REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2552/2021-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Petru Zaradiću, u pravnoj stvari tužiteljice ZO (ranije: Z) iz [adresa] (ranije: [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Josipu Saviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan po punomoćnici Dajani Čepo, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. studenoga 2024., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Josipa Savića, odvjetnika i punomoćnice tuženika Lidije Klepo, odvjetnice, 8. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužiteljici ZO (ranije: Z) iz [adresa] (ranije: [adresa]), OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati daljnji iznos od 3.934,56 eura zajedno sa zateznim kamatama računatim od 29.12.2020. do 31.12.2022., po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatu daljnjih 547,12 eura (od dosuđenih 3.934,56 eura do zatraženih 4.481,68 eura) sa zateznim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužiteljici ZO (ranije: Z) iz [adresa] (ranije: [adresa]) OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove parničnog postupka od 1.974,97 eura zajedno sa zateznim kamatama računatim od 8.1.2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troška postupka odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 8.10.2021. navodi da je 8.10.2018. došlo do prometne nesreće u Zagrebu, u kojoj je tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede kao putnik (treća osoba), i to u vozilu osiguranom kod tuženika, a kojim vozilom je u trenutku nesreće upravljao SO. Navodi da joj je odmah pružena hitna liječnička pomoć u bolničkoj ustanovi te je daljnje liječenje nastavila sukladno u putama liječnika. Ističe da još uvijek trpi intenzivne i dugotrajne bolove, primarni i sekundarni strah, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženje te da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Navodi da je odštetnim zahtjevom se obratila tuženiku u mirnom postupku 28.12.2020., a nakon čega joj je tuženik isplatio 30.500,00 kn. Potražuje na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege daljnji iznos od 30.000,00 kn te na ime imovinske štete zbog gubitka zarade 7.374,34 kn.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori nastanak štetnog događaja i odgovornost. Navodi da se uplata od 30.500,00 kn sastoji od uplate na ime tuđe pomoći i njege 4.500,00 kn, a ostatak na neimovinsku štetu. Stoga tuženik predlaže da se tužitelj očituje koji iznos od daljnjih 30.000,00 kn se odnosi na neimovinsku štetu, a koji na tuđu pomoć i njegu. Spori visinu neimovinske štete i tuđe pomoći i njege. Osporava i osnovanosti i visinu izgubljene zarade, te navodi da tužiteljica nije dostavila izvješća o bolovanju. Osporava tijek zatezne kamate. Pritom napominje da je tuženik tražio da tužiteljica dostavi izvješća o bolovanju i isplatne liste plaća prije bolovanja i za vrijeme trajanja bolovanja, međutim da tužiteljica isto nije učinila, a niti je uz tužbu dostavila potrebnu dokumentaciju. Stoga smatra da svakako ne može biti sankcioniran za isplatu zateznih kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

2.1. Tuženik je na ročištu 29.11.2024. dodatno istaknuo kako osporava utuženi tijek kamata kako na neimovinsku tako i na imovinsku štetu. U pogledu neimovinske štete tuženik ističe kako liječenje tužiteljice nije bilo završeno u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva, dok u odnosu na zahtjev zateznih kamata u pogledu imovinske štete u vidu izgubljene zarade ističem kako je tužiteljica tek na ročištu 13.11.2024. u spis dostavila dokaze o trajanju utuženog bolovanja i postojanju uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i utuženog bolovanja tužiteljice. Ukazuje da su na to ukazali i u odgovoru na tužbu te su tek 13.11.2024. dobili zdravstveni karton, a izvješća o bolovanju nisu niti nikada dobili, pa nisu niti mogli pasti u zakašnjenje.

3. Na ročištu 6.6.2022. tužitelj je naveo da se tužiteljica zaposlila početkom listopada 2018. u društvu Viva Alto d.o.o., te da traži naknadu za izgubljenu zaradu za razdoblje od prometne nesreće 8.10.2018. do 15.4.2019.

4. Podneskom od 10.9.2024. tužitelj je, nakon provedenog vještačenja, postavio tužbeni zahtjev za isplatu daljnjih 4.960,42 eura sa zateznim kamatama od 29.12.2020. do isplate.

