REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Poslovni broj: Pn-533/19-82

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Dijani Mađerčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice FJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Jurici Tončiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske osiguravajuće kuće d.d. OIB:00432869176 iz Zagreba, Capraška ulica 6, zastupanog po punomoćniku Ivi Pezić, odvjetniku iz odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri, odvjetnicima u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 03. prosinca 2024. godine u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice te zamjenika punomoćnika tuženika Sandre Pleša, odvjetnika, dana 08. siječnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskoj osiguravajućoj kući d.d. OIB:00432869176 iz Zagreba, Capraška ulica 6, platiti tužiteljici FJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 11.888,88 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15. rujna 2020. godine do isplate po stopi koja se za razdoblje od 15. rujna 2020. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana II. Nalaže se tuženiku Hrvatskoj osiguravajućoj kući d.d. OIB:00432869176 iz Zagreba, Capraška ulica 6, platiti tužiteljici FJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime naknade imovinske štete s naslova rente za tuđu pomoć i njegu iznos od 2.206,96 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na:

- iznos od 42,30 eura od 02. listopada 2020. godine do isplate,

- iznos od 42,30 eura od 02. studenog 2020. godine do isplate,

- iznos od 55,40 eura od 02. prosinca 2020. godine do isplate,

- iznos od 40,46 eura od 02. siječnja 2021. godine do isplate,

- iznos od 42,98 eura od 02. veljače 2021. godine do isplate,

- iznos od 45,13 eura od 02. ožujka 2021. godine do isplate,

- iznos od 49,05 eura od 02. travnja 2021. godine do isplate,

- iznos od 41,02 eura od 02. svibnja 2021. godine do isplate,

- iznos od 53,72 eura od 02. lipnja 2021. godine do isplate,

- iznos od 41,02 eura od 02. srpnja 2021. godine do isplate,

- iznos od 41,02 eura od 02. kolovoza 2021. godine do isplate,

- iznos od 51,28 eura od 02. rujna 2021. godine do isplate,

- iznos od 41,02 eura od 02. listopada 2021. godine do isplate,

- iznos od 42,98 eura od 02. studenog 2021. godine do isplate,

- iznos od 51,28 eura od 02. prosinca 2021. godine do isplate,

- iznos od 39,24 eura od 02. siječnja 2022. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. veljače 2022. godine do isplate,

- iznos od 49,77 eura od 02. ožujka 2022. godine do isplate,

- iznos od 43,28 eura od 02. travnja 2022. godine do isplate,

- iznos od 47,40 eura od 02. svibnja 2022. godine do isplate,

- iznos od 56,56 eura od 02. lipnja 2022. godine do isplate,

- iznos od 45,25 eura od 02. srpnja 2022. godine do isplate,

- iznos od 47,40 eura od 02. kolovoza 2022. godine do isplate,

- iznos od 54,10 eura od 02. rujna 2022. godine do isplate,

- iznos od 45,25 eura od 02. listopada 2022. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. studenog 2022. godine do isplate,

- iznos od 45,25 eura od 02. prosinca 2022. godine do isplate,

- iznos od 45,25 eura od 02. siječnja 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. veljače 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. ožujka 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. travnja 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. svibnja 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. lipnja 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. srpnja 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. kolovoza 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. rujna 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. listopada 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. studenog 2023. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. prosinca 2023. godine do isplate

- iznos od 59,25 eura od 02. siječnja 2024. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. veljače 2024. godine do isplate,

- iznos od 59,25 eura od 02. ožujka 2024. godine do isplate te na

- iznos od 59,25 eura od 02. travnja 2024. godine do isplate,

s time da je tuženik dužan plaćati tužiteljici mjesečnu rentu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 59,25 eura počevši od 01. travnja 2024. godine pa ubuduće svakog 01-og u mjesecu, a dospjele iznose rente je dužan platiti odjednom sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od svakog 02-og u mjesecu do isplate, a sve po stopi koja se za razdoblje od 02. listopada 2020. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Hrvatskoj osiguravajućoj kući d.d. OIB:00432869176 iz Zagreba, Capraška ulica 6, naknaditi tužiteljici FJ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 3.538,92 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 08. siječnja 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

IV. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 3.448,01 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01. ožujka 2016. godine do isplate kao neosnovan.

V. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 11.888,88 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 01. ožujka 2016. godine do 14. rujna 2020. godine kao neosnovan.

VI. Odbija se tužbeni zahtjev na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 3.601,12 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na:

- iznos od 227,84 eura od 15. listopada 2017. godine do isplate,

- iznos od 227,79 eura od 15. studenog 2017. godine do isplate,

- iznos od 254,27 eura od 15. prosinca 2017. godine do isplate,

- iznos od 236,19 eura od 15. siječnja 2018. godine do isplate,

- iznos od 269,06 eura od 15. veljače 2018. godine do isplate,

- iznos od 230,19 eura od 15. ožujka 2018. godine do isplate,

- iznos od 229,40 eura od 15. travnja 2018. godine do isplate,

- iznos od 227,05 eura od 15. svibnja 2018. godine do isplate,

- iznos od 287,15 eura od 15. lipnja 2018. godine do isplate,

- iznos od 272,56 eura od 15. srpnja 2018. godine do isplate,

- iznos od 148,55 eura od 15. kolovoza 2018. godine do isplate,

- iznos od 70,84 eura od 15. rujna 2018. godine do isplate,

- iznos od 320,64 eura od 15. listopada 2018. godine do isplate,

- iznos od 298,68 eura od 15. studenog 2018. godine do isplate te na

- iznos od 300,91 eura od 15. prosinca 2018. godine do isplate,

kao neosnovan.

