Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj Pp-2357/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu Ladi Pažanin, na prijedlog i uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika-specijalista Marka Maljevca, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŽŽ, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj: 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 55/91, 29/94, 114/22 i 47/23, dalje: ZPPJRM), u povodu optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave primorsko-goranske Prve policijske postaje Rijeka KLASA: 211-07/23-5/19260 od 17. srpnja 2023., 09. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljeni ŠŽ, sin Ž, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1956., državljanin Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj],

na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

oslobađa se optužbe

da je

06. srpnja 2023. u 09,05 u [adresa] u hodniku nužnog smještaja Grada Rijeke narušavao javni red i mir vikom i galamom te tučom, odnosno remetio javni red i mir ostalih korisnika na način da se UŽ oko 09,05 nalazila kao korisnica nužnog smještaja u sobi broj 20 u prizemlju zgrade kada je čula kako okrivljenik viče i galami po hodniku pritom izgovarajući riječi koje UŽ nije razumjela pa je izašla na hodnik da vidi što se dešava te joj je susjeda RŽ rekla kako joj je okrivljeni ŠŽ pošpricao kantu za smeće sa nekakvom pjenom nakon čega je okrivljeni ŠŽ izašao iz svoje sobe te ju počeo vrijeđati vičući i galameći riječima: "…Smrdiš…, …smrdi ti kanta…" te druge nepovezane riječi i uvrede od kojih se riječi UŽ uplašila te otišla u svoju sobu dok je okrivljeni ŠŽ i dalje vikao i galamio po hodniku nepovezane riječi te potom počeo narušavati javni red i mir tako što svojim nogama nabijao i lupao Emininu kantu za smeće koja se nalazila ispred zajedničkog hodnika njezinih vrata pritom vičući i galameći nepovezane riječi budući je isti bio u alkoholiziranom stanju, a UŽ nakon nekog vremena odlazi do zajedničkog WC-a te kada se vratila ispred vrata svoje sobe vidjela je okrivljenika na hodniku te mu rekla da se smiri, na što je okrivljenik nastavio sa narušavanjem tako što je oštećenu rukom udario i odgurnuo u prsni koš tako da je proletjela kroz vrata koja su bila otvorena u sobu do gotovo pola sobe nakon čega se UŽ uplašila te zaključala u svoju sobu dok je oštećena UŽ za vrijeme dok se nalazila u svojoj sobi čula je okrivljenika kroz vrata kako govori da će ju odrobijati u zatvoru Remetinec te da će joj odrubiti glavu, da bi nakon nekog vremena na adresu pristupili policijski,

dakle da je na javnom mjestu vikom i na drugi način remetio javni red i mir,

pa da je počinio prekršaj iz članka 13. ZPPJRM.

II. Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci.

2. Člankom 161. stavkom 6. PZ određeno je da će sud ispitujući optužni prijedlog odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ako nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj.

3. Djelo koje se okrivljeniku optužnim prijedlogom stavlja na teret nije optuženi prekršaj.

3.1 Naime, člankom 13. ZPPJRM određeno je da će se novčanom kaznom od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana kazniti onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.

4. Optužnim prijedlogom nije opisano da bi se radnja okrivljenika dogodila na tzv. neograničeno otvorenom javnom mjestu.

4.1. S druge strane, kada se radnja dogodila na tzv. fiktivnom javnom mjestu, primjerice hodniku zgrade, u činjeničnom opisu mora biti naznačeno da se ponašanje okrivljenika moglo vidjeti ili čuti s neograničeno otvorenog javnog mjesta (javne ceste ili puta i sl.). Činjeničnom opisu prekršaja nedostaje javnost mjesta kao jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. Uvjeti i okolnosti koje su postojali u vrijeme izvršenja radnje, a koji bi činili takvo mjesto javnim, odnosno dostupnost takvog ponašanja čujnosti ili vidiku s neograničenog javnog mjesta, dakle nastupanje posljedice u javnosti, predstavlja odlučnu činjenicu koja čini biće optuženog prekršaja. Prema stavu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izraženog u Zaključku sjednice Odjela javnog reda i mira i javne sigurnosti od 22. 10. 2022. posljedica dostupnosti takvog ponašanja na neograničeno otvorenom javnom mjestu mora biti navedena u činjeničnom opisu jer predstavlja zakonsko biće predmetnog prekršaja (presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Jž-1684/2020 od 22. 3. 2023.). Bez te okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Pritom ta okolnost može biti na bilo koji način opisana (npr. prekršaj je počinjen u stanu, a u činjeničnom opisu je navedeno da se radi o prvom katu, da je prozor na ulicu bio otvoren i sl.), a može biti i samo navedeno da se radnja reflektirala na neograničenom javnom mjestu (presuda Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske broj Jž-1761/2020 od 20. 11. 2022.).

5. Za pravno kvalificiranje prekršaja, odnosno podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja

5.1. Dakle, vika i lupanje ukoliko se nije dogodilo na neograničeno otvorenom javnom mjestu ili ograničenom javnom mjestu ali dostupnom javnosti kako je to gore navedeno, ne predstavljaju remećenje javnog reda i mira, a činjeničnim opisom postupanja okrivljenika kako je navedeno u optužnom prijedlogu nisu obuhvaćana obilježja optuženog prekršaja pa se dakle ne radi o prekršaju.

6. Zbog toga je okrivljenika valjalo osloboditi od optužbe da bi počinio optuženi prekršaj.

7. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.

8. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Rijeci 09. siječnja 2025.

Viši sudski savjetnik-specijalist

Sudac

Marko Maljevac, v.r.

Lada Pažanin, v.r.

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okr. na adresu iz izreke;