5. Na ročištu 29.11.2024. stranke su suglasno učinile nespornim visinu izgubljene zarade, i to u iznosu od 500,00 eura.

5.1. Punomoćnik tužitelja je pritom naveo da ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva od 10.9.2024., s time da u skladu s nespornom visinom izgubljene zarade sada precizira tužbeni zahtjev, umjesto 4.960,42 eura da potražuje 4.481,68 eura sa kamatom od 29.12.2020.

5.2. Time je tužitelj smanjio tužbeni zahtjev, a čemu se tuženik nije protivio (čl. 193. st. 2. ZPP-a).

5.3. Na istom ročištu stranke su suglasno navele da je u postupku sporna visina neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te tijek zateznih kamata na sve štete.

6. Sukladno tome predmetom ovog spora zahtjev je tužitelja za naknadu daljnjeg iznosa neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 3.981,68 eura, kao i zahtjev za naknadu imovinske štete za izgubljenu zaradu u nespornom iznosu od 500,00 eura (ukupno 4.481,68 eura) sa zateznim kamatama od prvog slijedećeg dana od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 29.12.2020. U postupku je sporna visina neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te tijek zateznih kamata na sve vidove štete.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u zapisnik o očevidu (list 6-10), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu K-210/19-2 od 19.2.2019. (list 11-13 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 14-31 spisa), dopis/obračun Viva Alto d.o.o. od 9.1.2020. (list 36 spisa), odštetni zahtjev (list 37-40 spisa), dopis Viva Alto d.o.o. od 5.1.2023. sa platnim listama i obračunom bolovanja (list 65-78 spisa), provedeno je vještačenje po dr. Rašiću i dr. Makariću (list 81-85 spisa), koji su usmeno saslušani (list 97-98 spisa) te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju (list 99-135 spisa).

8. Na ročištu 29.11.2024. na kojem je zaključena glavna rasprava punomoćnici stranaka su naveli da su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani, da su svi dokazi provedeni, te su predložili donošenje odluke temeljem stanja spisa.

9. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

10. U svom nalazu i mišljenju od 15. siječnja 2024. vještaci dr. Žarko Rašić i dr. Gordan Makarić vještak navode da je tužiteljica stradala u štetnom događaju kada je zadobila natučenje glave, prijelom nosne kosti, prijelom križne kosti bez pomaka, prijelom gornje i donje grane desne stidne kosti, prijelom zglobne čašice desnog kuka bez pomaka i akutnu reakciju na stres. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane kirurga. Učini se odgovarajuća slikovna obrada kojom se ustanove navedeni prijelomi. Zaprimljena na bolničko liječenje. Provodi se odgovarajuća medikamentozna i simptomatska terapija, liječena konzervativno. Mobilizirana na štakama. Otpuštena kući u dobrom općem stanju s uputama. Učinjeni kontrolni pregledi kirurga. Učinjen pregled otorinolaringologa zbog bolova u nosu i čelu, preporučena daljnja obrada. Provodi se stacionarna rehabilitacija. Zbog akutne stresne reakcije učinjeni pregledi psihijatra koji preporučuje medikamentoznu terapiju. U skladu sa Zapisnikom suda od 06. 06. 2022. list spisa 84 i zadacima suda očitujemo se, a nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda tužiteljice, kako je zatraženo: Tužiteljica je u navedenom štetnom događaju zadobila natučenje glave, prijelom nosne kosti, prijelom križne kosti bez pomaka, prijelom gornje i donje grane desne stidne kosti, prijelom zglobne čašice desnog kuka bez pomaka i akutnu reakciju na stres. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježe se opisane sekvele. Liječenje je završeno nakon, odnosno stanje se stabiliziralo po stabilizaciji psihičkih funkcija 06.04.2021.g. Trajanje i intenzitet bolova: jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 5 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 15 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 56 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Trajanje i intenzitet straha: Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedna. Zaostao je kasni, povremeni, oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Smanjenje životnih aktivnosti: U navedenom štetnom događaju tužiteljica zadobila je natučenje glave, prijelom nosne kosti, prijelom križne kosti bez pomaka, prijelom gornje i donje grane desne stidne kosti, prijelom zglobne čašice desnog kuka bez pomaka i akutnu reakciju na stres. Navedena ozljeda zdjeličnih kostiju i području desnog kuka dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti s kirurškog aspekta od 15%, koja se očitije u bolovima u području slabinsko- križnog dijela kralješnice kod dužeg stajanja, hodanje, te u ograničenoj pokretljivosti slabinskog segmenta u terminalnim pokretama, ograničenoj pokretljivosti u području desnog zgloba kuka, te bolovima u desnom kuka kod dužeg stanja, hodanje, penjanja po stepenicama. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti objedinjeno i realno cijenimo 17% (s kirurškog stajališta 15%, s psihijatrijskog stajališta 3%), te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu. Tuđa pomoć i njega:

