REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4941/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Radovan Raduka, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja JAN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Nada Milić, odvjetnica u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja JA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj Ovr-19/2024-8 od 15. listopada 2024., 9. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagateljice osiguranja, ukida rješenje Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj Ovr-19/2024-8 od 15. listopada 2024. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima ovog žalbenog postupka prvostupanjski sud će odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

„Radi osiguranja nenovčanih tražbina predlagateljice osiguranja, i to:

- utvrđenja da je predlagateljica osiguranja temeljem bračne stečevine ovlaštenik na 1/2 dijela poslovnih udjela kojih je imatelj protivnik osiguranja u trgovačkom društvu DRAGO TOURS d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 32829482970, upisanom u Sudskom registru Trgovačkog suda u Pazinu, MBS: 040337208, koji poslovni udjel predstavlja nominalni iznos od 14.000,00 kuna.,

- naloga na donošenje odluke o podjeli poslovnog udjela DRAGO TOURS d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 32829482970, upisanom u Sudskom registru Trgovačkog suda u Pazinu, MBS: 040337208 kojeg je poslovnog udjela imatelj protivnik osiguranja te kojom se ujedno nalaže sklapanje ugovora o prijenosu poslovnog udjela protivnika osiguranja, kao prenositelju udjela, s predlagateljicom, kao stjecateljem udjela,.

- utvrđenja da je predlagateljica osiguranja temeljem bračne stečevine ovlaštenik na 1/2 dijela poslovnih udjela kojih je imatelj protivnik osiguranja u trgovačkom društvu ADRIA CAMP PROJECT d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 88124705743, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Pazinu, MBS: 130098208, koji predstavlja nominalni iznos od 10.000,00 kuna

- naloga na donošenje odluke o podjeli poslovnog udjela ADRIA CAMP PROJECT d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 88124705743, upisanom u sudski registar Trgovačkog suda u Pazinu, MBS: 130098208 kojeg je poslovnog udjela imatelj protivnik osiguranja te kojom se ujedno nalaže sklapanje ugovora o prijenosu poslovnog udjela protivnika osiguranja, kao prenositelju udjela, s predlagateljicom, kao stjecateljem udjela,

određuje se privremena mjera

I. Zabranjuje se protivniku osiguranja JA, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na bilo koji način opteretiti ili otuđiti:

I.1. poslovni udio trgovačkog društva DRAGO TOURS d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 32829482970, upisanog u Sudskom registru Trgovačkog suda u Pazinu, MBS: 040337208 kojeg je poslovnog udjela protivnik osiguranja imatelj, uz zabilježbu predmetne zabrane u knjigu poslovnih udjela i Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretninama i pravima sudskog registra Trgovačkog suda u Pazinu.,

I.2 poslovni udio trgovačkog društva ADRIA CAMP PROJECT d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 88124705743, upisano u sudskom registru Trgovačkog suda u Pazinu, MBS: 130098208 kojeg je poslovnog udjela protivnik osiguranja imatelj, uz zabilježbu predmetne zabrane u knjigu poslovnih udjela i Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretninama i pravima sudskog registra Trgovačkog suda u Pazinu.

II. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi između predlagateljice osiguranja i protivnika osiguranja kod Trgovačkog suda u Pazinu, poslovni broj: P-155/2024.

III. Nalaže se protivniku osiguranja nadoknaditi predlagateljici osiguranja trošak postupka osiguranja u iznosu od 500,00 EUR, u roku od 8 dana od donošenja predloženog rješenja.“

2. Prvostupanjski sud je utemeljio pobijano rješenje na odredbama čl. 344. i čl. 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.; dalje: OZ) navodeći da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje tražbine u odnosu na koju predlaže određivanje privremene mjere, ali da nije učinila vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, a nije učinila vjerojatnim ni da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Pojam neznatne štete ocjenjuje se prema okolnostima konkretnog slučaja, a teret dokaza za primjenu citirane zakonske odredbe je na predlagateljici, koja u konkretnom slučaju, se na navedenu odredbu samo poziva bez da uopće navodi o kakvoj neznatnoj šteti bi se radilo ili u čemu bi se ista sastojala. Naravno da se predloženom privremenom mjerom ne bi diralo u ovlaštenja protivnika osiguranja koja isti crpi iz svojeg poslovnog udjela tj. članska prava, osim otuđenja i opterećenja poslovnih udjela, no to samo po sebi ne znači da bi protivnik osiguranja zbog toga trpio neznatnu štetu, zaključuje prvostupanjski sud.

