REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Ovr-273/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sucu toga suda mr.sc. Zlatku Pircu, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Š s.r.l., Italija, Savona, Corso Italia 15/10, kojeg zastupa punomoćnica Anita Prelec, odvjetnica iz Rijeke, protiv protivnika osiguranja ŠS iz [adresa] int. 5, zastupanog po punomoćniku Diegu Modrušanu, odvjetnik u Novigradu, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, rješavajući žalbu protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju broj Ovr- 1125/2024-2 od 12. rujna 2024., dana 9. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Malom Lošinju broj Ovr-1125/2024-2 od 12. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

I. Na temelju presude suda u Savoni broj 502/2011 od 1.6.2011., radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 12.231,63 €, uvećano za zatezne kamate

o d r e đ u j e s e p r i v r e m e n a m j e r a

zabranom protivniku osiguranja da otuđi i/ili optereti nekretnine u svojem vlasništvu i to č. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] i na č. zgr. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi.

II. Zabilježbu će provesti Zk.odjel ovog suda.

III. Ova privremena mjera traje do cjelokupnog namirenja predmetnog potraživanja predlagatelja osiguranja.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsko rješenje pobija protivnik osiguranja zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka (članak 344.Ovršnog zakona (NN 57/1996, 29/1999, 42/2000, 173/2003, 194/2003, 151/2004, 88/2005, 121/2005, 67/2008, 139/2010, 154/2011, 70/2012, dalje: OZ) te da je počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP).

2.1. Navodi da je narušena pravična ravnoteža između interesa predlagatelja osiguranja te interesa protivnika osiguranja, a da postoje i žalbeni razlozi iz članka 50. stavak 1. točka 3. i 9. OZ. Predlaže da se pobijano rješenje preinači na način da se prijedlog odbije, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja osporava žalbene navode protivnika osiguranja smatrajući da je dovoljno obrazloženo, pa predlaže da se žalba odbije i potvrdi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje u pravcu žalbenog razloga bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP koju u žalbi ističe protivnik osiguranja, ovaj sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio navedenu bitnu povredu. Pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, sadrži valjane razloge kao i razloge o odlučnim činjenicama, a sadrži također i sve pretpostavke iz članka 338. stavak 4. ZPP pa nije niti navedena odredba povrijeđena.

6. Ne nalazi se ni da bi prvostupanjski sud počinio koju od ostalih bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP od onih na koje se u skladu s odredbom članka 365. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, a sve u svezi članka 21. stavak 1. OZ.

7. U prijedlogu radi određivanja privremene mjere predlagatelj ističe kako ima dospjelu novčanu tražbinu prema protivniku osiguranja s naslova neplaćene zakupnine za poslovni prostor-odmaralište za starije osobe naziva "Residenza protetta Santa Lucia" u Italiji, te najamnine za najam poduzeća koje se bavi pružanjem skrbi starijim osobama, u ukupnom iznosu od 236.844,42 eura, od čega da je pravomoćnom i ovršnom presudom suda u Savoni, Italija broj 502/2011 od 1.lipnja 2011. nesporno utvrđena solidarna obveza protivniku osiguranja isplatiti predlagatelju osiguranja iznos od 12.231,63 eura, koja presuda da je postala pravomoćna, a ovršna dana 22.studenog 2012., da je u Italiji pokušao provesti ovrhu pljenidbom nad imovinom protivnika osiguranja i ovrha da nije provedena jer da je nekretnina bila zaključana, a jedina imovina koju protivnik osiguranja da ima i na kojoj se predlagatelj osiguranja može namiriti jesu nekretnine u RH i to k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a predlagatelj da ima saznanja da protivnik osiguranja ima namjeru prodati nekretnine RH, dok da je na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u tijeku ovršni postupak Ovr-61/11, pa da bi naplata tražbine predlagatelja osiguranja u slučaju takvog prijenosa imovine bila onemogućena i određivanje privremene mjere da je jedini način zaštite prava vjerovnika-predlagatelja osiguranja, slijedom čega predlaže donošenje privremene mjere zabrane protivniku osiguranja otuđiti i/ili opteretiti navedene nekretnine, a podneskom od 31.srpnja 2014. dopunjen je prijedlog i u odnosu na 1/2 dijela č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a na ročištu održanom dana 23.studenog 2022. predloženo je trajanje privremen mjere do cjelokupnog namirenja predlagatelja osiguranja.

8. Prvostupanjski sud utvrđuje:

- da je predlagatelj osiguranja pravomoćnom i ovršnom presudom suda u Savoni, koja strana sudska odluka je priznata rješenjem OS u Rijeci, Stalne službe u Krku poslovni broj R1-18/17 od 14.ožujka 2017. (rješenje ŽS u Zadru Gž Ovr-356/22 od 14.11.2022.) učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine,

- da već pokrenuo ovršni postupak koji se kod suda vodi pod poslovnim brojem Ovr- 316/20, a kroz upisnik "Ovr" ovog suda utvrđeno je kako taj ovršni postupak nije pravomoćno okončan, koja činjenica pokretanja i vođenja tog postupka nije razlog da bi se ovaj prijedlog imao smatrati neosnovanim.

8.1. Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da nije dokazano da bi do donošenja ove odluke predlagatelj bio u potpunosti namiren temeljem pravomoćne i ovršne presude suda u Savoni od 1.6.2011., pa je prijedlog osnovan, te da donošenjem privremene mjere nisu ili su minimalno umanjena - ograničena prava protivnika osiguranja na njegovim nekretninama, u odnosu na koje je već u tijeku ovršni postupak, dok u odnosu na prava predlagatelja koji do danas nije naplatio svoje potraživanje iz 2011.godine, odbijanjem prijedloga za određivanje privremene mjere trpio bi znatno veću štetu i bilo bi mu dodatno otežano ostvarenje tražbine.

9. Ovakav materijalnopravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud. 10. Prvenstveno treba reći da su privremene mjere sredstvo kojim se osigurava vjerovnikova tražbina. Dakle, svrha privremenih mjera je osiguranje budućeg namirenja, a ne neposredno ostvarenje tražbine.

11. Privremena mjera uvijek se određuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, uz uvažavanje da po svojoj prirodi predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, odnosno kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

12. U konkretnom slučaju predlagatelj raspolaže pravomoćnom presudom suda u broj 502/2011 od 1.6.2011., pa je učinio vjerojatnim svoje potraživanje, a ostvarena je i druga pretpostavka jer je u konkretnim okolnostima tražbina potencijalno ugrožena mogućim raspolaganjem predmetnom nekretninom od strane protivnika osiguranja.

13. Na žalbene navode protivnika osiguranja da se predmetnom mjerom zadire u pravo vlasništva valja odgovoriti da zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine ne sprječava vlasnika da njome raspolaže.

14. Učinak zabilježbe privremene mjere nije taj da se protivnici osiguranja doista zabranjuje otuđenje ili opterećenje nekretnine na koju je upravljena tražbina predlagatelja osiguranja, već se zapravo radi o tome da se zabilježbom u zemljišnoj knjizi publicira postojanje spora u vezi s nekretninom s određenim pravnim učincima. Pravni učinak takve zabilježbe je dvojak i to prvi materijalnopravni učinak je taj, da će treća osoba koja unatoč zabilježbi odluči s protivnicom osiguranja sklopiti pravni posao u vezi sa spornom nekretninom, u slučaju da predlagatelj osiguranja uspije u parnici, da u odnosu prema njemu nema nikakvo pravo na nekretnini i da on izravno protiv nje može tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava koje je bilo predmet parnice. Drugi učinak je procesni i sastoji se u tome da će predlagatelj osiguranja na temelju ovršne presude koju je dobio u parnici protiv protivnice osiguranja, te uz dokaz da je protivnica osiguranja spornim pravom raspolagala u korist treće osobe, moći izravno protiv treće osobe tražiti ovrhu radi ostvarenja svog prava utvrđenog ovršnom presudom. Prema tome, suština zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina je publiciranje postojanja spora i pokrivanje svih raspolaganja koja bi protivnica osiguranja mogla učiniti na štetu (mogućeg) prava predlagatelja osiguranja iz kojeg prava proizlazi nenovčana tražbina.

15. Također, neosnovano se protivnik osiguranja poziva na odredbu članka 50. stavak 1. OZ jer razlozi koje navodi su takvi da upućuju na pokretanje parničnog postupka, a nadalje nije dokazano da bi tražbina bila kompenzirana odnosno da je prestala, pa protivniku osiguranja ostaje mogućnost pokretanja postupka.

16. Zbog svega iznesenog ovaj sud žalbu smatra neosnovanom tako da ju je valjalo odbiti i potvrditi pobijano rješenje te na temelju članka 380. točka 2. ZPP u svezi članka 21. stavak 1. OZ riješiti kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 9. siječnja 2025.

Sudac

mr.sc. Zlatko Pirc