Nakon predmetnog štetnog događaja i napuštanja bolničkog liječenja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć i njega u trajanju sumarno 28 dana po 4 sata dnevno, zatim 14 dana po 3 sata dnevno, za pomoć pri oblačenju, održavanju osobne higijene, uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Nakon toga još je bila potrebna nestručna tuđa pomoć 60 dana po 2 sata dnevno, te još 15 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

11. Podneskom od 10.9.2024. tužitelj je u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka postavio zahtjev za isplatu 4.960,42 eura sa zateznim kamatama od 29.12.2020. do isplate. Naime, tužitelj na ime povrede prava osobnosti i tuđe pomoći i njege potražuje 8.029,73 eura, za izgubljenu zaradu 978,74 eura, odnosno ukupno 9.008,47 eura, a što umanjeno za plaćeni iznos od 4.048,05 eura iznosi 4.960,42 eura.

11.1. Ponovno se ukazuje da je na ročištu 29.11.2024. učinjena nesporna visina izgubljene zarade od 500,00 eura, te je tada tužitelj smanjio tužbeni zahtjev sa iznosa 4.960,42 eura na iznos 4.481,68 eura (za 478,74 eura). Naime, prvotno je na ime izgubljene zarade potraživao iznos od 978,74 eura/7.374,34 kn, te umjesto tog iznosa konačno potražuje nespornih 500,00 eura.

12. Na ročištu 11.9.2024. tuženik je istaknuo prigovore na nalaz i mišljenje sudskih vještaka Rašića i Makarića smatrajući da su previsoko ocijenili posljedice te da se razdoblja iz medicinske dokumentacije za koje je bila potrebna tuđa pomoć i njega ne poklapa sa razdobljima iz nalaza i mišljenja vještaka.

13. Na ročištu 13. studenog 2024. saslušani su vještaci dr. Gordan Makarić i dr. Žarko Rašić, stalni sudski vještaci, koji su naveli da nakon uvida u raspravni zapisnik od 11. rujna 2024. godine gdje se prigovara nalazu i mišljenju vještaka glede procjene trajnog smanjenja životnih aktivnosti navode da je kod tužiteljice došlo do višestrukih prijeloma i to prijeloma križne kosti obje grane desne stidne kosti, kao i zglobne čašice desnog kuka. Sa kirurškog aspekta navedene posljedice zadobivenog ozljeđivanja procijenjene su sa 15%. Na pitanje da li je moguće raščlaniti pojedine ozljede po postocima, navode da to ustvari nije moguće zbog toga jer je u predmetnom štetnom događaju došlo do ozljede u području zdjelice i to prvenstveno na desnoj strani i da se posljedice zadobivenih ozljeda poglavito prijeloma gornje i donje desne grane stidne kosti i zglobne čašice zgloba kuka međusobno značajno preklapaju. Anatomski, zglobna čašica i stidna kost su vrlo blizu u razmaku od svega nekoliko cm, pa prema tome pojedinačno razdvajanje navedenih ozljeda praktički nije u konkretnom slučaju moguće. Kada bi se radilo o pojedinačnim ozljedama tada bi se moglo iskazati koliko pojedina ozljeda dovodi do smanjenja životne aktivnosti. Na prigovor o potrebi tuđe pomoći i njege navode da je tužiteljica bila na bolničkom liječenju 18 dana, da je po otpustu preporučeno konzervativno liječenje tri tjedna u ležećem položaju, a tek nakon toga postepeno opterećenje uz štake. Uzimajući u obzir upravo zadobivene ozljede, a sve se radi o ozljedi u području zdjelice smatraju da je potreba za tuđom pomoći koja je iskazana u pisanom nalazu i mišljenju upravo odgovarajuća samoj težini zadobivenih ozljeda.

