Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Poslovni broj Gž-1208/2023-4

Osijek, Europska avenija 7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Branke Guljaš, predsjednice vijeća, te suca Berislava Babića, suca izvjestitelja i člana vijeća i sutkinje Katice Krajnović, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Vukiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri iz Rijeke, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnici Nataši Mijić Scheidl, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri iz Rijeke, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn-24/2017-46 od 29. kolovoza 2023., u sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženika, ukida presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn-24/2017-46 od 29. kolovoza 2023. u dijelu kojim je tužbeni zahtjev usvojen (točka I. izreke), kao i u odnosu na odluku o troškovima parničnog postupka (točka III. izreke) i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:

"I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju KČ, OIB [osobni identifikacijski broj] isplati novčani iznos u visini od 4.247,13 EUR (četiri tisuće dvjesto četrdeset sedam eura i trinaest centa) / 32.000,00 HRK1 (trideset dvije tisuće kuna ) sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od 14. prosinca 2016. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanom za 3 postotnih poena, a od 01. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja iznad dosuđenog u stavku jedan izreke presude pa do iznosa u visini od 7.963,36 EUR / 27.999,93 HRK kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.427,25 EUR / 10.753,62 HRK sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 29. kolovoza 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

2. Ovu presudu u dosuđujućem dijelu (toč. I.) i odluci o troškovima parničnog postupka (toč. III.) pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik iz razloga označenih u članku 353. stavku 1. točkama 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP), s prijedlogom da se u pobijanom dijelu presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije, uz naknadu troškova parničnog postupka ili da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu naknade osigurane svote po osnovi Ugovora o osiguranju osoba (vozača i putnika) od posljedica tjelesne ozljede iz prometne nezgode, čiji su sastavni dio Uvjeti za osiguranje osoba od posljedica nezgode motornim vozilima (autonezgoda) (dalje: Uvjeti za osiguranje) i Tablica za određivanje postotka trajne invalidnosti kao posljedice tjelesne ozljede (dalje: Tablica), zbog ozljeda koje je tužitelj zadobio u prometnoj nezgodi.

6. Presudom suda prvog stupnja djelomično je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja na isplatu iznosa od 4.247,13 EUR/32.000,00 kn za utvrđeni ukupni invaliditet od 45% primjenom Glave I toč. 5.2. i Glave V toč. 33. Tablice, prihvaćajući time nalaz i mišljenje vještaka dr. sc. Zlatka Kolića da kod tužitelja uslijed zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreći od 21. siječnja 2016. postoje žarišna oštećenja mozga koja su dovela do psihoorganskih poremećaja u srednjem stupnju te gubitak osjeta njuha, što primjenom navedenih odredbi Tablice predstavlja invaliditet od 40% koji se odnosi na ozljede glave, a 5% na gubitak njuha.

7. U žalbenom postupku je sporno jesu li ispunjene pretpostavke iz Ugovora o osiguranju i pripadajuće Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta od 45% s osnova žarišnog oštećenja mozga kao posljedice zadobivenih ozljeda i postojanja psihoorganskog poremećaja u srednjem stupnju i gubitka osjeta njuha.

8. Tuženik tijekom postupka i u žalbi ističe da iz medicinske dokumentacije koja prileže sudskom spisu i koja prati tijek liječenja tužitelja kod raznih specijalista nigdje nitko od specijalista koji su liječili tužitelja ne postavlja dijagnozu psihoorganskog poremećaja pa time osporava mišljenje dr. sc. Zlatka Kolića, budući smatra da isto nije utemeljeno na medicinskoj dokumentaciji tužitelja.

9. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. sc. Zlatka Kolića proizlazi da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći doživio tešku tjelesnu ozljedu, s vodećom ozljedom glave – mozga te da je uslijed navedene povrede došlo do posljedica u vidu psihoorganskog poremećaja u srednjem stupnju i do gubitka osjeta njuha.

10. Prema Tablici u točkama 11. i 13., što s pravom tuženik ističe tijekom postupka i u žalbi, proizlazi da bi se mogao cijeniti trajni invaliditet potrebno je da se kumulativno ispune pretpostavke i to da je žarišno oštećenje mozga dokazano objektivnim dijagnostičkim postupcima MR ili CT mozga, s bolnički evidentiranim posljedicama u vidu razvijenog psihoorganskog sindroma i da je psihoorganski sindrom potvrđen psihijatrijskim liječenjem i s najmanje trima psihologijskim testiranjima unutar perioda od dvije do tri godine, a da sve navedene pretpostavke nisu ispunjene jer iz medicinske dokumentacije u spisu proizlazi da tužitelj nema niti jedno psihologijsko testiranje.

