REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-11077/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. VD, zbog prekršaja iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima od 25. listopada 2024., broj Pp-471/2024-9, u sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. VD, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. VD je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vinkovcima od 25. listopada 2024., broj Pp-471/2024-9, okr. VD je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 39. st. 1. t. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je izrečena novčana kazna 260,00 eura, u koju mu se lišenje slobode 3. ožujka 2024. uračunava kao 39,82 eura, tako da mu je preostala novčana kazna 220,18 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne.

1.1. Istom presudom, okrivljeniku su izrečene zaštitne mjere iz čl. 32. st. 1. podst. 1. i podst. 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (zabrana prisustvovanja športskim natjecanjima na kojima sudjeluje GNK Dinamo iz Zagreba na području Republike Hrvatske s obvezom javljanja u nadležnu policijsku postaju i zabrana odlaska na športska natjecanja u inozemstvu na kojima sudjeluje GNK Dinamo s obvezom javljanja u policijsku postaju i obvezom predavanja putne isprave), obje u trajanju jedne godine, dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka odlučeno da se okrivljenik oslobađa obveze naknade istih.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik putem braniteljice odvjetnice Barbare Glavaš Štefanac, naznačujući u uvodu žalbe da se žali zbog svih žalbenih osnova. Predlaže da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih razloga.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Iz obrazloženja pobijane presude (odlomci 3.1. i 5.) proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio i na iskazu svjedoka policijskog službenika ID koji je, između ostalog, iskazivao što je saznao u obavijesnim razgovorima s okrivljenikom i osobama koje su se s okrivljenikom nalazile u vozilu. Tako je ovaj svjedok, između ostalog, naveo: „... i u obavijesnom razgovoru sa tim osobama i sa CD saznao sam da su isti putovali na utakmicu u Osijek između Osijeka i Dinama ...“.

6. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu. Odredbom čl. 158. st. 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:

„6) Prikupljajući obavijesti ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima prao uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika.

(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz st. 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

7. Kako je, dakle, čl. 158. st. 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, nego je policijski službenik postupao na temelju ovlaštenja iz čl. 13. st. 1. t. 3. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave imaju značenje neformalnih obavijesti koje smiju biti temelj samo za utvrđivanje osnovane sumnje na počinjenje prekršaja i odluke hoće li i protiv koga ovlašteni tužitelj podnijeti optužni akt, ali ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, ali ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

8. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koje su okrivljenik i ostale osobe dale policijskom službeniku prilikom vršenja izvida ne može se upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku, jer se radi o neformalnom iskazivanju pred policijskim službenikom prilikom utvrđivanja prekršaja, čime nije zakonit dokaz ni onaj dio svjedočkog iskaza policijskog službenika u kojem on prepričava što je saznao u obavijesnim razgovorima, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude. Ovakav stav izražen je u brojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. I Kž-858/08 od 10. prosinca 2008. i I Kž-61/01 od 21. listopada 2004.).

9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada iskaz svjedoka policijskog službenika ocjenjuje i analizira te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okrivljenika.

10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zbog navedenog propusta prvostupanjskog suda, nije bilo moguće ocjenjivati osnovanost žalbe okrivljenika, slijedom čega je ista postala bespredmetna.

11. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

12. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 9. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.