Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-867/2024-2

R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu Borisu Mimici, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila sudska savjetnica Ivana Papić Jurić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Raiffeisenlandesbank Karnten-Rechenzentrum und Revisionsverband, REG.Gen.m.b.H, Reiffeisenplatz 1, 9020 Klagenfurt, Austrija, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nikoli Remenaru, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Remenar& Remenar, Zagreb, protiv I. ovršenika MH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te II. ovršenice JH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj Ovr- 1090/2016-215 od 9. srpnja 2024., 9. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima, poslovni broj Ovr-1090/2016-215 od 9. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog I. i II. ovršenika za odgodu ovrhe i odgodu ročišta za diobu kupovnine zakazanog za 22.08.2024. od 28.06.2024.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno se žale ovršenici zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), koji se primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., dalje: OZ, koji se u ovom predmetu primjenjuje), s prijedlogom ovom sudu da žalbu uvaži, ukine pobijano rješenje i donese novo kojim se prijedlog za odgodu uvažava do rješenja postupaka koji su u tijeku.

3. Žalba ovršenika nije osnovana.

4. Iz stanja spisa u bitnom proizlazi:

- da je rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-1090/2016-5 od 16. svibnja 2016. određena ovrha na temelju javnobilježničke isprave Sporazuma o osiguranju novčane tražbine iz Ugovora o jednokratnom kreditu broj 21.076.518 od 20. lipnja 2008., zasnivanjem založnog prava na nekretnini ovršenika, solemniziran po javnom bilježniku Denisu Krajcaru u Puli dana 26. lipnja 2008. pod brojem OV-11133/08, zaključen sa dužnikom GINKO d.o.o., te da su ovršenici preuzeli prema ovrhovoditelju obvezu kao založni dužnici i jamci, a ne kao osobni dužnici, a radi naplate potraživanja ovrhovoditelja, na nekretninama ovršenika pobliže označenim u rješenju, i to zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnina, prodajom nekretnina i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom,

- da su rješenjem o dosudi prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-1090/2016-184 od 3. travnja 2022. nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] voće ograda sa 448 čhv, vlasništvo I. ovršenika u cijelosti dosuđene kupcu ŽH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nekretnine upisane u - zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] oranica sa 700 čhv, vlasništvo I. ovršenika u cijelosti dosuđene kupcu ŽH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te nekretninu upisanu u -zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] livada površine 1 jutro i 150 čhv, vlasništvo I. ovršenika u cijelosti dosuđene kupcu UCOM d.o.o., Mursko Središće, Ulica Ruđera Boškovića 19, OIB:43495403781, koje rješenje je postalo pravomoćno dana 17. svibnja 2024.,

- da su ovršenici već predlagali odgodu koji prijedlozi su odbijeni rješenjem poslovni broj Ovr-1090/2016-44 od 13. travnja 2018., rješenjem poslovni broj Ovr-1090/2016- 114 od 8. lipnja 2021. (koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ovr-2065/2021-2 od 25. veljače 2022.) te rješenjem poslovni broj Ovr-1090/2016-158 od 22. rujna 2022. (koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž Ovr-203/20253-3 od 16. svibnja 2024.)

5. Ovršenici su 28. lipnja 2024. ponovno podnijeli prijedlog za odgodu predmetne ovrhe i ročišta od 22. kolovoza 2024., osporavajući potraživanje ovrhovoditelja, u bitnome navodeći kako isti već provodi ovrhu nad nekretninama ovršenika u postupku koji se pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalna služba u Malom Rovinju, vodi pod poslovnim brojem Ovr-2601/2015. Nadalje navode kako su u tijeku i parnični postupci radi utvrđenja ništenosti (ne navodeći koje isprave), pred Općinskim sudom u Virovitici pod poslovnim brojem P-5/2024, te radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, pred Općinskim sudom u rijeci, Stalna služba u Malom Rovinju, pod poslovnim brojem P-92/2024. Nadalje, da je već sama podnesena tužba za ništetnost dovoljan razlog za odgodu ovrhe sukladno odredbama članaka 19j i 19k Zakona o potrošačkom kreditiranju, jer da su ovršenici u odnosu na ovršnu ispravu nesumnjivo potrošači.

6. Prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odbija prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe s obrazloženjem da pretpostavke iz odredbe članka 65. stavka 1. OZ-a nisu kumulativno ispunjene, jer da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

7. Naime, prema odredbi iz članka 65. stavak 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek,

2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. OZ-a ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. OZ-a,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

8. Prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog za odgodu, i o tome dao valjane razloge, i to zato jer doista nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe članka 65. OZ-a, budući da ovršenici u prijedlogu niti ne tvrde da bi provedbom ovrhe trpjeli nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

9. Nesumnjivo je da bi ovršenici provedbom ovrhe u ovom postupku trpjeli štetu budući da je ovršni postupak sam po sebi tegoban za ovršenika, te tijekom istog valja paziti na njihovo dostojanstvo i prava (članak 6. OZ-a), međutim, isti je nužan kako bi se mogla ostvariti tražbina ovrhovoditelja, budući da ju ovršenici odbijaju ostvariti dobrovoljno. Zbog toga je zakonodavac i ostavio na ocjenu sudu da "može" odgoditi ovrhu kada su ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 65. stavka 1. OZ-a.

10. Slijedom navedenog, ovaj drugostupanjski sud smatra kako je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan. Pritom je za dodati kako se navedeni prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe protivi i pravu ovrhovoditelja da na brz i zakonit način ostvari svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom, a koja isprava nije poništena niti utvrđena ništetnom.

11. U odnosu na žalbene prigovore kojima ovršenici ponovno osporavaju pravo ovrhovoditelja da vodi predmetni ovršni postupak, a s obzirom na to da već vodi ovršni postupak na nekretninama pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalnom službom u Malom Lošinju, za odgovoriti je ovršenicima je istima već ranije odgovoreno da ovrhovoditelj ima pravo izabrati predmet i sredstvo ovrhe, kao i voditi ovrhu na više predmetna i sredstava ovrhe, sve do potpunog namirenja svoje tražbine.

12. Naime, člankom 17. predmetne ovršne isprave, Sporazuma o osiguranju novčane tražbine iz Ugovora o jednokratnom kreditu broj 21.076.518 od 20. lipnja 2008., zasnivanjem založnog prava na nekretnini ovršenika, sklopljene između ovrhovoditelja, kao vjerovnika, i Ginko d.o.o., Veli Lošinj, kao dužnika, ovršenici su, kao založni dužnici i jamci, izjavili da su suglasni i izričito pristaju da je vjerovnik kao ovrhovoditelj ovlašten na temelju tog Sporazuma, neposredno tražiti ovrhu na njihovoj cjelokupnoj imovini radi naplate svojih tražbina iz članka 1. tog Sporazuma (tako i na predmetnim nekretninama, s obzirom da iz priloženih zemljišnoknjižnih izvadaka proizlazi da su vlasnici istih).

13. Još je za navesti ovršenicima da je promašeno pozivanje na odredbe članaka 19k i 19j Zakona o potrošačkom kreditiranju, kao i na zaključak sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su-IV-87/2022-2 od 11. ožujka 2022., na koji se isti opisno u žalbi pozivaju, s obzirom na to da se u konkretnoj situaciji ne radi o potrošačkom kreditu.

14. Naime, pojam "potrošača" koji je definiran u čl. 2. točka (b) Direktive 93/13/EEZ kao svaka fizička osoba koja u ugovorima obuhvaćenim Direktivom nastupa za potrebe izvan okvira svojeg obrta, poduzeća i profesije - treba tumačiti objektivno s obzirom na njegovu funkciju i ocijeniti pripada li ugovorni odnos među djelovanja izvan okvira obrta, poduzeća i njegove profesije. U situaciji kada je trgovačko društvo Ginko d.o.o. sklopilo ugovor o kreditu čija je namjena pokrića kredita tvrtke za trgovinu, ugostiteljstvo i usluge, kako to proizlazi iz sadržaja samog sporazuma, to se u konkretnom slučaju radi o djelovanju za potrebe obavljanja svoje profesije te ovršenici, funkcionalno povezani s društvom, ne mogu uživati zaštitu s osnova potrošačkog prava.

15. Slijedom navedenog, kako žalbeni razlozi nisu ostvareni, niti ovaj sud nalazi da bi bile počinjene povrede na koje temeljem odredbe članka 365. st. 2. ZPP-a, u vezi s člankom 381. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, pozivom na odredbu iz članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, trebalo je istu odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

Split, 9. siječnja 2025.

SUDAC

Boris Mimica