REPUBLIKA HRVATSKA

Broj: Ppž-10718/2024

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene RU, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 1. točke 3. i stavka 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), rješavajući o žalbi okrivljene RU, podnesenoj po branitelju Anti Buriću, odvjetniku u Šibeniku, protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, broj: Pp-1734/2024 od 14. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2025.

p r e s u d i o j e :

IU povodu žalbe okrivljene RU, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela na način da se prekršaj, činjenično opisan u izreci pobijane presude, pravilno pravno označava kao prekršaj iz članka 162. stavka 1. točke 3. i stavka 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.).

IIOdbija se kao neosnovana žalba okrivljene RU te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

IIINa temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, okrivljena RU obvezana je naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, koji je dužna platiti u roku od 90 (devedeset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljena RU proglašena je krivom i uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 (tisućupetsto) eura, zbog prekršaja iz članka 162. stavka 3. Zakona o gradnji, opisanog u izreci.

2. Istom presudom okrivljenica je obvezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura.

3. Protiv navedene presude okrivljena je pravodobno podnijela žalbu iz svih žalbenih osnova, a prvenstveno zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kako ističe u žalbi.

4. Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede materijalnog prekršajnog prava na štetu žaliteljice, niti je nastupila zastara prekršajnog gonjenja, što su povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti te da nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka na koju paušalno ukazuje žaliteljica i da je prvostupanjski sud u potpunosti i pravilno utvrdio činjenično stanje.

7. Međutim, kako je prvostupanjski sud nepotpuno pravno označio djelo okrivljene, bez navođenja stavka 1. točke 3. Zakona o gradnji, ovaj sud je djelo preinačio u pravnoj oznaci, na način kao pod točkom I. izreke ove presude.

8. Okrivljenica u žalbi neosnovano ističe da nije vlasnica niti posjednica sporne nekretnine jer je navedena okolnost ne može ekskulpirati od odgovornosti za počinjeni prekršaj, kako je valjano obrazložio i prvostupanjski sud, budući da se za prekršaj za koji se tereti kažnjava investitor ako pristupi građenju bez pravomoćne građevinske dozvole, a na temelju dokaza provedenih u postupku prvostupanjski sud je donio valjani zaključak da su se u radnjama okrivljene stekla obilježja prekršaja za koji se optužuje, odnosno da je pristupila građenju bez pravomoćne građevinske dozvole. Okrivljena u samoj žalbi niti ne osporava da su se obavljali sporni radovi, ali ističe kako smatra da postoje okolnosti koje isključuju njezinu krivnju, no prvostupanjski sud je dao valjane i obrazložene razloge zašto navedene okolnosti nisu odlučne, a s kojim razlozima se slaže i ovaj sud. Također, u odnosu na žalbeni prigovor da je prvostupanjski sud odbio dokazni prijedlog za uviđajem na licu mjesta, u svrhu identifikacije nekretnine, prvostupanjski sud je dao razloge i valjano obrazložio, za prihvaćanje iskaza građevinskog inspektora ABC, ispitanog kao svjedoka, odnosno za neprihvaćanje tog dokaznog prijedloga.

9. Ispitujući odluku o kazni, ovaj sud je utvrdio da je kazna okrivljenoj odmjerena razmjerno težini djela koje je počinila i stupnju njezine odgovornosti pri čemu je prvostupanjski sud na strani okrivljenice našao olakotne, kao i otegotne okolnosti, te joj je kaznu, unatoč tome, izrekao ispod najnižeg iznosa zakonom propisane novčane kazne za tu vrstu prekršaja pa se ista ne ukazuju prestrogom. Naime, za navedeni prekršaj tada važečim zakonom je propisana kazna u rasponu od 30.000,00 eura do 45.000,00 eura za fizičku osobu u svojstvu investitora. Također, žaliteljica je upozorena na mogućnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, u skladu s odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

10. Nadalje, navodi žalbe, nisu takvi da bi mogli dovesti do preinačenja odluke o kazni i njenog daljnjeg ublažavanja. Stoga, ovaj Sud smatra da će se izrečenom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i utjecati na okrivljenicu da se ubuduće kloni činjenja ovakvih ili sličnih prekršaja, odnosno da će se izrečenom novčanom kaznom postići kako opća, tako i posebna svrha izricanja prekršajnih sankcija, dakle svrha specijalne i generalne prevencije.

11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika, ili samo o žalbi okrivljenika, te je valjalo, temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezati okrivljenicu na naknadu paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog prekršajnog postupka, uzimajući u obzir složenost i trajanje postupka pred ovim sudom, u skladu s okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13).

12. Zbog izloženih razloga, trebalo je žalbu okrivljenice odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi.

U Zagrebu 9. siječnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v.r.

Jasna Momirović, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Šibeniku, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.