Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-1696/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja L.C. d.o.o. iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] koje zastupa punomoćnik D.P.1, odvjetnik u [adresa] protiv I. protivnice osiguranja M.P. iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II. protivnika osiguranja D.P.2 iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi 1. protivnice osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-3087/2024-2 od 4. rujna 2024., dana 9. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba 1. protivnice osiguranja te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-3087/2024-2 od 4. rujna 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja je radi osiguranja novčane predlagatelja osiguranja određena privremena mjera kojom se određuje 1. protivnici osiguranja zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine koja je u njezinom vlasništvu.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela 1. protivnica osiguranja zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje te traži trošak žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Predlagatelj osiguranja je, prije podnošenja tužbe protiv 1. i 2. protivnika osiguranja radi pobijanja dužnikove pravne radnje, predložio donošenje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u visini 430.982,26 eura koju ima prema 2. tuženiku, jer zadužnicu nije mogao unovčiti. Predlagatelj tvrdi da je po prijedlogu 2. tuženika nad njegovim poduzećem pokrenut postupak predstečajne nagodbe, a da je 2. tuženik prije toga na 1. tuženicu prenio vlasništvo nekretnine koja je predmet ovog postupka.

5. Prvostupanjski sud temelji svoju odluku na zaključku da su ispunjena oba uvjeta za izdavanje privremene mjere iz odredbe čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13 i 93/14 - dalje: OZ), budući da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema 2. protivniku osiguranja kao i opasnost da će bez takve mjere 1. protivnica osiguranja (na koju je 2. protivnik osiguranja prenio vlasništvo nekretnine) spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

6. Navedeni zaključak prvostupanjski sud obrazlaže da iz dokumentacije koja prileže spisu, a iz koje proizlazi da je predlagatelj osiguranja sa tvrtkom P.P. d.o.o. sklopio Ugovor o poslovnoj suradnji i korištenju kartice predlagatelja od 2. listopada 2023., kao i dva Aneksa Ugovoru, zaključivši i Ugovor o kupoprodaji naftnih derivata od 2. siječnja 2024. s time što iz izvatka iz sudskog registra proizlazi i da je 2. protivnik osiguranja direktor predmetne tvrtke koji je jamčio za podmirenje novčanih obveza kao jamac platac i u tu svrhu izdane tri bjanko zadužnice i jednu zadužnica koju je 2. protivnik osiguranja potpisao kao jamac platac. Nadalje, a što proizlazi iz rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu broj St2011/24 od 19. kolovoza 2024. , da je po prijedlogu dužnika, nad dužnikom, tvrtkom P.P. d.o.o. otvoren je predstečajni postupak, a dug tog društva i protivnika osiguranja prema predlagatelju osiguranja iznosi ukupno 430.982,24 eur. Nastavno, da je 2. protivnik osiguranja svojom imovinom, odnosno predmetnom nekretninom raspolagao u korist 1. protivnice osiguranja prije podnošenja prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka i to temeljem Dodatka bračnog ugovora od 28. ožujka 2024., a što proizlazi iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu. Također da 2. protivnik osiguranja nema primanja po računima iz kojih bi predlagatelj osiguranja mogao podmiriti dug, odnosno ispuniti svoje obveze prema predlagatelju osiguranja preuzete zadužnicama kao jamac platac jer iz specifikacije osnova za plaćanje proizlazi da je predlagatelj osiguranja pokušao podnijeti zadužnice na naplatu, no bezuspješno. Slijedom navedenog prvostupanjski sud zaključuje da postoji opasnost da bi bez ove mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će otuđiti, odnosno opteretiti svoju imovinu i to nekretninu navedenu u izreci ovoga rješenja. Stoga, sud smatra osnovanim odrediti ovu privremenu mjeru određenu člankom 345. stavak 1. točka 3. OZ-a jer je predlagatelj osiguranja dostavljenom dokumentacijom dokazao sve okolnosti propisane člankom 344. st. 1 OZ.

7. Prema čl. 341. st. 1. i 2. OZ-a, privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena, s time da se u prijedlogu za određivanje privremene mjere, mora istaknuti zahtjev u kojem će se točno označiti tražbina čije se osiguranje traži, odrediti mjera koja se traži i vrijeme njezina trajanja, te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog. 8. Odredbom čl. 344. OZ-a propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine i to vjerojatnost postojanja tražbine predlagatelja te vjerojatnost postojanja opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine, time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao (st.1.), s time da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st.2.), odnosno smatra se da takva opasnost postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (st.3.).

9. Prema čl. 345.st.1.toč.1. OZ-a, radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito, između ostalog, zabrana protivniku osiguranja da otuđi ili optereti pokretnine, oduzimanje tih stvari i njihovo povjeravanje na čuvanje predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.

10. U konkretnom slučaju, pravilno je prvostupanjski sud na temelju navoda predlagatelja osiguranja zaključio da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine prema 2. protivniku osiguranja, čime je ispunjena jedan od pretpostavki iz čl. 344. st. 1. OZ-a za određivanje predložene privremene mjere, a što žaliteljica žalbenim navodima, kojima iznosi opravdanja za razloge nastanka novčane tražbine, osnovano ne dovodi u pitanje.

11. No, barem za sada se ne može prihvatit zaključak prvostupanjskog suda da je u konkretnom slučaju ispunjena i druga kumulativna pretpostavka iz čl. 344. st.1. OZ-a za određivanje privremene mjere, a to je opasnost da će 1. protivnica osiguranja, na koju je 2. protivnik osiguranja prenio vlasništvo nekretnine, bez takve mjere spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine koju predlagatelj osiguranja ima prema 2. protivniku osiguranja.

12. Naime, opasnost u smislu odredbe čl. 344. OZ-a znači poduzimanje konkretnih radnji ili propuštanja, svjesno poduzimanje radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagatelja osiguranja kao vjerovnika, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja dužnika i subjektivni odnos dužnika prema njemu. To nadalje znači da se ne može smatrati da je opasnost učinjena vjerojatnim već samo zbog toga što je 2. protivnik osiguranja svojom nekretninom raspolagao u korist 1. protivnice osiguranja. Je li to raspolaganje od strane 2. protivnika osiguranja poduzeto radi ugrožavanja, namirenja predlagateljeve tražbine predmet je spora radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji.

13. Pri tome valja dodati da učinak zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine nije sprječavanje vlasnika da njime raspolaže već u tome što se predlagatelju osiguranja omogućava naplata njegove tražbine na nekretnini.

14. Slijedom navedenog odlučeno je temeljem čl. 380 t. 3. ZPP kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

15. Odluka o troškovima žalbenog postupka odlučeno je temeljem odredbe čl. 166. st.

3. ZPP

U Zagrebu 9. siječnja 2025.

S u t k i nj a:

Gabriela Topić Kordej