REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1270/2022-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužiteljice HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Davoru Laziću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika KLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB iz Zagreba, Klaićeva 16, OIB: 70641763756 i umješača na strani tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. lipnja 2024., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Stelle Svedrec, odvjetnice, te u odsutnosti tuženika i umješača, dana 8. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku KLINICI ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB sa sjedištem u [adresa], OIB: 70641763756, isplatiti tužitelju HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime pogrešno isplaćene plaće iznos od 28,71 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a koja teče kako slijedi:

- na iznos od 28,71 eura od dana 16.05.2018. godine pa do isplate, izuzev isplate zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu, i to sve u roku od 15 dana.“

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.666,99 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom ovog suda, posl. broj Pr-5919/2018 od 19. lipnja 2020., a koja je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Zagrebu, posl. broj Gž R-844/2020 od 1. ožujka 2021. , tuženiku je naloženo tužitelju isplatiti iznos od ukupno 11.633,67 kn bruto s pripadajućim zateznim kamatama te nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 10.325,00 kn. Navedena presuda je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. broj Rev 357/2022 od 13. travnja 2022. ukinuta u dijelu u kojemu je tuženiku naloženo platiti iznos od 216,28 kn bruto s pripadajućim zateznim kamatama, a koji predstavlja dodatak za prekovremeni rad te u odnosu na troškove postupka. U tom dijelu se predmet vratio na ponovno postupanje ovom sudu kako bi se navedeni dodatak za prekovremeni rad izračunao u skladu s relevantnom praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojoj se primjenjuje Zaključak 148. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za razdoblje do 21. prosinca 2015., a nakon navedenog datuma Zaključak 153.

2. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlen kod tuženika od 27.07.2016. na radnom mjestu liječnika specijalizanta, a rad mu je zbog prirode posla bio i jest organiziran između ostalog i u smjenama, dvokratno, noću, vikendima - subotom i nedjeljom, blagdanom, prekovremeno. Plaća tužitelja odnosno određena uvećanja plaće i ostala prava radnika su regulirana Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 88/13, 143/13, 96/15: Dodatak KU, 29/18), te Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12). Nadalje, tužitelj ističe da tuženik nije evidentirao pa posljedično tome niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan padao na radni dan (od ponedjeljka do petka) kada tužitelju u tom slučaju uz osnovnu plaću uvećanu za naknadu za blagdan pripada i naknada za prekovremene sate ako bi stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelazili mjesečni fond radnih sati, a koja naknada za prekovremeni rad tužitelju nije isplaćivana. Tužitelj je podneskom od 04.04.2024. uredio tužbeni zahtjev te potražuje isplatu iznosa od 28,71 eura zajedno sa zateznom kamatom, kao i da mu tuženik naknadi parnični trošak sa zateznom kamatom.

3. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev, te ističe prigovor zastare. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

4. Umješač ističe da se svi dodaci i uvećanja plaće obračunavaju na osnovnu plaću. Poziva se na Zaključke 58., 95. i 106. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje kolektivnog ugovora. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti uz naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom, umješaču.

5. Sud je dopustio sudjelovanje Republike Hrvatske u parnici kao umješača na strani tuženika, budući prema odredbi čl. 59. st. 2. Zakona o ustanovama (Narodne novine broj: 76/93, 29/97, 47/99, 35/08), osnivač ustanove odgovara solidarno i neograničeno za obveze ustanove, te stoga umješač ima pravni interes stupiti u ovu parnicu obzirom da je s tuženikom solidarno i neograničeno odgovoran za njegove obveze.

6. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u: Ugovor o radu na neodređeno vrijeme, Dodatak Ugovora o radu, obračunske isprave za isplatu plaće tužitelja i evidencije o radnom vremenu, Statut tuženika, te preostalu dokumentaciju u spisu uključujući i sudsku praksu, proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković iz društva Centar za financijska vještačenja d.o.o.

7. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 88/22 i 114/22), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio kod tuženika na radnom mjestu liječnika specijalizanta, a isto je razvidno i iz obračunskih isprava za isplatu plaće.

9. Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 143/13) koji je bio zaključen na vrijeme od četiri godine (članak 2. KU-a) propisano je u članku 47. da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na plaću, da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Nadalje je propisano da su dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Člankom 51. KU-a propisano je da se osnovna plaća uvećava se za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, te za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima. Nadalje da za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa, radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati. Poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad. Ako radnik to želi, poslodavac će na njegov pisani zahtjev umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka odobriti korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana), sukladno mogućnostima organizacije rada. Članak 52. KU-a propisuje da sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

10. Navedeni KU/13 se od 01.12.2017. do 28.02.2018. primjenjuje kao produžena primjena pravnih pravila, ugovorena u čl. 23. istog, dok je novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, dalje u tekstu KU/18) sklopljen u trajanju od 12 mjeseci (čl. 2) sa početkom primjene od 01.03.2018. (čl. 75.). U navedenom je na isti način propisano u čl. 45. da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću; da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža, te da su dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete rada, dodaci i uvećanja plaća. Odredbama čl. 51. i 52. KU/13 u potpunosti odgovaraju odredbe čl. 49. i 50. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN 29/18, KU/18).

11. Zaključkom br. 148. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 1. srpnja 2015. zaključeno je da redovni mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati. Međutim, važećim Zaključkom br. 153. od 21. prosinca 2015. određeno je da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati. Odredbama čl. 51. KU/13, odnosno 49. KU/18, određeno da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa, evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka Petre Blašković od 29.11.2019., slijedi da pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, visina potraživanja po osnovi prekovremenog rada iznosi 216,28 kuna, odnosno 28,71 euro, koji iznos u konačnici tužitelj potražuje. Međutim, primjenom Zaključka broj 153. od 21. prosinca 2015., redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, pa je sukladno primjeni ovog Zaključka, vještak u dopuni nalaza i mišljenja od 28.02.2023., utvrdio da tužitelj ne bi ostvario potraživanje po osnovi prekovremenog rada.

13. Stoga je neosnovan zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 28,71 eura, pa tako niti u odnosu na sporedno potraživanje zateznih kamata na ovaj iznos. Tužitelj u podnesku od 17.03.2023. i sam navodi da ne bi ostvario potraživanje po osnovi prekovremenog rada primjenom Zaključka broj 153., odnosno sukladno sukladnoj sudskoj praksi prema kojoj se isti primjenjuje od 21.12.2015. Stoga nije bilo potrebno posebno pozivati vještaka da usmeno obrazlaže na ročištu dodatni nalaz, kraj sasvim paušalnog prigovora i nesporne činjenice o primjeni navedenog Zaključka 153.

14. Nadalje, prema Zaključku br. 17. sa 5. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 21. studenoga 2018. redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu.

15. Prema odredbi čl. 19. st. 6. KU 13, tumačenja Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinak kolektivnog ugovora, zbog čega je sud u primjeni odredbi KU vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a.

16. Povjerenstvo je na 30. sjednici donijelo zaključak 169. prema kojem zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinak KU od dana stupanja na snagu KU. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinak KU od dana donošenja te izmjene. S obzirom da je KU 13 stupio na snagu 1. prosinca 2013., tumačenje 148. je u primjeni od toga dana pa do 21. prosinca 2015., od kada se primjenjuje Zaključak br. 153.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 5. Zakona o parničnom postupku a trošak je odmjeren tužitelju koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 1.544,05 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: sastav tužbe u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.), za zastupanje na ročištima: 26.02.2019., 20.05.2020., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 9.t.1., 7.t.1.), za sastav podnesaka od: 15.02.2019., 24.02.2020., za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 8.t.1., 7.t.1.), za zastupanje na ročištu za objavu odluke u visini 50 bodova (Tbr. 9.t.3., 7.t.1.), što ukupno iznosi 550 bodova, odnosno 1.100,00 eura, odmjerenih temeljem vrijednosti jednog boda od 2,00 eura. Ovako odmjerenom trošku valjalo je dodati PDV u visini od 275,00 eura, pa je trošak tužitelju priznat u iznosu od 1.375,00 eura. Tužitelju je valjalo priznati i troškove vještačenja u visini od 291,99 eura, pa je ukupni parnični trošak tužitelju priznat i dosuđen u visini od 1.666,99 eura. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 06.03.2019., 12.02.2020., budući istim dostavlja dokaz o uplati predujma i razlike predujma za financijsko vještačenje, te posebno zadaje zadatak vještaku, što sud cijeni nepotrebnim za vođenje postupka, što se odnosi i na podnesak tužitelja od 05.05.2020., u kojem ponavlja već tijekom postupka iznesene navode. Imajući u vidu da je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem poslovni broj Rev-357/2022 od 13.04.2022., ukinuo ranije donesenu I i II-stupanjsku presudu, a za iznos od 28,71 eura, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama, te u cijelosti u odnosu na dosuđene troškove parničnog postupka, te da sud u odnosu na tu glavnicu odbija tužbeni zahtjev, sud ne priznaje daljnji parnični trošak tužitelju, i to za; sastav podnesaka od 17.03.2023., 04.04.2024. i za zastupanje na ročištu 05.04.2024. i 14.06.2024. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, te na čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41./08., 125/11. 78/15, 114/22 - dalje ZOO), te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22).

18. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izrekama ove presude.

U Zagrebu, 8. siječnja 2025.

Sudac:

Marina Braje Meznarić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku

3. Umješaču po ODO GUO