kao dijela većeg zemljišnog kompleksa, nije moglo prestati, pa je stoga, po ocijeni ovog suda, tužiteljičina baka BB, neovisno o tome što joj je bio (bez valjanog i ovdje ničim dokazanog, temelja) oduzet posjed sporne površine kao dijela čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], to pravo bila ovlaštena darovati tužiteljici, što je i učinila ugovorom o darovanju (Ov-6136/05 od 01. srpnja 2005. godine javnog bilježnika u Šibeniku Igora Lučeva).
19. Sve odlučne činjenice, pored artefakata nađenih provedenim očevidima, snažno su navodima svojih iskaza krijepili saslušani svjedoci, koje nije bilo razloga saslušavati na samom terenu, jer su isti vrlo životno, plastično i okolnosno, upotrebljavajući notorne nazive, ali i nedvojbene detalje (sporni zemljišni kompleks svoj početak ima neposredno iznad stambenog objekta hrvatskog glumca ZB na predjelu Jasenova) kako je to iskazivao svjedok ŽB, pri tom ukazujući upravo na posjed i obradu opisanog kompleksa po tužiteljičinoj baki BB, ali i njezine bake VB zvane " G" (tako svjedoci HB i FB), koji je narodnim nazivom "pašnjak Oštrica (položaj toponima Oštrica je notoran za odnosno područje), jedna polovica sa južne strane" ranije citiranom Obraničkom presudom raspoređen u vlasništvo KB pok. JB ocu tužiteljičine bake BB udove A rođene K, čime je nesumnjivo osnažen pravni slijed vlasnika sporne površine od tužiteljičinog šukundjed JB do same tužiteljice.
20. Međutim, neovisno o utvrđenju (pravnom osnovu izvanredne dosjelosti) iznesenom u točki 14. ovog obrazloženja, s obzirom da je pravna prednica tužiteljice, baka iste BB nedvojbeno bila posjednica sa svojim prednicima od revizije posjeda 1954. godine bar do sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća (posjedovni list broj 315 za K. O. [katastarska općina]), dakle u razdoblju dužem od dvadeset godina, valja ovdje navesti da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama pod poslovnim brojem Rev-291/14 od dana 17. travnja 2018. godine i Rev-158/2017 od dana 07. svibnja 2019. godine naglasio da se „kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 08. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu (ovdje matična nekretnina je od 21. lipnja 1967. godine bila je upisana kao društveno vlasništvo što je vidljivo u zemljišnim knjigama) treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a nego na temelju drugih odredbi istog Zakona.
21. Isticanje pravnih stavova Vrhovnog suda Republike Hrvatske citiranih u točki 20. ovog obrazloženja važno je, jer je izvorni tekst odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP - a, koja je bila na snazi od 01. siječnja 1997. godine do 17. studenog 1999. godine, propisivao da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Međutim, Ustavni sud Republike Hrvatske dana 17. studenog 1999. godine stavio je izvan snage odredbu stavka 4. članka 388. ZVDSP-a, kao neustavnu pa je ta odredba izmijenjena Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 2001. (Nar. nov. broj: 114/01) koji je stupio na snagu dana 20. prosinca 2001. godine i od tada tekst stavka 4. članka 388. ZVDSP-a propisuje da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.
21.1. Nastavno iznesenom u točki 21. ovog obrazloženja, za naglasiti je da članak 1. Protokola broj 1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (dalje u tekstu: EKLJP) potvrđene Zakonom o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Nar. nov. – Međunarodni ugovori broj 18/97), propisuje da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, te se nitko ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava (što u konkretnom slučaju nije dokazano), pa budući sklopljeni međunarodni ugovori čine dio unutarnjeg pravnog poretka, a po pravnoj snazi su iznad zakona, jer je EKLJP prihvaćena u Hrvatskom Saboru i njezine odredbe postaju izravno primjenjive za sudove i druga državna tijela te sva tijela koja imaju javne ovlasti, tako nedvojbeno i sa odlučnim značajem u konkretnom slučaju.
22. Dakle, za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari od značaja je bilo i to da je pravna prednica tužiteljice baka iste BB savjesno posjedovala spornu površinu bar od revizije posjeda 1954. godine do sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća, dakle, do u vremenu do dana 17. studenog 1999. godine, kada je Ustavni sud Republike Hrvatske stavio izvan snage odredbu stavka 4. članka 388. ZVDSP-a, više od dvadeset godina, pri čemu je važno naglasiti da se savjesnost posjedovanja u smislu odredbi članka 18. stavka 5. ZVDSP-a presumira, a istu presumpciju tužena ničim nije dovela u pitanje za promatrano razdoblje, što implicira utvrđenje da je tužiteljica, u svakom slučaju vlasništvo svoje pravne prednice, stečeno dosjelošću (savjesnim posjedovanjem kroz razdoblje duže od dvadeset godina sukladno pravnim pravilima tada važećeg OGZ-a) glede utužene površine, stekla valjanim pravnim osnovom darovanjem, tj. pravnim poslom, susljedno čemu je tužbeni zahtjev ocijenjen osnovanim, kao takav prihvaćen i zato je suđeno kao u izreci ove presude.
23. Sud o parničnom trošku nije odlučivao jer stranke isti nisu popisivale.
U Šibeniku, dana 09. siječnja 2025. godine
S U D A C
Mirko Veleglavac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU
Stranka nezadovoljna ovom presudom može protiv iste izjaviti žalbu u roku od petnaest dana od dana prijema pisanog otpravka iste. Eventualna žalba podnosi se pisano ovom sudu, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.
DN-a:
Po zapisniku o objavi presude.