3. Predlagateljica osiguranja u žalbi navodi da je pobijano rješenje utemeljeno na dva neodrživa stajališta: - da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, te - da predlagateljica osiguranja nije dostatno učinila vjerojatnim ni da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Nadalje, naslovni sud je u potpunosti ignorirao sljedeće relevantne navode predlagateljice: - da je predlagateljica sva svoja prava prisiljena ostvarivati u dugotrajnim sudskim postupcima, - da se protivnik osiguranja oglušio na zahtjeve za predajom predmetnih nekretnina u suposjed, - da protivnik izuzev predmetnih nekretnina na sebi nema druge evidentirane imovine jer istu prikriva na način da kupuje nekretnine na ime sina i trećih osoba, - da protivnik osiguranja odbija pustiti predlagateljicu osiguranja u suposjed nekretnina kojih je ona punopravni jednopolovinski suvlasnik, - da protivnik osiguranja odbija predlagateljici osiguranja dati na uvid poslovnu dokumentaciju i omogućiti da na bilo koji način sudjeluje u poslovanju predmetnih društava. Najbitniji nedostatak pobijanog rješenja sastoji se u ignoriranju navoda kako je u svakom slučaju u predmetnoj stvari ispunjena okolnost propisana odredbom čl. 344. st. 2. OZ-a tj. nedvojbeno je kako donošenjem predložene privremene mjere protivnik ne bi pretrpio ikakvu štetu. Osobito se ukazuje kako je predlagateljica dostavila sudsku praksu koja potvrđuje takvo stajalište. Traži naknadu troška sastava žalbe u iznosu od 625,00 EUR.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba je osnovana.

6. Nakon što je pobijano rješenje ispitano na temelju odredaba čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, u granicama žalbenih navoda, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz odredaba čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je našao da ono nije ni pravilno niti zakonito.

7. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Odredbom čl. 344. st. 2. OZ-a, koja se ovdje primjenjuje temeljem čl. 346. st. 2. OZ-a, propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz citirane zakonske odredbe ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, kako je sve to pravilno naveo i prvostupanjski sud u pobijanom rješenju.

8. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio i da kod određivanja privremene mjere nije dovoljna samo objektivna opasnost, nego da ta opasnost mora imati i subjektivnu dimenziju, dakle predlagatelj osiguranja mora ukazati na konkretne radnje ili propuštanja protivnika osiguranja, te da predlagateljica osiguranja nije ukazala na takve radnje ili propuste protivnika osiguranja koje bi mogle ugroziti ostvarivanje njezine tražbine. To nisu niti one radnje i propusti citirani u točki 3. ovoga obrazloženja, na koje se predlagateljica poziva i u žalbi.

9. No, izostali su razlozi o odlučnim činjenicama u dijelu obrazloženja pobijanog rješenja u kojemu prvostupanjski sud navodi da nije ispunjena okolnost propisana odredbom čl. 344. st. 2. u vezi s čl. 346. st. 2. OZ-a i, s tim u vezi obrazlaže da je „teret dokaza za primjenu citirane zakonske odredbe čl. 344. st. 2. OZ-a na predlagateljici, koja se u konkretnom slučaju, na navedenu odredbu samo poziva bez da uopće navodi o kakvoj neznatnoj šteti bi se radilo ili u čemu bi se ista sastojala“.

10. Predlagateljica osiguranja je još u prijedlogu za osiguranje navela „kako se predloženom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja poslovnih udjela ni na koji način ne dira u vlasnička prava protivnika osiguranja. Naime, s obzirom na to da poslovni udjeli sadržavaju skup prava člana koja proizlaze iz njegova članstva u društvu, koja se mogu podijeliti na upravljačka prava kao što su pravo sudjelovanja u radu skupštine, pravo na obaviještenost, pravo glasa, pravo na podnošenje tužbi i imovinska prava koja se odnose na isplatu dobiti, protivnik osiguranja određivanjem mjere osiguranja ne bi bio zapriječen u ostvarivanju svojih članskih prava.“ Zato bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, zaključuje predlagateljica osiguranja.

11. Time je predlagateljica osiguranja zapravo citirala obrazloženje priloženog rješenja ovoga suda poslovni broj Pž-4206/2023 od 2. siječnja 2024., a prvostupanjski sud je, protivno tome, zauzeo shvaćanje da to samo po sebi ne znači da bi protivnik osiguranja zbog toga trpio neznatnu štetu, a da pritom nije obrazložio zašto smatra da je u konkretnom slučaju potrebno odstupiti od, u točki 10. ovoga obrazloženja, citiranog pravnog shvaćanja ovoga suda i zašto smatra „da to samo po sebi ne znači da bi protivnik osiguranja zbog toga trpio neznatnu štetu“. Identično pravno shvaćanje ovaj sud je, osim toga, zauzeo i u rješenju broj Pž-4413/2024 od 20. studenog 2024.

12. Zato je, primjenom čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, odlučeno kao u točki I. izreke.

13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će obrazložiti je li u konkretnom slučaju potrebno odstupiti od pravnog shvaćanja ovoga suda, citiranog u točki 10. ovoga obrazloženja i sadržanog u točki 11. obrazloženja rješenja ovoga suda poslovni broj Pž-4206/2023 od 2. siječnja 2024. priloženog na listovima 65 do 67 ovoga spisa, a ako je zašto, te donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku. Pritom će imati u vidu i da predlagatelj osiguranja ne mora obrazlagati u čemu bi se sastojala neznatna šteta (kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud).

14. Budući da je ovaj sud ukinuo pobijano rješenje i predmet vratio na ponovan postupak, to je, na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, prvostupanjskom sudu ostavljeno da u konačnoj odluci odluči i o troškovima ovog žalbenog postupka (točka II. izreke ovog rješenja).

Zagreb, 9. siječnja 2025.

Sudac

Radovan Raduka