VII. Odbija se dio tužbenog zahtjeva na ime naknade imovinske štete s naslova rente za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.240,17 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na:

- iznos od 42,53 eura od 01. kolovoza 2018. godine do isplate,

- iznos od 48,91 eura od 01. rujna 2018. godine do isplate,

- iznos od 53,16 eura od 01. listopada 2018. godine do isplate,

- iznos od 44,46 eura od 01. studenog 2018. godine do isplate,

- iznos od 58,22 eura od 01. prosinca 2018. godine do isplate,

- iznos od 44,86 eura od 01. siječnja 2019. godine do isplate,

- iznos od 51,59 eura od 01. veljače 2019. godine do isplate,

- iznos od 49,13 eura od 01. ožujka 2019. godine do isplate,

- iznos od 58,62 eura od 01. travnja 2019. godine do isplate,

- iznos od 44,86 eura od 01. svibnja 2019. godine do isplate,

- iznos od 51,59 eura od 01. lipnja 2019. godine do isplate,

- iznos od 56,08 eura od 01. srpnja 2019. godine do isplate,

- iznos od 46,90 eura od 01. kolovoza 2019. godine do isplate,

- iznos od 61,42 eura od 01. rujna 2019. godine do isplate,

- iznos od 44,86 eura od 01. listopada 2019. godine do isplate,

- iznos od 49,13 eura od 01. studenog 2019. godine do isplate,

- iznos od 58,62 eura od 01. prosinca 2019. godine do isplate,

- iznos od 40,46 eura od 01. siječnja 2020. godine do isplate,

- iznos od 46,53 eura od 01. veljače 2020. godine do isplate,

- iznos od 46,53 eura od 01. ožujka 2020. godine do isplate,

- iznos od 52,88 eura od 01. travnja 2020. godine do isplate,

- iznos od 42,30 eura od 01. svibnja 2020. godine do isplate,

- iznos od 44,32 eura od 01. lipnja 2020. godine do isplate,

- iznos od 52,88 eura od 01. srpnja 2020. godine do isplate,

- iznos od 40,46 eura od 01. kolovoza 2020. godine do isplate te na

- iznos od 55,40 eura od 01. rujna 2020. godine do isplate,

kao neosnovan.

VIII. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na:

- iznos od 42,30 eura od 01. listopada 2020. godine do 02. listopada 2020. godine,

- iznos od 42,30 eura od 01. studenog 2020.godine do 02. studenog 2020. godine,

- iznos od 55,40 eura od 01. prosinca 2020. godine do 02. prosinca 2020. godine,

- iznos od 40,46 eura od 01. siječnja 2021. godine do 02. siječnja 2021. godine,

- iznos od 42,98 eura od 01. veljače 2021. godine do 02. veljače 2021. godine,

- iznos od 45,13 eura od 01. ožujka 2021. godine do 02. ožujka 2021. godine,

- iznos od 49,05 eura od 01. travnja 2021. godine do 02. travnja 2021. godine,

- iznos od 41,02 eura od 01. svibnja 2021. godine do 02. svibnja 2021. godine,

- iznos od 53,72 eura od 01. lipnja 2021. godine do 02. lipnja 2021. godine,

- iznos od 41,02 eura od 01. srpnja 2021. godine do 02. srpnja 2021. godine,

- iznos od 41,02 eura od 01. kolovoza 2021. godine do 02. kolovoza 2021. godine,

- iznos od 51,28 eura od 01. rujna 2021. godine do 02. rujna 2021. godine,

- iznos od 41,02 eura od 01.listopada 2021. godine do 02. listopada 2021. godine,

- iznos od 42,98 eura od 01. studenog 2021. godine do 02. studenog 2021. godine,

- iznos od 51,28 eura od 01. prosinca 2021. godine do 02. prosinca 2021. godine,

- iznos od 39,24 eura od 01. siječnja 2022. godine do 02. siječnja 2022. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. veljače 2022. godine do 02. veljače 2022. godine,

- iznos od 49,77 eura od 01. ožujka 2022. godine do 02. ožujka 2022. godine,

- iznos od 43,28 eura od 01. travnja 2022. godine do 02. travnja 2022. godine,

- iznos od 47,40 eura od 01. svibnja 2022. godine do 02. svibnja 2022. godine,

- iznos od 56,56 eura od 01. lipnja 2022. godine do 02. lipnja 2022. godine,

- iznos od 45,25 eura od 01. srpnja 2022. godine do 02. srpnja 2022. godine,

- iznos od 47,40 eura od 01. kolovoza 2022. godine do 02. kolovoza 2022. godine,

- iznos od 54,10 eura od 01. rujna 2022. godine do 02. rujna 2022. godine,

- iznos od 45,25 eura od 01. listopada 2022. godine do 02. listopada 2022. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. studenog 2022. godine do 02. studenog 2022. godine, - iznos od 45,25 eura od 01. prosinca 2022. godine do 02. prosinca 2022. godine,

- iznos od 45,25 eura od 01. siječnja 2023. godine do 02. siječnja 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. veljače 2023. godine do 02. veljače 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. ožujka 2023. godine do 02. ožujka 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. travnja 2023. godine do 02. travnja 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. svibnja 2023. godine do 02. svibnja 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. lipnja 2023. godine do 02. lipnja 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. srpnja 2023. godine do 02. srpnja 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. kolovoza 2023. godine do 02. kolovoza 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. rujna 2023. godine do 02. rujna 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. listopada 2023. godine do 02. listopada 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. studenog 2023. godine do 02. studenog 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. prosinca 2023. godine do 02. prosinca 2023. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. siječnja 2024. godine do 02. siječnja 2024. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. veljače 2024. godine do 02. veljače 2024. godine,

- iznos od 59,25 eura od 01. ožujka 2024. godine do 02. ožujka 2024. godine te na - iznos od 59,25 eura od 01. travnja 2024. godine do 02. travnja 2024. godine, kao neosnovan.

IX. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan.

X. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Punomoćnik tužiteljice u tužbi navodi da se dana 14. veljače 2016. godine kod [adresa], u blizini Zagrebačke ulice br. 73, dogodila prometna nezgoda koju je skrivio LJ, upravljajući vozilom registracijske oznake [registarska oznaka], osiguranim kod tuženika, na način da je vozilom skrenuo u lijevo i prešao na suprotni prometni trak namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera i prednjim dijelom svog vozila udario u prednji desni bočni dio vozila registracijske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala tužiteljica. Nastavno punomoćnik tužiteljice je ističući da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, zbog kojih je bila na bolovanju u razdoblju od 15. veljače 2016. godine do odlaska u invalidsku mirovinu, u koju je otišla 27. siječnja 2021. godine, jer nije bila radno sposobna za radno mjesto trgovca, s time da je do kolovoza 2017. godine primala plaću u punom iznosu, a za razdoblje od rujna 2017. godine pa nadalje trpi štetu zbog izgubljene zarade zbog dugotrajnog bolovanja, u pitanju je razlika između naknade od 50% za bolovanje i punog iznosa plaće koju bi tužiteljica primala da je redovito radila, a također zbog ozljeda zadobivenih u ovom štetnom događaju ima potrebu za trajnom tuđom pomoći i njegom, naglasio da je tuženik prije podnošenja tužbe, točnije dana 27. veljače 2017. godine platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 45.000,00 kuna, što predstavlja protuvrijednost iznosa od 5.972,53 eura, a čime nije u cijelosti naknadio nastalu štetu. Slijedom navedenog punomoćnik tužiteljice je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom zatražio na ime naknade neimovinske štete i to po kriteriju fizičkih bolova, straha, duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti i duševnih bolova zbog naruženja te na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 15.336,89 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30. veljače 2016. godine do isplate (što je očita omaška u pisanju, s obzirom da je posljednji dan mjeseca veljače 2016. godine 29. veljače 2016. godine, pa se uzima da je zatražena zakonska zatezna kamata tekuća od 01. ožujka 2016. godine), zatim na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade iznos od 3.601,12 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od svakog 15-og u mjesecu do isplate počevši od 15. listopada 2017. godine do zaključno 15. prosinca 2018. godine te na ime rente s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 3.447,13 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od svakog 01-og u mjesecu do isplate, počevši od 01. kolovoza 2018. godine do 01. travnja 2024. godine, s time da je tuženik dužan nadalje plaćati tužiteljici rentu u mjesečnom iznosu od 59,25 eura i to svakog 01-og u mjesecu, a dospjele iznose je dužan platiti odjednom s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Punomoćnik tuženika se očitovao na tužbu na način da je priznao pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, ali je osporio visinu svih iznosa koje tužiteljica potražuje na ime pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu, kao i visinu imovinske štete, jer utuženi iznosi nisu u skladu sa sudskom praksom, niti dostavljenom medicinskom dokumentacijom, a ujedno je tuženik dana 27. veljače 2017. godine platio tužiteljici na ime naknade štete iznos od 45.000,00 kuna, koji je primjeren nastalom ozljeđivanju tužiteljice, čime je šteta u cijelosti namirena. Nastavno punomoćnik tuženika je istaknuo da osporava osnov i visinu rente za tuđu pomoć i njegu, jer tužiteljici niti ne pripada renta za tuđu pomoć i njegu koja bi bila u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, odnosno predmetni štetni događaj ni na koji način nije uvjetovao potrebu tužiteljice za trajnom tuđom pomoći i njegom, s time da je osporio i potraživanje tužiteljice s osnove naknade štete zbog dospjele tuđe pomoći i njege, a ukoliko bi se dokazala uzročno posljedična veza između rente za tuđu pomoć i njegu i predmetnog štetnog događaja potrebno je iznos rente umanjiti za iznos naknade koju tužiteljica prima po osnovi socijalnog, mirovinskog i invalidskog osiguranja, jer se navedeni iznosi ne mogu kumulirati. Isto tako punomoćnik tuženika je osporio u cijelosti potraživanje na ime izgubljene zarade, a opreza radi osporio je i uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i bolovanja tužiteljice, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate od 30. veljače 2016. godine, jer liječenje tužiteljice nije bilo okončano, pa je i sam odštetni zahtjev bio preuranjen. Slijedom navedenog punomoćnik tuženika je predložio odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izveo dokaz uvidom u presliku zapisnika o očevidu (list 5-10 spisa), u presliku presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj KMP-48/17 od 05. lipnja 2017. godine (list 11-15 spisa), u presliku obračuna plaće (list 16-25, 27-32 i 275-290 spisa), u presliku izvatka br. 3. Zagrebačke banke d.d. od 12. ožujka 2018. godine (list 26 spisa), u presliku fotografija tužiteljice (list 33-36 i 161-164 spisa), u presliku medicinske dokumentacije (list 37-75, 83-85 i 98-100 spisa), u presliku zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu (list 76 spisa), u presliku dopisa tuženika od 03. kolovoza 2016. godine (list 77 spisa), u presliku odštetnog zahtjeva od 07. lipnja 2016. godine (list 78 spisa), u presliku podataka o plaćanju Zagrebačke banke d.d. od 27. veljače 2017. godine (list 91 spisa), u presliku zdravstvenog kartona (list 108-147 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Žarka Rašića (list 151-153 spisa), u dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Žarka Rašića (list 173-176 spisa), u usmeno očitovanje sudskog vještaka dr. Žarka Rašića (stranica 192-193 spisa), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka za financije, javne financije, računovodstvo, poreze i informatiku Vatroslava Zovka (stranica 211-216 spisa), u presliku potvrde dr. FJI od 27. listopada 2021. godine (stranica 227 spisa), u presliku nalaza i mišljenja o postotku tjelesnog oštećenja (stranica 228-229 spisa), u presliku rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 30. rujna 2019. godine (stranica 230- 232 spisa), u usmeno očitovanje sudskog vještaka Vatroslava Zovka (stranica 236- 237 spisa), u dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka Vatroslava Zovka (stranica 246-250 spisa), u presliku obračuna plaća usporednog radnika (list 296-311 spisa), u drugi dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka Vatroslava Zovka (stranica 315- 317 spisa) te u iskaz tužiteljice (stranica 337-338 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

5. Među strankama je dakle nesporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja, odgovornost za nastanak predmetnog štetnog događaja, kao i činjenica da je tuženik prije podnošenja tužbe, točnije dana 27. veljače 2017. godine, platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 45.000,00 kuna. Naprotiv sporna je visina tužbenog zahtjeva po svim utuženim kriterijima neimovinske štete, kao i visina tužbenog zahtjeva s naslova tuđe pomoći i njege. Isto tako sporna je visina tužbenog zahtjeva na ime izgubljene zarade, s time da je ujedno sporna i uzročno posljedična veza između ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju i bolovanja tužiteljice, što rezultira time da je sporna i osnova imovinske štete s naslova izgubljene zarade, a sporna je i osnova na ime rente za tuđu pomoć i njegu, visina rente za tuđu pomoć i njegu, kao i zatraženi tijek zakonske zatezne kamate.

