REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-1606/2022
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. RH i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. RH, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu od 21. siječnja 2022., broj: 28 Pp-7685/2021, u sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. RH, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u odnosu na tog okrivljenika te se predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu od 21. siječnja 2022., broj: 28 Pp-7685/2021, proglašeni su krivima okr. RH i okr. CH da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji im je, svakome, izrečena novčana kazna 380,00 kuna, koju su obvezni platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezni su i na naknadu troškova prekršajnog postupka 100,00 kuna, svaki okrivljenik.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio okr. RH putem branitelja odvjetnika Dragana Mijoča, zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se žalba prihvati i pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Osnovano okr. RH pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, budući da odlučne činjenice, za sada, nisu nedvojbeno utvrđene.
5. Odluku o krivnji okr. RH, kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud je temeljio na svom zaključku da je ovaj okrivljenik priznao počinjenje prekršaja. Međutim, po ocjeni ovog suda, iako je okr. RH, prije iznošenja obrane, izričito naveo da se smatra krivim i da priznaje prekršaj za koji ga se tereti, iz sadržaja njegove obrane jasno i nedvojbeno proizlazi da ovaj okrivljenik, u biti, priznaje samo objektivni učin inkriminiranog mu prekršaja, dok u potpunosti i jasno poriče subjektivni element krivnje (zapisnik o glavnoj raspravi 20. siječnja 2022.). Tako je okr. RH u obrani naveo: „Doista je činjenično stanje točno utvrđeno te mi je žao što je do toga došlo da sam se morao braniti i reagirati na način kada me je CH udarao i nasrnuo na mene rukama po glavi pa sam se obranio tako da sam ga udario u košaru da nije bilo njegovog nasrtaja na mene ja ne bi tako postupio“. Po stanovištu ovog suda, ovakvu obranu okr. RH, prvostupanjski sud je pogrešno smatrao priznanjem predmetnog djela prekršaja, jer nesumnjivo proizlazi, a to okr. RH navodi i u žalbi, da je okrivljenik svoje ponašanje opisao kao postupanje u nužnoj obrani.
6. Kod takvog stanja stvari, prvostupanjski sud je preuranjeno okr. RH proglasio krivim, a da institut nužne obrane, na koji se ovaj okrivljenik očigledno poziva u svojoj obrani, uopće nije razmatrao, a što je svakako bilo potrebno za pravilno i potpuno utvrđenje činjeničnog stanja.
7. Sukladno čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona, prvenstvena zadaća prvostupanjskog suda je analitički ocijeniti sve provedene dokaze, kako one koji idu u korist okrivljenika, tako i one na njegovu štetu. Propuštanje pažljive ocjene provedenih dokaza ne može dovesti do pravilne i zakonite odluke o krivnji okrivljenika. S obzirom da, dakle, prvostupanjski sud nije dovoljno kritički i savjesno ocijenio obranu okr. RH te činjenicu je li on možda postupao u nužnoj obrani, a o čemu ovisi postojanje djela prekršaja za koji se okrivljenik tereti, nije uopće razmatrao, to je činjenično stanje u provedenom postupku ostalo nepotpuno, a time, za sada, i pogrešno utvrđeno, radi čega je prvostupanjsku presudu u odnosu na okr. RH trebalo ukinuti i predmet u tom djelu vratiti na ponovno suđenje.
8. Pritom je, upravo zbog činjenice da je potrebno razmotriti postojanje instituta nužne obrane, a što, po prirodi stvari, nužno uključuje i ponašanje okr. CH, prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i u odnosu na ovog okrivljenika, jer se postupanje okr. RH nije moglo izdvojiti bez štete za pravilno suđenje.
9. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će, uvažavajući primjedbe koje su dane u ovoj odluci, provesti sve već provedene dokaze, kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba (iz podataka u spisu proizlazi da je inkriminiranom događaju prisustvovala svjedokinja ČH) te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza donijeti novu, zakonitu, odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
10. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. i 3. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 9. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, žalitelja, branitelja i tužitelja.