14. Nakon usmenog očitovanja vještaka tuženik više nije prigovarao nalazu, te su stranke i već navedeno na ročištu 29.11.2024. navele da su svi dokazi provedeni te da predlažu donošenje odluke temeljem stanja spisa.

15. Nalaz i mišljenje vještaka dr. Rašića i dr. Makarića (nakon usmenog očitovanja) sud prihvaća u cijelosti jer je sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja. Pritom se ukazuje da su vještaci otklonili prigovore i pojasnili pisani nalaz, a tuženik nakon usmenog očitovanja više nije imao prigovora.

16. Temeljem čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje u tekstu: ZOO-a), a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

17. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

18. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova, kao i pretrpljenog straha te smanjenja životne aktivnosti. Pored toga sud je utvrdio da tužitelju pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO- a.

19. Stoga tužitelju, temeljem čl. 1100. ZOO-a (a imajući na umu sve ozljede koje je pretrpio tužitelj u predmetnoj nesreći, kao i dob tužitelja koji je rođen 1997. godine), odnosno imajući na umu ozljede koje je tužitelj pretrpio: natučenje glave, prijelom nosne kosti, prijelom križne kosti bez pomaka, prijelom gornje i donje grane desne stidne kosti, prijelom zglobne čašice desnog kuka bez pomaka i akutnu reakciju na stres, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 6.500,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih tjelesnih bolova 1.800,00 eura, po kriteriju pretrpljenog straha 2.200,00 eura i zbog smanjenja životne aktivnosti 2.500,00 eura.

20. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužitelju ista bila potrebna ukupno 289 sati (28 dana po 4 sata, 14 dana po 3 sata, 60 dana po 2 sata te 15 dana po 1 sat). Kako tužitelj ima pravo na istu i kada mu je pružana besplatno, tužitelju sa te osnove pripada iznos od 982,60 eura, koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 3,40 eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a.

21. Kako je tuženik isplatio tužitelju ukupno 30.500,00 kn (4.048,04 eura) na ime neimovinske štete i imovinske za tuđu pomoć i njegu, za taj je iznos umanjen iznos pripadajuće naknade (6.500,00 eura uvećano za 982,60 eura i umanjeno za 4.048,04 eura) pa je ovom presudom naloženo tuženiku isplatiti tužitelju daljnji iznos neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od ukupno 3.434,56 eura.

22. U odnosu na izgubljenu zaradu (koja visina među strankama tijekom postupka više nije sporna) opreza radi valja ukazati da tužitelj ima pravo na istu, a što je sud utvrdio uvidom u potvrdu Viva Alto d.o.o. od 9.1.2020. (list 36. spisa), a iz koje je vidljivo da tužitelj nije radio u razdoblju od listopada 2018. do ožujka 2019., te je vidljiva i visina primljene naknade, neto plaće i bruto plaće, ujedno je iz obračunskih lista i obračuna bolovanja (list 67. do 73. spisa) vidljivo da je tužiteljica bila na bolovanju, a zbog čega je dobivala manju naknadu od plaće koju bi primala da je radila.

23. Prema tome, tužitelju je valjalo priznati i nesporan iznos visine izgubljene zarade od 500,00 eura, pa mu je sveukupno valjalo dosuditi iznos od 3.934,56 eura, a odbiti za 547,12 eura (razlika do ukupno zatraženih 4.481,68 eura).

24. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

25. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete i imovinske štete radi tuđe pomoći i njege, od prvog dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 29. prosinca 2020.