6. Prvenstveno treba naglasiti da je punomoćnik tužiteljice tijekom postupka u nekoliko navrata postavljao tužbeni zahtjev i to nakon prvotnog tužbenog zahtjeva podneskom od 16. lipnja 2020. godine, kojim je smanjio tužbeni zahtjev za nesporno plaćeni iznos od 45.000,00 kuna, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, zatim podneskom od 17. studenog 2020. godine, kojim je povećao tužbeni zahtjev, čime je tužba preinačena, da bi podneskom od 13. listopada 2021. godine smanjio tužbeni zahtjev, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, a podneskom od 22. ožujka 2022. godine je ponovno povećao tužbeni zahtjev, čime da je dakle tužba preinačena, s time da je podneskom od 24. veljače 2023. godine opet povećao tužbeni zahtjev, a time i preinačio tužbu, dok je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 15. travnja 2024. godine ponovno povećao tužbeni zahtjev čime je tužba preinačena. Treba naglasiti da se punomoćnik tuženika tijekom postupka nije protivio niti smanjenju tužbenog zahtjeva, što ima procesni učinak djelomičnog povlačenja tužbe, za što je sukladno odredbi članka 193. stavka 2. ZPP- a potreban pristanak tuženika, a niti se protivio preinaci tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva, već se naprotiv upustio u raspravljanje po tako preinačenoj tužbi, a da se prije toga nije protivio preinaci, pa se sukladno odredbi članka 190. stavka 4. ZPP-a smatra da je pristao na preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva.

7. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka dr. Žarka Rašića, specijalist kirurg (list 151-153 spisa) proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila prijelom desne bedrene kosti i unutarzglobni višekomadni prijelom donjeg dijela desne potkoljenice, na dan štetnog događaja primljena je na bolničko liječenje u KB Dubrava, učinjena je odgovarajuća RTG obrada kojima se verificiraju navedeni prijelomi, liječena je operativno te je provedena dugotrajna fizikalna terapija. Naime sudski vještak je ističući da uvidom u zdravstveni karton tužiteljice nema podataka o ranijem ozljeđivanju desne noge, naglasio da tužiteljica s obzirom na epidemiološku situaciju vezano uz infekciju COVID-19 nije pregledana, pa je ocjena intenziteta i trajanja bolova, straha i duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti, kao i potrebe za tuđom pomoći i njegom dana uvidom u medicinsku dokumentaciju i iskustvo sudskog vještaka u liječenju ozljeđenika s istim ili sličnim ozljedama, dok ocjenu duševnih bolova zbog naruženja nije mogao dati bez uvida u fotografije, video snimke ili kliničkog pregleda. Nastavno sudski vještak je istaknuo da je u predmetnom štetnom događaju zadobivena ozljeda desne noge dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od ukupno realno 35%, dok su bolovi jakog intenziteta trajali sumarno 14 dana, srednjeg intenziteta sumarno 28 dana te slabijeg intenziteta sumarno tijekom 120 dana, a povremeni bolovi manjeg intenziteta su iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti. Isto tako tužiteljica je trpila strah i to tzv. primarni strah, strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, dok je tzv. sekundarni strah, strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija jačeg intenziteta trajao kumulativno 8 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 15 dana i manjeg intenziteta kumulativno 45 dana, s time da je tužiteljici nakon predmetnog štetnog događaja bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 45 dana po 6 sati dnevno, zatim 90 dana po 4 sata dnevno, 90 dana po 2 sata dnevno te još 120 dana po 1 sat dnevno za pomoć pri održavanju osobne higijene, pomoć pri oblačenju i za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

