Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Ob-1/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Dubravke Butković Brljačić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Barbare Bosner članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽČH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicama odvjetnicama iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Saja Oulovski i Nevena Oulovski u Pakracu, protiv tuženika ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Župan, Babić & Antunović d.o.o. u Zagrebu, radi razvoda braka, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P Ob-121/2024-16 od 30. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P Ob-121/2024-16 od 30. kolovoza 2024. potvrđuje u točki IV izreke.

II Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja razveden je brak zaključen 5. veljače 2011. u Pakracu, a upisan pod rednim brojem 00004. za 2011. godinu u maticu vjenčanih matičnog područja Pakrac između tužiteljice ŽČH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (točka I izreke).

1.1. Odlučeno je da će zajednička maloljetna djeca mljt. ĐČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i mljt. ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovati na novoj adresi majke ŽČH iz [adresa], a roditelji ĐČH i ŽČ će imati zajedničku skrb o maloljetnoj djeci (točka II izreke).

1.2. Odlučeno je da se susreti i druženja između oca i zajedničke mljt. djece ĐČ i mljt. ŽČ održavaju svaki drugi vikend počev od 9,00 sati subotom do 19,00 sati u nedjelju, svaki drugi državni blagdan, treći i četvrti tjedan u srpnju te treći i četvrti tjedan u kolovozu za vrijeme ljetnih školskih praznika i drugu polovicu zimskih školskih praznika na način da će otac dolaziti po djecu na adresu stanovanja i vraćati ih majci na adresu majke ŽČH iz [adresa]. Uz navedene neposredne kontakte tuženiku su određeni i kontakti sa maloljetnom djecom stranaka putem telekomunikacijskih uređaja svakoga dana u vremenu između 19,00 i 20,00 sati u trajanju do 10 minuta (točka III izreke).

1.3. Tuženik ŽČ obvezan je doprinositi za uzdržavanje mljt. ĐČ iznos od 223,46 eura mjesečno te za mljt. ŽČ iznos od 203,15 eura mjesečno počev od 1. svibnja 2024. pa ubuduće dok za to budu postojale zakonske pretpostavke do svakoga 15. u mjesecu za tekući mjesec na tekući račun majke OČ Han kod Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb broj: [broj bankovnog računa], a u slučaju kašnjenja na dospjele, a neplaćene mjesečne doprinose platiti zakonsku zateznu kamatu (točka IV izreke).

1.4. Odlučeno je da svaka stranka snosi svoje parnične troškove (točka V izreke).

1.5. Protiv citirane presude u točki IV izreke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/1, 70/19, 80/22, 155/23 - dalje ZPP), predlažući da se presuda u pobijanom dijelu preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz obvezu tužiteljice na naknadu troška žalbenog postupka.

2. Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu u kojem negira sve žalbene navode tuženika kao neosnovane, predlažući da se žalba odbije i presuda suda prvog stupnja u pobijanom dijelu potvrdi.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga, a pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbi iz čl. 365. st. 2. u vezi s odredbom iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na postojanje apsolutno bitnih povreda postupka, ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijane presude bila počinjena neka od navedenih povreda postupka, pa tako niti ona iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju se upire žalbenim navodima, budući da presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te je istu moguće ispitati.

5. Isto tako, donošenjem citirane presude sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo.

6. Naime, uvidom u izvješće Hrvatskog zavoda za socijalni rad – Područni ured Pakrac od 6. svibnja 2024. o stambenim, materijalnim i obiteljskim prilikama stranaka utvrđeno je da je tužiteljica zanimanjem medicinska sestra, srednje stručne spreme, zaposlena u SMU Bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, da su u ovom braku rođeni mljt. ĐČ **.**.2011. i mljt. ŽČ **.**.2013. ĐČ je učenica 6. razreda OŠ u Pakracu, a ŽČ 5. razreda OŠ u Pakracu, te pohađaju i glazbenu školu u Pakracu, odlični su učenici u obje škole. Tužiteljica sa djecom stanuje sa suprugom – tuženikom u kući koje je vlasnik tuženik, [adresa], kuća je visoka prizemnica, koja ima podrumske prostorije i garažu, a u donjem dijelu kuće nalaze se hodnik, dvije spavaće sobe, kuhinja, dnevni boravak i kupaonica s WC-om. Grijanje prostorija je na peći na drva. Kuća ima priključke struje i vode, a plin se koristi na boci, jer u naselju još nije prošao plinski vod. Tužiteljica da ima namjeru preseliti s djecom u kuću svoje majke koja se nalazi u neposrednoj blizini kuće u kojoj sada žive, [adresa], a nakon dovršetka sređivanja stambenih uvjeta u toj kući; kuća je katnica, sagrađena 1983., koju sada sređuju iznutra; u donjem dijelu kuća ima hodnik, kupaonicu s WC-om, dnevni boravak, kuhinju i jednu spavaću sobu u kojoj boravi majka tužiteljice, a na katu su sobe za tužiteljicu, s time da sobe za kćerku ĐČ i sina ŽČ još nisu dovršene. Tužiteljica svakodnevno obilazi majku i njeguje ju jer je majka nepokretna.

7. Iskazima stranaka utvrđeno je da tužiteljica ostvaruje mjesečnu plaću u iznosu od oko 2.000,00 eur, ima u vlasništvu voćnjak i osobni automobil, brine o majci te će imati na raspolaganju majčinu kuću; tuženik je u mirovini koja iznosi oko 1.100,00 eur, vlasnik je kuće sa dvorištem i oranice, koji su podobni za poljoprivrednu obradu, te je također vlasnik automobila. Tuženik je u prvostupanjskom postupku istaknuo ukoliko sud odredi da djeca žive s majkom spreman je plaćati uzdržavanje koliko sud odredi, ali predlaže da djeci otvore posebne račune te da svatko od roditelja uplaćuje iznose od 100,00 eur mjesečno, koji ne bi bili za uzdržavanje djece, već njihova štednja.

8. Slijedom izloženoga, pravilno je sud prvog stupnja odlučujući o visini doprinosa za uzdržavanje mljt. djece stranaka, a pozivom na odredbe iz čl. 281., čl. 282., čl. 307., čl. 309., čl. 310., čl. 311., čl. 313., čl. 317. i čl. 426. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje ObZ) utvrdio da su potrebe za uzdržavanjem maloljetne djece stranaka iste kao i prosječne potrebe ostale djece njihove životne dobi te da će iste biti adekvatno podmirene ukoliko se iznos doprinosa tuženika utvrdi prema odredbi čl. 314. st. 3. i 4. ObZ-a u vezi s Odlukom o minimalnim novčanim iznosima potrebnim za uzdržavanje djeteta te Odlukom o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“ broj 49/2024 od 26. travnja 2024.).

9. Naime, utvrđeno je da su iznosi koje je tuženik u obvezi plaćati za uzdržavanje mljt. djece za oko desetak posto niži od minimalnih iznosa propisanih navedenim Odlukama za djece te životne dobi, pri čemu je sud imao u vidu i da će djeca dio vremena provoditi sa tuženikom koji će s tim u vezi zasigurno imati i dodatne neposredne troškove vezane za njihovo uzdržavanje. Ovo sve tim više, jer je zakonsko pravo djeteta na uzdržavanje od oba roditelja i ujedno zakonska obveza roditelja doprinositi za uzdržavanje djeteta, pri čemu je sud imao u vidu obiteljske okolnosti stranaka te da je citiranom presudom pravomoćno odlučeno da će djeca stanovati sa majkom na adresi različitoj od adrese tuženika, to okolnost da bi u vrijeme donošenja navedene presude djeca još uvijek stanovala sa majkom u kući tuženika, istog ne oslobađa novčane obveze uzdržavanja mljt. djece.

10. Stoga na donošenje drugačije odluke nisu od utjecaja žalbeni navodi kojima se ističe nerealnim zaključak prvostupanjskog suda da se tužiteljica s mljt. djecom ima namjeru preseliti i ubuduće živjeti na drugoj adresi, jer da tu namjeru ničim nije dokazala, kao i da on – tuženik svoj udio u obvezi uzdržavanja djece ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djeci.

11. Slijedom izloženoga, imajući u vidu da tuženik prima mirovinu od oko 1.100,00 eur mjesečno, da je radno sposoban i da uz mirovinu može raditi na poljoprivredi, odnosno na zemlji koje je vlasnik ili na povremenim ili sezonskim poslovima, kao i da osim mljt. ĐČ i ŽČ nema zakonske obveze uzdržavanja drugih osoba, pravilno je tuženik obvezan doprinositi za uzdržavanje mljt. kćerke i sina iznose pobliže navedene točkom IV izreke pobijane presude.

12. Iz ovih je razloga presuda suda prvog stupnja u pobijanom djelu potvrđena i na temelju odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.

13. U preostalom dijelu (točke I, II, III i V izreke) presuda suda prvog stupnja kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

14. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbenog postupka, budući da u istom nije uspio.

U Rijeci 9. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Duško Abramović