11. U smislu odredbe članka 295. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11. , 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22., dalje: ZOO) stranke su se dužne pridržavati odredbi ugovora, a opći uvjeti obvezuju ugovornu stranu.

12. Osnovanost tužbenog zahtjeva može se ocijeniti samo po kriterijima navedenih Uvjeta za osiguranje i Tablice ukoliko je kod tužitelja zbog posljedice povrede oštećenjem mozga i gubitkom osjeta njuha nastupio invaliditet koji bi predstavljao osigurani slučaj i koji bi se mogao podvesti pod bilo koju točku Tablice.

13. Utvrđenje prvostupanjskog suda temelji se na nalazu i mišljenju vještaka koje je tuženik svojim prigovorima doveo u sumnju, a očitovanjem vještaka ti prigovori nisu otklonjeni, jer prema medicinskoj dokumentaciji koja je dostavljena ne proizlazi da je psihoorganski sindrom potvrđen nalazom psihijatra, a niti da su učinjena tri psihologijska testiranja kroz period od dvije do tri godine pa time proizlazi da nisu primijenjena ugovorna utvrđenja o objektivizaciji psihoorganskog sindroma i određivanju postotka trajnog invaliditeta te je tuženik i predložio da se zatraži mišljenje drugog vještaka sukladno odredbi članka 261. stavka 3. ZPP-a. Prvostupanjski sud je usvojio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja, ali je isto nepravilno odlučio povjeriti Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te je u pravu tuženik kada navodi da je traženi predujam za provođenje vještačenja po navedenoj ustanovi neekonomičan, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora ovog parničnog postupka. Stoga je stajalište ovog suda da je navedeni dokazni prijedlog valjano usvojen od strane prvostupanjskog suda i da je prvostupanjski sud taj dokaz trebao provesti po drugom vještaku iste struke. Pritom se u žalbi osnovano navodi i da je dopunskim očitovanjem vještaka iznesenim na raspravi vještak utvrdio da trajni invaliditet kod tužitelja iznosi 40%, dok je prvostupanjski sud to dopunsko očitovanje otklonio i presudu donio na temelju zaključka da invaliditet kod tužitelja iznosi 45% pa je i to razlog za provođenje novog vještačenja, budući proizlazi da niti prvostupanjski sud nije prihvatio nalaz i mišljenje vještaka.

14. Zbog izloženog, činjenično stanje je pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a time se ne može ispitati ni pravilnost primjene materijalnog prava i primjene odredbi članka 291., 292. i 943. ZOO na konkretni slučaj.

15. Nadalje, tuženik osnovano u žalbi ukazuje i kako uzimajući u obzir odredbe članka 943. ZOO i članka 14. Uvjeta za osiguranje od posljedica nezgode, prvostupanjski sud nije mogao tužitelju dosuditi zatezne zakonske kamate od 14. prosinca 2016. već ne ranije od dvije godine po ozljeđivanju, odnosno od 21. siječnja 2018.

16. U pogledu pozivanja prvostupanjskog suda na odredbu članka 942. ZOO, uz utvrđenje da su u konkretnom slučaju u Tablicama utvrđene ništetne odredbe ugovora kojima se regulira pravo na osigurninu, potrebno je naglasiti da je Tablica sastavni dio Uvjeta za osiguranje i svakog pojedinog ugovora o osiguranju osoba od posljedica nesretnog slučaja koji ugovaratelj osiguranja zaključi s osigurateljem pa je stoga izostalo obrazloženje zbog čega prvostupanjski sud smatra te odredbe ništetnim.

17. Stoga je valjalo žalbu uvažiti, ukinuti presudu u pobijanom dijelu (toč. I.) kao i u odluci o parničnom trošku (toč. III.), te predmet vratiti na ponovno suđenje temeljem odredbe članka 370. ZPP-a, a u nastavku postupka će sud izvesti predložene dokaze u pravcu izloženog i nakon pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja donijeti novu odluku u ovoj pravnoj stvari uz pravilnu primjenu procesnog i materijalnog prava.

18. O troškovima nastalim povodom žalbe odlučit će se u konačnoj odluci (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

Osijek, 9. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća

Branka Guljaš