REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-11585/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. LP zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj 85/08. i 112/12.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Mali Lošinj s ispostavom Cres, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju od 28. rujna 2022., broj: 72. Pp-3417/2022-3, u sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Mali Lošinj s ispostavom Cres kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju od 28. rujna 2022., broj: 72. Pp-3417/2022-3, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), okr. IP je oslobođen optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije. U odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno je da isti padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj s prijedlogom da se žalba prihvati, a pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje ili da se preinači na način da se okrivljenik proglasi krivim.
4. Žalba nije osnovana.
5. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
6. U žalbi se ističe da okr. IP nije prijavljen za prekršaj iz čl. 2. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, već za prekršaj iz čl. 25. st. 1. tog Zakona, kažnjiv po istom članku, da mu se predmetnim optužnim prijedlogom stavlja na teret da je s ciljem prouzročenja straha, stvaranja neprijateljskog i ponižavajućeg okruženja prema ŠP (koji je po nacionalnosti L) na temelju nacionalnog podrijetla povrijedio njegovo dostojanstvo (što su odlučne činjenice bića navedenog prekršaja), zbog čega je u konačnici ŠP zatražio pomoć i zaštitu policije, a ne da bi tim činom ŠP bio doveden u nepovoljniji prekršaj, da je razvidno da je ostvareno biće djela prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret te da je prvostupanjski sud propustio ispitati oštećenika ŠP i okrivljenika na okolnosti opisanog prekršaja.
7. U pravu je prvostupanjski sud kada, ispitujući optužni prijedlog, zaključuje da djelo za koje se okr. IP optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
8. Prije analize zakonskih odredaba potrebno je istaknuti slijedeće: zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
9. Optužnim prijedlogom se okrivljeniku stavlja na teret prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kojom odredbom je propisano: „Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.“
10. Iz citirane zakonske odredbe, jasno proizlazi da se predmetni prekršaj može počiniti samo ako su ispunjenja dva elementa, a to su: 1. da je počinitelj postupao s ciljem (izravna namjera) prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju spolnoj orijentaciji i 2. da je takvim postupanjem počinitelj povrijedio tuđe dostojanstvo. Znači, postupanje u izravnoj namjeri i nastupanje posljedice (ostvarenje cilja zbog kojeg je počinitelj postupao) u vidu povrede tuđeg dostojanstva su odlučne činjenice koje čine biće navedenog prekršaja i, da bi se moglo zaključiti da se radi o prekršaju, moraju biti opisana u činjeničnom opisu djela.
11. Budući da u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nije naznačeno da je okrivljenik postupao s izravnom namjerom prouzročenja straha ŠP ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u etničkoj pripadnosti, proizlazi da u činjeničnom opisu djela, za koji je protiv okr. LP podignut optužni prijedlog, nedostaje konstitutivni element prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.
12. Neosnovano se u žalbi navodi da se predmetnim optužnim prijedlogom okrivljeniku stavlja na teret da je postupao s ciljem prouzročenja straha, stvaranja neprijateljskog i ponižavajućeg okruženja prema ŠP (koji je po nacionalnosti L), jer takvo što nije navedeno u optužnom prijedlogu kojim je pokrenut ovaj prekršajni postupak. Isto tako, neosnovano se u žalbi navodi da je prvostupanjski sud propustio ispitati oštećenika ŠP i okrivljenika na okolnosti opisanog prekršaja, jer je odredba čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona obligatorna i njome je propisano da je prvostupanjski sud, ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.
13. Slijedom navedenog, pravilno je i osnovano prvostupanjski sud, na temelju čl. 161. t. 6. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom je okrivljenika oslobodio optužbe pa je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 9. siječnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v.r.
Goranka Ratković, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
