Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Ovr-925/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, na temelju prijedloga sudske savjetnice Doris Horvat Gerić, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja PM, odvjetnika u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika FM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz ZOU Josip Janković i Mate Burazin u Karlovcu, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenice za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 8. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenice kojim se nalaže Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

II. Odbija se prijedlog ovršenice za naknadom troškova ovog postupka.

i

z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenica FM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja, radi proglašenja postupka izravne naplate nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 9. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Ovršenica u svom prijedlogu navodi kako je presudom Upravnog suda u Rijeci broj Us I-1038/2021 od 16. prosinca 2021. naloženo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da nadoknadi ovršenici trošak upravnog spora u iznosu od 8.565,00 kuna te da se isti Zavod dana 27. ožujka 2023. obratio ovršenici dopisom da dostavi IBAN tekućeg računa na koji želi isplatu navedenog troška, odnosno posebnu punomoć za isplatu troškova opunomoćeniku odvjetniku. Nadalje ističe kako su se ovrhovoditelj i ovršenica usmeno dogovorili da će trošak upravnog spora primiti ovrhovoditelj na svoj račun i da su time podmirene odvjetničke usluge pružene ovršenici. Također navodi da je dana 12. listopada 2023. zaprimila dva računa ovrhovoditelja te je istoga obavijestila da je primio troškove upravnog spora u iznosu od 8.565,00 kuna, ali da je iznos predujma od 2.940,00 kuna uplatila upravo ovršenica, koja je stoga izvršila prijeboj tog iznosa s računom ovrhovoditelja u iznosu od 1.171,92 kune te je zamolila da joj se preostali iznos od 234,66 EUR/1.768,08 kuna povrati na tekući račun, te da je iz izvoda računa vidljivo da je ovrhovoditelj vratio navedeni iznos na račun ovršenice. Nadalje navodi da je dana 5. lipnja 2024. ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, odnosno računa broj 40-1-1-2 u iznosu od 5.562,50 EUR te da je javni bilježnik Blanka Žaja donio rješenje o ovrsi dana 9. srpnja 2024., koje je postalo pravomoćno i ovršno 5. rujna 2024., a na temelju kojeg rješenja je dana 15. studenog 2024. ovrhovoditelj podnio FINA-i zahtjev za izravnu naplatu. Stoga smatra kako je ovrhovoditelj svjesno podnio zahtjev za izravnu naplatu na FINA-u znajući da dug ne postoji, a obzirom da je ovršenica podmirila odvjetničke usluge ovrhovoditelju na način da je trošak predmetnog postupka u cijelosti uplaćen ovrhovoditelju, pa isti nema pravnu osnovu za naplatu potraživanja na ovaj način. Također napominje kako provedbom ovrhe radi naplate tražbine na novčanim sredstvima, ovršenica trpi nenadoknadivu štetu, a ugrožena joj je i egzistencija. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 50. stavka 1. točke 9. Ovršnog zakona predlaže da sud donese rješenje kojim će pljenidbu i prijenos novčanih sredstava na temelju predmetne ovršne odluke proglasiti nedopuštenim. Također predlaže na temelju članka 65. stavka 1. točke 7. Ovršnog zakona donijeti rješenje kojim će se odrediti odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava.

2. Prijedlog ovršenice dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana, međutim isti se u danom roku nije očitovao.

3. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024. – dalje: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno obračuna poslodavca prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4. Odredbom članka 53. stavka 1. OZ-a propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Člankom 54. stavkom 1. istoga zakona propisano je da će se takva žalba bez odgode dostaviti ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana. Odredbom članka 55. stavka 1. OZ-a propisano je da ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, u kojem slučaju će sud o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku.

5. Ovršenica je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 9. OZ-a, odnosno da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.

6. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 210. stavka 2. u vezi sa člankom 55. stavkom 1. OZ-a, valjalo je zaključkom uputiti ovršenicu da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja te je odlučeno kao u zaključku. Ističe se kako se u konkretnom slučaju ne radi o činjenicama koje su općepoznate, odnosno koje se može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

7. Prijedlog ovršenice za odgodom ovrhe nije osnovan.

8. Ovršenica u svom prijedlogu predlaže da sud naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

9. Odredbom članka 210. stavka 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe.

10. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

11. Dakle, navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Ovršenica je podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i zaključkom je upućena na pokretanje parnice primjenom odredbe članka 210. stavka 2. u vezi s člankom 55. stavkom 1. OZ-a, pa ukoliko ista pokrene parnicu bio bi ostvaren razlog iz članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a. Međutim, u vezi druge pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenica trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, ističe se kako ovršenica ničime nije dokazala isto, već samo navodi kako provedbom ovrhe radi naplate tražbine na novčanim sredstvima trpi nenadoknadivu štetu, a da joj je ugrožena i egzistencija.

11.1. U odnosu na takve navode ovršenice ističe se kako je člankom 173. OZ-a određeno ograničenje ovrhe na primanjima te je time propisan tzv. egzistencijalni minimum od dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj. Slijedom toga, ovaj sud navodi kako je zakonom propisan iznos koji se najviše može mjesečno plijeniti ovršenici kako bi se istu zaštitilo i kako joj ne bi bila ugrožena materijalna egzistencija. Slijedom toga, valjalo je ovršenicu odbiti s prijedlogom za odgodu ovrhe i odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

12. Obzirom da ovršenica nije uspjela u ovom postupku, istu je valjalo odbiti i s prijedlogom za naknadu troškova ovog postupka te je stoga odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

13. Slijedom svega navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

U Karlovcu 8. siječnja 2025.

Prijedlog odluke izradila

Sudac: Zrinka Ban

Sudska savjetnica: Doris Horvat Gerić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku u roku od 8 dana od dana pisanog primitka istog.

Protiv zaključka žalba nije dopuštena.

Dostavljeno:

1. PM, odvjetnik u [adresa]

2. ZOU Josip Janković i Mate Burazin u Karlovcu