REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U OSIJEKU

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Gž-1901/2024-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Tomislavu Šimiću, u pravnoj stvari tužitelja IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa Hrvoje Demo, odvjetnik u Krku, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici Stalne službe u Krku P-771/2024-4 od 7. listopada 2024., 8. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Crikvenici Stalne službe u Krku P-771/2024-4 od 7. listopada 2024.

Obrazloženje

Predmet postupka:

1.

Tužitelj je podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva 16/120 dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica], vinograd površine 883 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], prethodno se obrativši tuženoj zahtjevom za mirno rješenje spora, kojeg je nadležno državno odvjetništvo zaprimilo 11. lipnja 2024.

Odluka prvostupanjskog suda:

2.

Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbacio tužbu, navodeći da se tužitelj 11. lipnja 2024. obratio nadležnom državnom odvjetništvu radi mirnog rješenja spora te da je državno odvjetništvo dopisom od 26. lipnja 2024., N-DO-119/2024, pozvalo tužitelja dostaviti presudu tog prvostupanjskog suda, iz ranije vođenog sudskog postupka, a kojom je tužitelj utvrđen suvlasnikom 104/120 suvlasničkih dijelova nekretnine zemljišnoknjižnih oznaka k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Dodatno, tužitelj je upućen i kako se, a s obzirom na pravnu osnovu stjecanja vlasništva (dosjelost), nužnim ukazuju utvrditi bitne činjenice, a koje nije moguće utvrditi na temelju isprava, slijedom čega je tužitelj dopisom Općinskog državnog odvjetništva upućen razmotriti da, u okviru postupka radi mirnog rješenja spora, pokrene postupak radi osiguranja dokaza.

2.1.

Prvostupanjski sud navodi da tužitelj nije postupio po traženju državnog odvjetništva iz dopisa od 26. lipnja 2024, broj: N-DO-119/2024, već je 29. kolovoza 2024. podnio tužbu.

2.2.

Prvostupanjski sud ističe da postupak propisan odredbom čl. 186.a Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP-a) nije sam sebi svrha, već je intencija zakonodavca razriješiti sporove izvan parničnog postupka, a kako bi se izbjeglo nepotrebno pokretanje parničnih postupaka, u onim situacijama, u kojima je spor moguće razriješiti mirnim putem. U smislu navedenog, od svih sudionika postupka, očekuje se, tijekom postupa mirnog rješenja spora, pristupanje u dobroj vjeri, a što znači, proaktivno djelovanje i poduzimanje svih onih radnji, koje su potrebne, kako bi se postupak mirnog rješenja spora uspješno okončao.

2.2.1.

Prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nije proaktivno djelovao i dostavio traženu presudu Republici Hrvatskoj i pokrenuo postupak osiguranja dokaza, već je podnio tužbu prije isteka roka od 3 mjeseca koji stoji na raspolaganju Republici Hrvatskoj za odluku o zahtjevu za mirno rješenje spora, slijedom čega je tužbu odbacio, smatrajući da je tužba podnesena prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka iz st. 5. čl. 186.a ZPP-a.

Žalbeni razlozi i navodi iz odgovora na žalbu:

3.

Protiv prvostupanjske odluke žalbu je podnio tužitelj.

3.1.

U žalbi ističe da ga je u odgovoru na zahtjev na mirno rješenje spora Republika Hrvatska uputila na pokretanje spora u slučaju da nije suglasan da se pokrene postupak osiguranja dokaza, budući da se zahtjev prema trenutnom stanju spisa ne može smatrati osnovanim, slijedom čega nisu ostvareni uvjeti za mirno rješenje ovoga spora sklapanjem nagodbe.

3.2.

Republika Hrvatska nije podnijela odgovor na žalbu.

Ocjena drugostupanjskog suda:

4.

Žalba je osnovana.

4.1.

Čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP-a), propisano je da drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku odluku u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

4.2.

Ispitujući pobijanu odluku, postupak koji joj je prethodio, žalbene navode tužitelja, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio nijednu od prethodno navedenih bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. 4.3.