26. Pritom se ukazuje (u odnosu na prigovor da je valjalo suditi zatezne kamate od završetka liječenja):

- da temeljem čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO-a oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.),

- da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev 373/2022-3 od 29 studenoga 2022. izrazio pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“,

- da je takvo shvaćanje potvrđeno i u više drugostupanjskih odluka, pa tako i u aktualnoj odluci Županijskog suda u Zagrebu Gž-3806/2023-2 od 3. travnja 2024. prema kojem: „Člankom 12. st. 1. ZOOP propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan u slučaju imovinske štete najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva oštećenoj osobi dostaviti obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporni, odnosno utemeljen odgovor ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporni. Nadalje, u smislu odredbe čl. 12. st. 4. ZOOP u slučajevima neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. tog članka oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, neovisno o tome što je liječenja dovršeno kasnije (Rev 373/22, Rev 3/19)“.

27. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos imovinske štete za izgubljenu zaradu, također od prvog dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od 29. prosinca 2020., na temelju čl. 12. st. 4. ZOOP-a.

28. Pritom se napominje da je tužitelj već uz odštetni zahtjev priložio potvrdu tadašnjeg poslodavca tužitelja, društva Vivo Alto d.o.o. (list 36. spisa) iz koje je vidljivo da tužitelj nije radio u razdoblju od listopada 2018. do ožujka 2019., odnosno vidljiva je visina plaće koju bi tužitelj ostvarivao da je radio, pa je shvaćanje ovog suda da na tijek zateznih kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva nisu od značaja navodi tuženika „da je tužiteljica tek na ročištu 13.11.2024. u spis dostavila dokaze o trajanju utuženog bolovanja i postojanju uzročno posljedične veze između predmetnog štetnog događaja i utuženog bolovanja tužiteljice, te da je tek 13.11.2024. tuženik dobio zdravstveni karton“, a da „izvješća o bolovanju nije nikada dobio, pa da nije niti mogao pasti u zakašnjenje“.

29. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 5. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/23, dalje u tekstu: OT), te troškovniku tužitelja (list 92 spisa, 139 spisa).

30. Tužitelj je u postupku uspio u pretežitom dijelu (osim u neznatnom dijelu zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi), pa je valjalo prihvatiti njegov zahtjev za naknadu troška postupka, a odbiti u cijelosti zahtjev tuženika za isti. Naime, tužitelj je u postupku uspio u opsegu od 93,89%, i to u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva u cijelosti, a u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva u opsegu od 87,79%.

31. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na: sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 7. toč. 8. OT – 100 bodova), sastav tužbe (Tbr. 7. toč. 1. OT - 100 bodova), zastupanje na ročištu od 6.6.2022., 11.9.2024., 13.11.2024. (Tbr. 9. toč. 1. OT – 100 bodova), sastav podneska od 10.9.2024. (Tbr. 8. toč. 4. OT – 25 bodova), zastupanje na ročištu 29.11.2024. (Tbr. 9. toč. 2. OT – 50 bodova), odnosno ukupno 575 bodova, što uvećano za vrijednost boda od 2,00 eur iznosi 1.150,00 eur, uvećano za trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 287,50 eura, što ukupno iznosi 1.437,50 eura, sukladno čl. 155. ZPP–a. Tom iznosu valjalo je pridodati trošak vještačenja od 398,17 eura, pristojbe na tužbu od 48,03 eura i presudu od 91,27 eura. Prema tome, tužitelju je valjalo ukupno priznati 1.974,97 eura.

32. Nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu presude, jer takav trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice u smislu čl. 155. ZPP-a, imajući u vidu da se u slučaju kad uredno pozvana stranka ne pristupi na ročište za objavu presude, presuda stavlja na e-oglasnu ploču suda, a ovjereni prijepis presude stranke mogu preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

33. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je (od presuđenja), temeljem čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/19, 73/17 i 131/20, dalje u tekstu: Ovršni zakon) i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

34. Budući da nije uspio u postupku, valjalo je odbiti zahtjev tuženika za naknadu troška postupka.

U Zagrebu, 8. siječnja 2025.

Sudac

Petar Zaradić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika