Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-1944/2023

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. IF, zbog prekršaja iz čl. 13. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okrivljenice, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Visu od 27. svibnja 2022., broj Pp-7730/2021-8, u sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbe okr. IF, a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Uslijed odluke pod I., žalba okr. IF je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Visu od 27. svibnja 2022., broj Pp-7730/2021-8, okr. IF je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaje iz čl. 13. i čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koje joj je utvrđena novčana kazna 760,00 kuna za svaki prekršaj i, na temelju čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna 1.520,00 kuna, koju je dužna platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je okrivljenica obvezna naknaditi 200,00 kuna.

2. Protiv te presude, žalbu je podnijela okrivljenica osobno ne navodeći žalbenu osnovu, no iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na iskazu svjedoka policijskog službenika ĆF, koji je u jednom dijelu svog iskaza navodio što je, izašavši na intervenciju na mjesto događaja, utvrdio obavijesnim razgovorima sa svjedokinjama OF i NF. Tako je ovaj svjedok naveo (zapisnik o ispitivanju svjedoka od 11. svibnja 2022.; list 31 spisa): „Kritične prigode, u ranim jutarnjim satima po dojavi od strane NF došao sam sa kolegicom TF u [adresa] u [adresa] i tu zatekao NF predstavnicu stanara zgrade i OF, koje su nas sačekale i rekle su da ih je uznemirila buka koju je proizvela IF koje električnom brusilicom rezala lanac i lokot na ogradi za parkirno mjesto“.

6. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu. Odredbom čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) Ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovog Zakona i ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku.

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz st. 6. i 7. ovoga članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.“

7. Kako je, dakle, čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona propisano da se zapisnici o ispitivanju svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti, mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom, takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave imaju značenje neformalnih obavijesti koje smiju biti temelj samo za utvrđivanje osnovane sumnje na počinjenje prekršaja i odluke hoće li ovlašteni tužitelj podnijeti optužni akt, ali ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal, nego se, na temelju čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona, moraju izdvojiti iz spisa predmeta.

8. Slijedom navedenog, sadržaj obavijesti koje su građani NF i OF dali policijskom službeniku ĆF na mjestu događaja ne može se upotrijebiti kao dokaz u ovom postupku, jer se radi o neformalnom iskazivanju pred policijskim službenikom prilikom vršenja izvida prekršaja, zbog čega nije zakonit dokaz ni onaj dio svjedočkog iskaza policijskog službenika u kojem on prepričava što je utvrdio tim obavijesnim razgovorima, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.

9. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada gore navedeni dokaz ocjenjuje i analizira te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okrivljenice.

10. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Uslijed ove odluke, žalba okrivljenice je postala bespredmetna.

11. Međutim, bez obzira što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može ukazati na određene propuste prvostupanjskog suda.

11.1. Iz obrazloženja pobijane presude vidljivo je da prvostupanjski sud svjedokinji OF, koja je svojim iskazom teretila okrivljenicu u odnosu na oba prekršaja koja joj se stavljaju na teret, vjeruje samo djelomično. Pritom je prvostupanjski sud naveo samo razloge zašto ne vjeruje jednom dijelu iskaza ove svjedokinje (jer je suprotan iskazima svjedoka NF i ĆF), ali nije naveo zašto smatra da je drugi dio iskaza svjedokinje OF vjerodostojan. Ovo tim više što iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da između okrivljenice i svjedokinje OF, kao predstavnice stanara obližnje zgrade, postoji dugogodišnji spor imovinske naravi upravo u vezi korištenja prostora za parkiranje na kojem se dogodio inkriminirani događaj. U tom smislu, prvostupanjski sud je propustio ispitati svjedoka ĆF, kao nepristranog svjedoka, na okolnost je li, prilikom izlaska na mjesto događaja, uočio da bi metalni lanac bio samo skinut rukom (kako to tvrdi okrivljenica) ili odrezan električnom brusilicom (kako to tvrdi svjedokinja OF).

11.2. U odnosu na ispitivanje svjedoka ĆF prvostupanjskom sudu se napominje da nisu bili ispunjeni zakonski uvjeti za njegovo ispitivanje 11. svibnja 2022. Naime, prvostupanjski sud je zakazao glavnu raspravu za 25. svibnja 2022., na koju je, između ostalog, pozvao i svjedoka ĆF. Prema podacima u spisu proizlazi da je svjedok ĆF nepozvan pristupio sudu 11. svibnja 2022., da ga je sud tog dana ispitao, a nakon čega je njegov iskaz pročitao u dokaznom postupku na glavnoj raspravi 25. svibnja 2022. Odredbom čl. 167. st. 7. Prekršajnog zakona, kojom se uređuje mogućnost i uvjeti izvanraspravnog ispitivanja svjedoka i vještaka, propisano je da do izvanraspravnog ispitivanja svjedoka i vještaka može doći samo i jedino onog dana kada je glavna rasprava zakazana pa sud utvrdi da se "nisu stekli uvjeti za održavanje glavne rasprave", a nikako ne u neki drugi dan kada glavna rasprava nije ni bila zakazana.

12. Zbog svega navedenog, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu koji će u ponovnom suđenju na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova provesti do sada izvedene dokaze kao i dokaze na koje mu je ukazano ovom odlukom te možebitne dokaze za koje se dodatno ukaže potreba nužnosti izvođenja te će, na temelju provedenih dokaza, donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.

13. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 9. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.