Međutim, prvostupanjski sud je pogrešno utvrdio činjenično stanje (čl. 355. ZPP-a).

4.4.

Naime, prvostupanjski sud propušta cijeniti da je Republika Hrvatska u svom odgovoru na tužiteljev zahtjev za mirno rješenje spora N-DO-119/2024 od 26. lipnja 2024. jasno navela da zahtjev za mirno rješenje spora smatra neosnovanim, sve dok se u okviru postupka osiguranja dokaza ne saslušaju svjedoci na okolnost posjedovanja sporne nekretnine te dok se ne obavi očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika radi identifikacije sporne nekretnine, a koji izvanparnični postupak osiguranja dokaza predlaže podnositelju zahtjeva za mirno rješenje spora, pokrenuti ga.

4.5.

Dakle, geodetsko vještačenje i saslušanje svjedoka za Republiku Hrvatsku su conditio sine qua non, odnosno izvođenje ovih dokaza u okviru postupka za mirno rješenje spora je uvjet bez kojeg Republika Hrvatska tužiteljev zahtjev ne može ocijeniti osnovanim.

4.6.

Uz takav uvjet kojeg je postavila Republika Hrvatska, potpuno je pravno irelevantno traženje Republike Hrvatske da joj tužitelj dostavi presudu iz ranije vođenog parničnog postupka pred Općinskim sudom u Crikvenici i što tužitelj tom zahtjevu nije udovoljio, jer se Republika Hrvatska svakako očitovala da zahtjev za mirno rješenje spora smatra neosnovanim bez izvođenja dokaza vještačenjem po vještaku mjerniku i saslušanja svjedoka na okolnost tužiteljevog stjecanja vlasništva sporne nekretnine, u okviru postupka za mirno rješenje spora.

4.7.

Prvostupanjski sud je izgubio iz vida da je čl. 186.a st. 10. ZPP-a propisano da Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka mogu nakon podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora zatražiti od suda da, primjenjujući na odgovarajući način odredbe ovog Zakona za osiguranje dokaza, izvede dokaze za koje smatra da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva protivne stranke za mirno rješenje spora.

4.7.1.

Dakle, navedena odredba ne propisuje obvezu tužitelja, u ulozi podnositelja zahtjeva za mirno rješenje spora, pokrenuti takav postupak, već njegovo pokretanje ostavlja kao mogućnost, na dispoziciji podnositelja zahtjeva za mirno rješenje spora. Ovo stoga, što je pravo na odabir pravno relevantnih činjenica koje će stranka iznijeti pred sud i pravo na odabir dokazne građe kojom će stranka dokazivati određene činjenice, temeljno pravo svake stranke, sukladno čl. 7. st. 1. ZPP-a i to joj pravo ne može biti nametnuto kao obveza od suprotne strane u sporu.

4.8.

U konačnici, u odgovoru nadležnog državnog odvjetništva od 26. lipnja 2024. jasno stoji „U slučaju da niste suglasni da se pokrene postupak osiguranja dokaza, …. , upućujemo vas na pokretanje parničnog postupka.“.

4.9.

Tužitelj je svoje nesuglasje s prijedlogom tužene jasno manifestirao podnošenjem tužbe.

4.10.

Dakle, uvažavajući sve prethodno navedeno, tužitelj nije morao čekati istek tromjesečnog roka iz čl. 186.a st. 5. ZPP-a, već je pravilno tužbu podnio u skladu s propisom iz iste zakonske odredbe, koja ga ovlašćuje na podnošenje tužbe i prije isteka navedenog roka ako njegov zahtjev bude odbijen, o čemu je u konkretnom slučaju riječ.

Uputa prvostupanjskom sudu:

5.

Prvostupanjski sud će nastaviti postupati u ovom postupku održavanjem pripremnog ročišta.

6.

Slijedom sveg prethodno obrazloženog, primjenom čl. 375. st. 1. ZPP-a, u vezi čl. 381. st. 1. ZPP-a, te čl. 380. toč. 3. ZPP-a, riješeno je kao u izreci.

U Osijeku 8. siječnja 2025.

Sudac:

Tomislav Šimić