8. Nastavno u dopunskom nalazu i mišljenju sudski vještak dr. Žarko Rašić (list 173-176 spisa) je ističući da se tužiteljica na pregledu kod sudskog vještaka 14. rujna 2020. godine žalila na bolove u području desne noge, desnog kuka, koljena i desnog gležanjskog zgloba u to prilikom dužeg stajanja, hodanja, penjanja po stepenicama, ne može čučnuti niti kleknuti, s time da je na bolovanju za invalidsku mirovinu, kliničkim pregledom utvrdio da tužiteljica pri hodu šepa; pokretljivost u desnom kuku – fleksija ispruženo koljeno 0 stupnjeva do 50 stupnjeva, fleksija savinuto koljeno 0 stupnjeva do 85 stupnjeva, retrofleksija 0 stupnjeva do 10 stupnjeva, abdukcija 0 stupnjeva do 15 stupnjeva, abdukcija s fleksijom natkoljenice i potkoljenice 0 stupnjeva do 15 stupnjeva, rotacija (savinuto koljeno) prema van 0 stupnjeva do 20 stupnjeva, prema unutra 0 stupnjeva do 15 stupnjeva, rotacija (ispruženo koljeno) prema van 0 stupnjeva do 20 stupnjeva, prema unutra 0 stupnjeva do 15 stupnjeva; pokretljivost u lijevom kuku – fleksija ispruženo koljeno 0 stupnjeva do 70 stupnjeva, fleksija savinuto koljeno 0 stupnjeva do 105 stupnjeva, retrofleksija 0 stupnjeva do 10 stupnjeva, abdukcija 0 stupnjeva do 25 stupnjeva, abdukcija s fleksijom natkoljenice i potkoljenice 0 stupnjeva do 25 stupnjeva, rotacija (savinuto koljeno) prema van 0 stupnjeva do 30 stupnjeva, prema unutra 0 stupnjeva do 25 stupnjeva, rotacija (ispruženo koljeno) prema van 0 stupnjeva do 30 stupnjeva, prema unutra 0 stupnjeva do 25 stupnja; desno koljeno pokretljivost 5 stupnjeva do 105 stupnjeva; lijevo koljeno pokretljivost 0 stupnjeva do 135 stupnjeva, bez znakova nestabilnosti; pokretljivost desnog skočnog zgloba – plantarna fleksija 20 stupnjeva, dorzalna fleksija 10 stupnjeva, everzija 20 stupnjeva, inverzija 15 stupnjeva; pokretljivost lijevog skočnog zgloba uredna plantarna fleksija 75 stupnjeva, dorzalna fleksija 30 stupnjeva, everzija 45 stupnjeva, inverzija 35 stupnjeva; opseg desne natkoljenice u srednjem dijelu manji za 2 cm u odnosu na lijevu; u Rombergu stabilna, pokusi koordinacije uredno izvedeni, kranijalno uredne inervacije, govor uredan u metrici i formi, nema lateralizacije, nema motoričkog deficita, kao niti deficita ekteroceptivnog, a niti proprioceptivnog senzibiliteta, miotatska eurefleksija. Sudski vještak je naglasio da je u predmetnom štetnom događaju zadobivena ozljeda desne noge dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od ukupno realno 35% koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti desnog zgloba, kuka, desnog koljena te naročito desnog gležanjskog zgloba, uz bolove u desnom kuku, koljenu i desnom gležanjskom zglobu prilikom dužeg stajanja, hodanja, penjanja po stepenicama, uz otežano izvođenje čučnjeva i nemogućnosti klečanja. Isto tako tužiteljica je trpila bolove jakog intenziteta u trajanju sumarno 14 dana, srednjeg intenziteta sumarno 28 dana te slabijeg intenziteta sumarno tijekom 120 dana, a povremeni bolovi manjeg intenziteta su iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti, dok je strah i to tzv. primarni strah, strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, a tzv. sekundarni strah, strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija jačeg intenziteta trajao je kumulativno 8 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 15 dana i manjeg intenziteta kumulativno 45 dana. Nadalje sudski vještak je ističući da je kliničkim pregledom utvrdio postoperativni ožiljak u području desne potkoljenice u boji kože u donjem dijelu u boji kože dužine oko 18 cm, u donjem dijelu ožiljci se račvaju na dva ožiljka s krakovima od oko 5 i 6 cm, u donjem dijelu desne potkoljenice ožiljak u gornjem dijelu promjera oko 1 cm bjelkast, ožiljak u području desne natkoljenice u gornjem dijelu u području desnog bedra dužine oko 15 cm uz nepravilnost u području samog reza u smislu mišićne kile, hipertrofija desne natkoljenice 2 cm, zatim postoperativni ožiljak s vanjske strane bedrene kosti i postoperativni ožiljak u području donjeg dijela desne potkoljenice, naglasio da svi ti ožiljci predstavljaju naruženje srednjeg stupnja. Konačno nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 45 dana po 6 sati dnevno, zatim 90 dana po 4 sata dnevno, 90 dana po 2 sata dnevno te još 120 dana po 1 sat dnevno za pomoć pri održavanju osobne higijene, pomoć pri oblačenju i za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

9. Stranke su se očitovale na dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Žarka Rašića na način da punomoćnik tužiteljice nije imao nikakvih prigovora, osim što je istaknuo da sudski vještak nije utvrdio da li je i u kojem obimu tužiteljici potrebna trajna tuđa pomoć i njega, dok je punomoćnika tuženika ističući da ocjena intenziteta i trajanja bolova, kao i potrebe za tuđom pomoći i njegom odstupa od sudskomedicinske prakse kod sličnih slučajeva, naglasio da iz razloga ekonomičnosti istoj ne prigovara.

10. Sudski vještak dr. Žarko Rašić se na ročištu 14. travnja 2021. godine (stranica 192-193 spisa) usmeno očitovao vezano uz uzročno posljedičnu vezu između ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju i bolovanja tužiteljice, kao i potrebe za trajnom tuđom pomoći i njegom navodeći da je iz zdravstvenog kartona tužiteljice razvidno da je od štetnog događaja neprekinuto na bolovanju. Isto tako sudski vještak je istaknuo da je tužiteljica pregledana 14. rujna 2020. godine te kod tužiteljice nakon tog datuma postoji potreba za trajnom tuđom pomoći i njegom u trajanju od 4 sata dnevno vezano uz teže fizičke aktivnosti, spremanje, odlazak u trgovinu, poslove koji zahtijevaju čučanje, klečanje, dakle održavanje kuće, stana.

11. Sud je prihvatio dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Žarka Rašića, kao i usmeno očitovanje, jer je izrađen temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju, uključujući presliku zdravstvenog kartona, kao i kliničkog pregleda tužiteljice te je logičan i obrazložen, a to tim više što na isti niti stranke nisu imale nikakvih prigovora.

12. S obzirom na intenzitet i trajanje bolova tužiteljice, a u pitanju su bolovi jakog intenziteta u trajanju sumarno 14 dana, srednjeg intenziteta sumarno 28 dana te slabijeg intenziteta sumarno tijekom 120 dana, dok su povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani kroz smanjenje životnih aktivnosti, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22 – u daljnjem tekstu ZOO-a) i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.950,00 eura.

