Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Ovr-514/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Snježani Šaško kao sucu pojedincu, u postupku predlagatelja osiguranja Riva promet j.d.o.o., OIB: 62092375221, [adresa], zastupanog po punomoćniku Goranu Šljiviću, odvjetniku u Rovinju, protiv protivnika osiguranja IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oba s adresom: [adresa], zastupanih po punomoćniku Steliju Lapiću, odvjetniku u Rovinju, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljenoj protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj: Ovr-364/2021-5 od 19. srpnja 2021., dana 9. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protivnika osiguranja, te se preinačuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj: Ovr-364/2021-5 od 19. srpnja 2021., tako da se isto ukida u cijelosti i prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere od 10. lipnja 2021. odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se predlagatelju osiguranja da naknadi protivnicima osiguranja troškove žalbenog postupka u iznosu od 136,87 EUR, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio rješenje čija izreka glasi:

„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja RIVA PROMET j.d.o.o., OIB:62092375221, sa sjedištem u [adresa], određuje se p r i v r e m e n a  m j e r a

zabranjuje se protivnicima osiguranja da poduzimaju radnje koju mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja na način da se suzdrže od daljnjeg korištenja i oglašavanja poslovnog prostora na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], unošenja i iznošenja pokretnina iz predmetnog poslovnog prostora te se zabranjuje protivnicima osiguranja da vrše promjene na poslovnom prostoru.

II. U slučaju da protivnici osiguranja postupe protivno zabrani iz točke I. ovog rješenja, istima će se izreći novčana kazna u iznosu od 10.000,00 kn sukladno članku 16. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20; dalje: OZ-a).

III. Ova privremena mjera trajati će do pravomoćnog okončanja parnice u predmetu koji se pred Općinskim sudom u Puli-Pola, Stalnoj službi u Rovinju-Rovigno, vodi pod poslovnim brojem: Psp-18/20-17.

IV. Nalaže se protivnicima osiguranja da naknade predlagatelju osiguranja trošak ovog postupka u iznosu od 781,25 kn, u roku od 8 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troškova odbija kao neosnovan.”

2. Navedeno rješenje pravovremenom žalbom pobijaju protivnici osiguranja zbog svih žalbenih razloga, navodeći i razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10. i st. 2. i 3. OZ-a. Predlažu da drugostupanjski sud uvaži žalbu, ukine pobijano rješenje u cijelosti i odbije prijedlog za osiguranje kao neosnovan, te obveže predlagatelja osiguranja da im naknadi trošak žalbenog postupka. Spis je povodom žalbe dostavljen ovome sudu 24. prosinca 2024.

3. Žalba je osnovana.

4. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi da je predlagatelj osiguranja u prijedlogu od 10. lipnja 2021. naveo da je između stranaka u tijeku parnica radi smetanja posjeda, koja se kod istog suda vodi pod poslovnim brojem:

Psp-18/2020, te je prvostupanjskom presudom utvrđeno da su ga tuženici - ovdje protivnici osiguranja smetali u posljednjem mirnom posjedu poslovnog prostora na kčbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da su samovlasno i bez zakonskog osnova provalili u zaključani objekt i promijenili bravu, kojom presudom je istima naloženo da uspostave prvobitno stanje na način da mu predaju ključ nove brave, te da mu predaju u posjed poslovni prostor slobodan od ljudi i tuđih stvari, pri čemu navodi i da su protivnici osiguranja tijekom cijelog trajanja parničnog postupka oglašavali predmetni poslovni prostor kao dostupan za zakup, a početkom lipnja 2021. započeli s ostavljanjem robe namijenjene prodaji u predmetnom poslovnom prostoru, kojim postupanjem protivnika osiguranja da su se ispunile pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 346. OZ-a, budući da takvim postupanjem protivnici osiguranja ozbiljno ugrožavaju i znatno otežavaju ostvarenje njegove tražbine, te mu prijeti nastanak nenadoknadive štete, obzirom da se u predmetnom poslovnom prostoru nalaze pokretnine u njegovom vlasništvu. Smatra da bi se nastanak teško popravljive štete spriječio određivanjem privremene mjere iz čl. 347. st. 1. toč. 6. OZ-a - zabranom protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja, te zabranom da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina.

4.1. Imajući u vidu navode predlagatelja osiguranja i dokaze koje je priložio, prvostupanjski sud utvrđuje da nenovčanu tražbinu predlagatelja osiguranja predstavljaju pokretnine, kao i zahtjev za predaju u posjed predmetnog poslovnog prostora, te da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom zakonsku pretpostavku da je mjera potrebna jer bi se bez nje spriječilo ili znatno otežalo ostvarenje nenovčane tražbine, odnosno da je ista potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, pri čemu se teško popravljiva šteta očituje u tome što protivnici osiguranja iznose pokretnine iz poslovnog prostora i oglašavaju prostor kao dostupan za zakup. Naime, ukoliko protivnici osiguranja temeljem ugovora o zakupu ustupe poslovni prostor trećoj osobi, nakon pravomoćnosti rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno, poslovni broj: Psp- 18/2020-17, da će biti onemogućeno izvršenje tog rješenja, kojim se nalaže protivnicima osiguranja predaja u posjed predlagatelju osiguranja predmetnog poslovnog prostora, a osim toga takvim postupanjem protivnika osiguranja predlagatelj osiguranja da trpi štetu nemogućnošću iskorištavanja ius tollendi nad poboljšicama koje je učinio u predmetnom poslovnom prostoru (klima uređaj, nadzorne kamere, police, sanitarni čvor), te umanjenjem zarade nemogućnošću preuzimanja posjeda nad poslovnim prostorom. Stoga ocijenivši da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 346. OZ-a za određivanje predložene privremene mjere, prvostupanjski sud je prijedlog predlagatelja osiguranja u cijelosti prihvatio.

5. U žalbi protivnici osiguranja ističu da je prvostupanjski sud prihvaćanjem prijedloga za određivanje privremene mjere u kojem nije naznačena tražbina čije se osiguranje traži počinio bitnu povredu odredaba postupka, dakle prijedlog za osiguranje bez tog bitnog elementa da je trebalo odbiti. Obzirom na navedeni nedostatak, iz pobijanog rješenja da nije razvidno koja se nenovčana tražbina osigurava, što je protivno odredbi čl. 341. st. 2. OZ-a, sukladno kojoj predlagatelj osiguranja „mora istaći zahtjev u kojem će točno naznačiti tražbinu čije osiguranje traži“. Nadalje, ističu da ničime nije utvrđeno da bi netko iz prostora iznosio stvari predlagatelja osiguranja, koji osim toga više nema pravo posjeda prostora (o čemu se u posjedovnoj parnici ne raspravlja), jer je Ugovor o zakupu predmetnog poslovnog prostora bio zaključen na određeno vrijeme, te je prestao istekom roka 28. veljače 2021. Stoga im je predlagatelj osiguranja po isteku zakupa bio dužan sukladno ugovornoj obvezi vratiti prostor. Ističu i da se mjera osiguranja određuje prema protivniku osiguranja koji bi spriječio, odnosno otežao ostvarenje tražbine, pa kako je mjera određena prema njima kao protivnicima osiguranja, da nije jasno kojim radnjama i koji protivnik osiguranja vrši radnje kojima se sprečava, ograničava ili otežava ostvarenje tražbine. Osim toga, ističu da osim formalno pravnih pretpostavki za donošenje mjere osiguranja treba pravilno utvrditi činjenično stanje, pa i odrediti ročište radi raspravljanja o činjenicama na kojima se prijedlog temelji.

6. Ispitujući pobijano rješenje u okviru žalbenih navoda protivnika osiguranja i po službenoj dužnosti ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u žalbenom postupku temeljem čl. 364. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP-a) u svezi čl. 21. st. 1. OZ-a, međutim osnovano sadržajem žalbe žalitelji ukazuju na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, obzirom da u izreci pobijanog rješenja tražbina čije osiguranje je određeno privremenom mjerom nije točno označena - što izreku čini nerazumljivom, odnosno radi se o nedostatku zbog kojeg pobijano rješenje nije moguće ispitati.

7. Prema odredbi čl. 341. st. 2. OZ-a predlagatelj osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

8. Imajući u vidu predmetni prijedlog za osiguranje, u čijem zahtjevu predlagatelj osiguranja tražbinu čije osiguranje traži označava jedino kao nenovčanu tražbinu, bez njezinog točnog definiranja odnosno označavanja, ovaj sud osnovanim cijeni žalbene navode protivnika osiguranja da predlagatelj osiguranja nije jasno i određeno označio tražbinu čije osiguranje traži. Izraz „tražbina“ označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje (čl. 2. toč. 1. OZ-a), te označavanje tražbine u smislu cit. odredbe podrazumijeva da tražbina u prijedlogu za osiguranje mora biti individualno određena i konkretna u odnosu na protivnika osiguranja. Takvu oznaku tražbine ne mogu nadomjestiti činjenični navodi prijedloga za određivanje privremene mjere jer sud ne može izvoditi zaključke o kakvoj vrsti tražbine se radi.

9. Stoga se vjerojatnost postojanja tražbine, kao jedna od kumulativno propisanih pretpostavki za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, koja nije točno označena, nije niti mogla utvrđivati, slijedom čega su bez značaja okolnosti koje se tiču ispunjenja druge pretpostavke - je li mjera potrebna da bi se spriječio nastanak teško popravljive štete.

10. Iz navedenih razloga pravilno protivnici osiguranja u žalbi ističu da zbog navedenog nedostatka u označavanju tražbine čije se osiguranje traži, nisu ispunjeni uvjeti za prihvaćanje prijedloga za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, pa je valjalo uvažavanjem žalbe protivnika osiguranja (bez razmatranja daljnjih žalbenih navoda), a primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za osiguranje kao neosnovan, odnosno odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

11. Budući da su protivnici osiguranja uspjeli sa žalbom valjalo im je primjenom odredbe čl. 14. st. 5. OZ-a priznati trošak sastava žalbe, povećanja tarife radi zastupanja druge osobe i PDV od 25% u zatraženom iznosu od 136,87 EUR, ovo sukladno Tbr. 13. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23), bez troška sudske pristojbe na žalbu jer u odnosu na taj trošak nisu istaknuli određeni zahtjev.

Varaždin, 9. siječnja 2025.

Sutkinja

Snježana Šaško