13. Nastavno s obzirom na intenzitet i trajanje straha tužiteljice, a u pitanju je tzv. primarni strah, strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja, koji je bio jačeg intenziteta i kraćeg trajanja, a tzv. sekundarni strah, strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija jačeg intenziteta trajao je kumulativno 8 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 15 dana i manjeg intenziteta kumulativno 45 dana, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.900,00 eura

14. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti prihvaćajući mišljenje sudskog vještaka dr. Žarka Rašića da je u predmetnom štetnom događaju zadobivena ozljeda desne noge dovela do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 35%, a očituje se u ograničenoj pokretljivosti desnog zgloba, kuka, desnog koljena te naročito desnog gležanjskog zgloba, bolova u desnom kuku, koljenu i desnom gležanjskom zglobu prilikom dužeg stajanja, hodanja, penjanja po stepenicama, otežanom izvođenju čučnjeva i nemogućnosti klečanja te vodeći računa da je tužiteljica osoba životne dobi od 50 godina, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 7.000,00 eura.

15. Nastavno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim je tužiteljica zatražila naknadu neimovinske štete po kriteriju duševnih bolova zbog naruženja, prihvaćajući mišljenje sudskog vještaka dr. Žarka Rašića da utvrđeni ožiljci u području desne potkoljenice i desnog bedra predstavljaju naruženje srednjeg stupnja, s time da je logičan i životno uvjerljiv dio iskaza tužiteljice (stranica 337-338 spisa) da je navedeni ožiljci smetaju u kontaktu s trećim osobama, osjeća „sram, ima osjećaj manje vrijednosti“, sud je u smislu odredbe članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a i odredbe članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a, a vodeći računa da su ti ožiljci uočljivi trećim osobama ponekad, u ljetnim mjesecima prilikom nošenja odjeće koja ne pokriva potkoljenicu i bedra, odlaska na plažu i slično, utvrdio da tužiteljici po ovom kriteriju neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.250,00 eura.

16. S obzirom da je tužiteljici tuđa nestručna pomoć bila potrebna u trajanju sumarno 45 dana po 6 sati dnevno, zatim 90 dana po 4 sata dnevno, 90 dana po 2 sata dnevno te još 120 dana po 1 sat dnevno za pomoć pri održavanju osobne higijene, pomoć pri oblačenju i za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično, a tužiteljica je u iskazu (stranica 337-338 spisa), koji je logičan i životno uvjerljiv, istaknula da su joj potrebnu pomoć pružali ukućani, suprug i kćer, dakle u pitanju je nenovčana imovinska šteta, sud je u smislu odredbe članka 1095. stavka 1. ZOO-a i odredbe članka 2. ZPP-a utvrdio da tužiteljici za ukupno potrebnih 930 sati tuđe pomoći i njege pripada novčana naknada u zatraženom iznosu od 2.761,41 eura, odnosno 2,97 eura po satu, što je sasvim sigurno manja cijena od cijene sata NKV radnika u utuženom razdoblju u mjestu prebivališta tužiteljice, u [adresa], u vrijeme kada je tužiteljici takva tuđa nestručna pomoć i njega bila potrebna.

17. Imajući na umu da tužiteljici po svim utuženim kriterijima neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 15.100,00 eura, što je u skladu s Orijentacijskim kriterijima i iznosima za utvrđivanje pravične novčane naknade neimovinske štete sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. ožujka 2020. godine i 15. lipnja 2020. godine, a na ime naknade nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege novčana naknada u iznosu od 2.761,41 eura, što ukupno iznosi 17.861,41 eura, s time da je nesporna činjenica da je tuženik prije podnošenja tužbe, odnosno dana 27. veljače 2017. godine platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 45.000,00 kuna, što predstavlja protuvrijednost iznosa od 5.972,53 eura, to je sud slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1100. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1095. stavka 1. ZOO-a, odredbom članka 2. ZPP-a i odredbom članka 223. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 11.888,88 eura, dok je naprotiv odbio kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 3.448,01 eura te je odlučeno kao pod točkom I. i točkom IV. izreke presude.

18. Nastavno u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 15.336,89 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 01. ožujka 2016. godine do isplate, sud je utvrdio slijedeće. Naime odredbom članka 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Treba naglasiti da se tužiteljica obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 07. lipnja 2016. godine (list 78 spisa), a tuženik je nakon što je tužiteljica dostavila dodatnu medicinsku dokumentaciju dana 27. veljače 2017. godine platio tužiteljici na ime naknade neimovinske štete iznos od 45.000,00 kuna, odnosno iznos od 5.972,53 eura, čime je postupio sukladno odredbi članka 12. stavka 1. i stavka 5. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – u daljnjem tekstu ZOOP-a), iako liječenje tužiteljice tada nije bilo završeno, a niti je liječenje tužiteljice bilo završeno u trenutku podnošenja tužbe, što je i među strankama nesporna činjenica. S obzirom da je sudski vještak dr. Žarko Rašić istaknuo da je liječenje tužiteljice završeno bez navođenja točnog datuma, pa je sud utvrdio da je liječenje tužiteljice sasvim sigurno bilo završeno na dan kliničkog pregleda tužiteljice kod sudskog vještaka, odnosno dana 14. rujna 2020. godine, to dakle tužiteljica može osnovano od tuženika na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege zahtijevati zakonsku zateznu kamatu tekuću od prvog slijedećeg dana nakon dana završetka liječenja do isplate, odnosno tekuću od 15. rujna 2020. godine. Slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1086. ZOO-a i odredbom članka 1103. ZOO-a sud je usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 11.888,88 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 15. rujna 2020. godine do isplate, dok je naprotiv odbio kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 11.888,88 eura na ime naknade neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege od 01. ožujka 2016. godine do 14. rujna 2020. godine, kao i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na daljnji iznos od 3.448,01 eura na ime naknade neimovinske štete od 01. ožujka 2016. godine do isplate te je odlučeno kao pod točkom I., točkom IV. i točkom V. izreke presude.

19. Naprotiv u odnosu na tužbeni zahtjev na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade u utuženom razdoblju od kolovoza 2017. godine do studenog 2018. godine sud je utvrdio slijedeće. Bitno je naglasiti da je punomoćnik tuženika tijekom postupka istaknuo da je tužiteljica u predmetu poslovni broj Pn- 3005/21 u kojem potražuje naknadu s naslova izgubljene zarade u razdoblju od 15. siječnja 2019. godine do 15. studenog 2021. godine dostavila dokumentaciju HZZO-a i HZMO-a, kao i presliku potvrde dr. FJI od 27. listopada 2021. godine (stranica 227 spisa) iz kojih je razvidno da je tužiteljici ozljeda zbog koje je bila na bolovanju od 15. veljače 2016. godine do 30. ožujka 2021. godine priznata kao ozljeda na radu, pa je imala pravo na naknadu u 100% iznosu na teret HZZO-a, što znači da tužiteljici u tom razdoblju niti nije mogla nastati nikakva šteta u vidu izgubljene zarade, da bi tek nakon tog razdoblja imala pravo na naknadu plaće u iznosu od 50% zadnje isplaćene plaće na ime privremene nesposobnosti za rad dok traje nesposobnost za rad. Isto tako je i punomoćnik tužiteljice na ročištu 30. rujna 2022. godine istaknuo da je tužiteljici u prvih 18 mjeseci bolovanja, odnosno u razdoblju od 15. veljače 2016. godine do 15. listopada 2019. godine ozljeda zbog koje je bila na bolovanju priznata kao ozljeda na radu, pa je primala naknadu u iznosu od 100% plaće koju je primala prije bolovanja, a nakon toga je za naredno razdoblje bolovanja do 30. ožujka 2021. godine primala 50% naknade za bolovanja, jer je bila na dugotrajnom bolovanju, s time da je od 27. siječnja 2021. godine u invalidskoj mirovini. Imajući na umu da tužiteljici u utuženom razdoblju od kolovoza 2017. godine do studenog 2018. godine niti nije nastala šteta s naslova izgubljene zarade, jer je za to razdoblje primala naknadu za bolovanje u iznosu 100% plaće koju je primala prije bolovanja, a što je i među strankama nesporna činjenica, to je sud slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1046. ZOO-a i odredbom članka 1089. stavka 1., stavka 2. i stavka 3. ZOO-a odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 3.601,12 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od svakog 15-og u mjesecu do isplate, počevši od 15. listopada 2017. godine do zaključno 15. prosinca 2018. godine te je odlučeno kao pod točkom VI. izreke presude.

20. Nastavno u odnosu na tužbeni zahtjev na ime naknade imovinske štete s naslova rente za tuđu pomoć i njegu sud je utvrdio slijedeće. Prvenstveno treba naglasiti da sukladno odredbi članka 1095. stavka 2. ZOO-a ako su ozlijeđenom zbog djelomične nesposobnosti za rad potrebe trajno povećane odgovorna osoba je dužna plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu kao naknadu za štetu, s time da je sudski vještak dr. Žarko Rašić na ročištu 14. travnja 2021. godine (stranica 192- 193 spisa) istaknuo da je tužiteljica pregledana 14. rujna 2020. godine te kod tužiteljice nakon tog datuma postoji potreba za trajnom tuđom pomoći i njegom i to u trajanju od 4 sata dnevno vezano uz teže fizičke aktivnosti, spremanje, odlazak u trgovinu, poslove koji zahtijevaju čučanje, klečanje, dakle održavanje kuće, stana, na koju ocjenu potrebe za trajnom tuđom pomoći i njegom stranke nisu imale nikakvih prigovora.

21. Iz dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka financijske struke Vatroslava Zovka (stranica 246-250 spisa) proizlazi da potraživanje tužiteljice na ime rente za tuđu pomoć i njegu u razdoblju od kolovoza 2018. godine pa nadalje, do izrade nalaza i mišljenja, odnosno do prosinca 2022. godine, iznosi 2.558,38 eura.

22. Sud je prihvatio dopunski nalaz i mišljenje sudskog vještaka financijske struke Vatroslava Zovka vezan uz rentu za tuđu pomoć i njegu, jer je izrađen temeljem uvida u dokumentaciju te sukladno ocjeni sudskog vještaka dr. Žarka Rašića o potrebi trajne tuđe pomoći i njege u trajanju od 4 sata dnevno, a to tim više što na dopunski nalaz i mišljenje niti stranke nisu imale nikakvih prigovora.

23. Imajući na umu da je tužiteljici trajna tuđa pomoć i njega u trajanju 4 sata dnevno bila potrebna od 14. rujna 2020. godine pa nadalje, to je sud slijedom navedenog a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1045. stavka 1. i stavka 2. ZOO-a, odredbom članka 1046. ZOO-a, odredbom članka 1049. ZOO-a i odredbom članka 1095. stavka 2. ZOO-a usvojio kao osnovan dio tužbenog zahtjeva na ime naknade imovinske štete s naslova rente za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 2.206,96 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od svakog 02-og u mjesecu do isplate i to počevši od 02. listopada 2020. godine do 02. travnja 2024. godine, s time da je tuženik dužan plaćati tužiteljici mjesečnu rentu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 59,25 eura počevši od 01. travnja 2024. godine pa ubuduće svakog 01-og u mjesecu, a dospjele iznose rente je dužan platiti odjednom sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od svakog 02-og u mjesecu do isplate, dok je naprotiv odbio kao neosnovan kako dio tužbenog zahtjeva na ime naknade imovinske štete s naslova rente za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.240,17 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od svakog 01-og u mjesecu do isplate, počevši od 01. kolovoza 2018. godine do zaključno 01. rujna 2020. godine, tako i dio tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate tekuće na svaki pojedini mjesečni iznos s naslova rente za tuđu pomoć i njegu od svakog 01-og u mjesecu do svakog 02-og u mjesecu i to počeši od 01. listopada 2020. godine do 01. travnja 2024. godine te je odlučeno kao pod točkom II., točkom VII. i točkom VIII. izreke presude.

24. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a i odredbom članka 155. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 164. stavka 1. i stavka 2. ZPP-a te je sud tužiteljici zastupanoj po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka sukladno vrijednosti predmeta spora, uspjehu u sporu, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i zatraženom trošku, a isti se sastoji od troška sastava odštetnog zahtjeva od 07. lipnja 2016. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 32. točka 1.), troška sastava tužbe od 21. veljače 2019. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7. točka 1.), troška sastava podneska od 17. travnja 2019. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 08. svibnja 2019. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 21. listopada 2019. godine u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8. točka 4.), troška sastava podneska od 16. lipnja 2020. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška sastava podneska od 17. studenog 2020. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 17. veljače 2021. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 14. travnja 2021. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 13. listopada 2021. gdoine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. točka 1. u svezi s tbr. 7. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 30. rujna 2022. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 25. studenog 2022. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 24. veljače 2023. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. točka 1. u svezi s tbr. 7. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 24. studenog 2023. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška sastava podneska od 15. travnja 2024. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8. točka 1. u svezi s tbr. 7. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 08. studenog 2024. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), troška zastupanja na ročištu 03. prosinca 2024. godine u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 9. točka 1.), 25% na ime PDV-a u iznosu od 2.012,50 eura (Tbr. 46.), troška predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 185,81 eura, troška usmenog očitovanja sudskog vještaka dr. Žarka Rašića u iznosu od 33,18 eura, predujma za financijsko vještačenje u iznosu od 398,16 eura, troška sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 43,27 eura te troška sudske pristojbe na presudu u iznosu od 270,30 eura. S obzirom da je tužiteljica uspjela u postupku u omjeru od 62,96%, a tuženik je uspio u postupku u omjeru od 37,04%, pa kada se od postotka uspjeha tužiteljice oduzme postotak uspjeha tuženika (omjer je 25,92%), to je sud tužiteljici zastupanoj po punomoćniku dosudio naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 3.538,92 eura. Nadalje, treba napomenuti da je na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a dosudio tužiteljici i zatraženu zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, odnosno tekuću od 08. siječnja 2025. godine do isplate. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. i točkom X. izreke presude.

25. Naprotiv zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka i to troška sastava podneska od 12. ožujka 2019. godine i podneska od 22. ožujka 2019. godine sud je temeljem odredbe članka 152. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tim podnescima punomoćnik tužiteljice dostavio punomoć za zastupanje, koju je trebao dostaviti uz tužbu, kao i daljnju medicinsku dokumentaciju, pa tužiteljica ne može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tih podnesaka, nego je dužna sama snositi trošak sastava tih podnesaka. Isto tako zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava podneska od 17. rujna 2019. godine i podneska od 06. prosinca 2022. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer spisu niti ne prileže podnesci tužiteljice bilo predani, bilo datirani dana 17. rujna 2019. godine, odnosno dana 06. prosinca 2022. godine. Nastavno zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava podneska od 10. listopada 2019. godine, podneska od 17. siječnja 2020. godine, podneska od 20. svibnja 2020. godine, podneska od 23. listopada 2020. godine, podneska od 12. siječnja 2021. godine, zatim podneska od 19. travnja 2021. godine, podneska od 09. srpnja 2021. godine, podneska od 19. srpnja 2022. godine, podneska od 04. listopada 2023. godine i podneska od 13. rujna 2024. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tim podnescima punomoćnik tužiteljice bilo požurivao postupanje suda, što je bilo nepotrebno, s obzirom da sud radnje u postupku poduzima sukladno raspoloživim terminima, što se odnosi i na sudske vještake, bilo da je dostavio dokaz o uplati predujma za provođenjem vještačenja, a što je također bilo nepotrebno, jer sud informaciju o tome dobiva putem računovodstva, suda, pa tužiteljica niti ne može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tih podnesaka, nego je dužna sama snositi trošak sastava svih tih podnesaka. Jednako tako zahtjev tužiteljice za naknadom troška sastava podneska od 23. ožujka 2022. godine sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 152. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer je tim podneskom punomoćnik tužiteljice postavio tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka financijske struke vezano uz zahtjev za izgubljenu zaradu, u kojem dijelu tužiteljica međutim niti nije uspjela u postupku, pa tužiteljica, iako tijekom postupka može slobodno disponirati tužbenim zahtjevom, ali ne može osnovano zahtijevati naknadu troška sastava tog podneska, već je dužna sama snositi trošak sastava tog podneska. Nastavno zahtjev tužiteljice za naknadom troška pristupa na ročište za objavu i uručenje presude sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a odbio kao neosnovan, jer od kada funkcionira e-oglasna ploča suda, o čemu su stranke obaviještene, trošak pristupa na ročište za objavu i uručenje presude nije nužan trošak, čiju bi naknadu stranka mogla osnovano zahtijevati, a sve to tim više što intencija zakonodavca kada je propisao uručenje presude na ročištu za objavu i uručenje, odnosno dostavu presude putem e-oglasne ploče, sasvim sigurno nije bila na taj način povećavati troškove parničnog postupka, nego upravo suprotno. Isto tako zahtjev tužiteljice za naknadom troška predujma za dopunsko financijsko vještačenje u iznosu od 199,08 eura i troška predujma za usmeno očitovanje sudskog vještaka financijske struke u iznosu od 33,18 eura sud je temeljem odredbe članka 155. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 152. ZPP- a odbio kao neosnovan, jer je tužiteljica izgubila u predmetnom parničnom postupku vezano uz zahtjev na ime naknade imovinske štete s naslova izgubljene zarade, što rezultira time da je tužiteljica dužna sama snositi trošak za dopunsko financijsko vještačenje kao i za usmeno očitovanje sudskog vještaka financijske struke vezano uz zahtjev za izgubljenu zaradu. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom

IX. izreke presude.

26. Konačno stopa zatezne kamate određena je sukladno odredbi članka 29. stavka 2. ZOO-a, odnosno po stopi koja se za razdoblje od 15. rujna 2020. godine do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

U Zagrebu, dana 08. siječnja 2025. godine

Sudac:

Dijana Mađerčić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste, pismeno u četiri primjerka, putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku – uz rješenje na platež sudske pristojbe na presudu u iznosu od 270,30 eura

2. Tuženiku po punomoćniku

U Zagrebu, dana 08. siječnja 2025. godine